DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 8 <-- 8 --> PDF |
PRILOG DEFINICIJI SASTOJINSKIH OBLIKA GOSPODARSKIH ŠUMA Dr DRAŽEN CESTAR i ing. VLADIMIR HREN Iz Instituta za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1. UVOD U okviru istraživanja tipova šuma i šumskih staništa nailazimo na terminološke poteškoće prilikom definiranja sastojinski h oblik a gospodarskih šuma. Pojam sastojine zavisi o shvaćanju i sporazumu (Dengler), pa razlikujemo sastojine, definirane prema uzgajačkom i prema uređivačkom shvaćanju. Uzgajačka definicija oslanja se, uglavnom, na ekološke i biološke momente i nastoji povući što uže granice između sastojina. Definicija uređivanja počiva na načinu postanka sastojine i načinu sječa. Tu su granice šire u cilju olakšavanja gospodarenja. Pojedini pojmovi iz uzgajačke i uređivačke definicije sastojine često se poklapaju. Prema našim dosadašnjim iskustvima i rezultatima pokušali smo uskladiti uzgajačku i uređivačku definiciju kako bi se mogla primijeniti u okviru obih specijalnosti. Obrađene su samo gospodarske šume sjemenjače. Panjače će se definirati u posebnom radu. 2. PODACI IZ LITERATURE Ukratko ćemo prikazati shvaćanje sastojinskih oblika prema našim poznatim naučnim radnicima iz oblasti uzgajanja (Anić, Bunuševac, Petračić, Šafar, Vajda) i uređivanja šuma (Klepac, Miletić). Nećemo se upuštati u detaljna obrazloženja pojmova pojedinih autora jer su obrađeni u literaturi. Navest ćemo samo sumarno elemente kojima se služe uzgajači, a kojima uređivači. Iz područja uzgajanja u literaturi se najčešće upotrebljava pojam uzgojni oblik sastojine. Taj pojam u sebi sadržava način postanka i oblik gospodarenja. Prema uzgajačkoj definiciji sastojinskog oblika šume se dijele na preborne i visoke jednodobne. Preborne sastojine mogu imati stablimično preborni, grupimično preborni i skupinasto preborni oblik. Jednodobne sastojine mogu biti regularne i višeslojne. U novije vrijeme pojavljuje se češće i pojam raznodobne sastojine. Literatura iz uređivanja šuma spominje dva oblika gospodarenja. Sastojinski oblik gospodarenja, koji je identičan pojmu jednodobnih sastojina u uzgajanju, te stablimični ili preborni oblik gospodarenja Ti oblici gospodarenja Ovaj rad financirali su Savezni fond za financiranje naučnih djelatnosti, Republički fond za naučni rad i Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija 186 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 9 <-- 9 --> PDF |
obuhvaćaju specifičan način provedbe sječa i pomlađivanja, te distribuciju broja stabala, temeljnice i drvne mase. 3. PRIJEDLOG ZA OPISIVANJE SASTOJINSKIH OBLIKA NA TEMELJU NAŠIH DOSADAŠNJIH ISKUSTAVA Prema rezultatima šumsko-gospodarske komponente tipoloških istraživanja s različnih lokaliteta u Hrvatskoj i podataka iz literature došli smo do uvjerenja, da sastojinski oblik gospodarske šume treba sadržavati u sebi elemente koji su podjednako važni s uzgajačkog i uređivačkog gledišta. Elementi sastojinskog oblika jesu: — način postanka, — dob, — omjer vrsta drveća, — distribucija stabala, — stadij, — stanje, — površinski raspored stabala. U tabeli 1 prikazan je naš prijedlog za opis sastojinskih oblika. U daljnjem izlaganju dat ćemo kratke definicije nabrojenih elemenata, prilagođene numeričkim pokazateljima. Sastojinski oblici gospodarskih šuma-sjemcnjača Tabela 1 Omjer Površinski Dob vrsta Distribucije Stadij Stanje raspored drveća o Pomladak — 100 o T—1 Mladik — 200 Guštik (koljik) — 300 1 Jednolična — 1 o Tanji letvik 400 d Neiednolična Deblji letvik — 500 o — 2 Odraslih stabala — 600 o Zrelosti — 700 o o LO CO a o Prezrelosti — 800 o CM o m O — 1 no — — 40 etko rano - Hj = 1 "-1 0) - 20 Norm; Rijetk Vrlo iDevas SpSs l l ´ — 2 stabala — 300 C ´S L X! Debelih stabala — 400 Preborna — 3 8° ili Prezrelih stabala — 500 B§ ra 3 3 CO , "L5 K \ WO w 1 f o Tipičan — 100 Jednolična — 1 Tankih stabala — 200 Pregu Gusto "5 1 1 1 Neiednolična Srednje debelih Prema načinu postank a dijelimo sastojine na: — sjemenjače u kojima ima preko 80°.´o stabala iz sjemena; — panjače u kojima je preko 80% stabala iz panja; |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— sjemenjače sa stablima iz panja u kojima je 51 do 80% stabala iz sjemena a ostala su iz panja; — panjače sa stablima iz sjemena u kojima je 51 do 80% stabala iz panja a ostala su iz sjemena; — kulture koje su nastale sjetvom sjemena ili sadnjom biljaka. Razlika u starosti između pojedinih stabala unutar jedne sastojine predstavlja također osnovu za njihovo razlučivanje. S obzirom na dob sastojine mogu biti jednodobne i raznodobne. Jednodobne sastojine su takve, kod kojih razlika starosti 65% od izmjerenog broja stabala ne premašuje ± 20 godina. Kao raznodobne sastojine smatraju se one kod kojih više od 35% izmjerenog broja stabala pokazuje razliku starosti veću od ± 20 godina. Omjer vrsta drveća označuje nam da li su sastojine čiste ili mješovite. Čiste sastojine su one u kojima je jedna vrsta drveća zastupljena s više od 90% broja stabala. U mješovitim sastojinama ima primiješano od ukupnog broja stabala najmanje 10% druge vrste drveća. Distribucija se ocjenjuje prema liniji broja stabala, razvrstanih u debljinske stepene. Prema obliku linije sastojina je: — jednolična kada je linija zvonolikog oblika; — preborna kada je linija hiperboličnog ili hiperbolično-zvonolikog oblika; — nejednolična kada je oblik linije zvonoliko-hiperboličan ili višestruko zvonolik. Stadiji jednodobni h sastojina razlikuju se prema uzrastu i starosti Razlikujemo slijedeće stadije: — pomladak, — mladik, — koljik, — tanji letvik, — deblji letvik, — odrasla stabla, — zrela sastojina, — prezrela sastojina. Pomladak je stadij kada je prosječna visina stabalaca manja od 1,3 m. Mladik je stadij u kome stabalca imaju prosječnu visinu od 1,3—2 m, a prsni promjer do 2 cm. Koljik je stadij sa srednjom visinom stabalaca 3—10 m te srednjim prsnim promjerom od 2 do 5 cm. Tanji letvik je stadij u kojem stabalca imaju prosječni prsni, promjer ođ 5 do 12 cm. Deblji letvik je stadij kada stabla postižu prosječni promjer od 12 do 20 cm. Stadij odraslih stabala obuhvaća sastojine kojih starost iznosi oko 2/3 određene ophodnje. U stadiju zrelosti nalaze se sastojine kojih se prosječna starost razlikuje maksimalno za ± jedan dobni razred od određene ophodnje. U stadiju prezrelosti jesu sastojine koje su starije 20 i više godina od određene ophodnje. Stadiji raznodobni h sastojina određuju se pomoću debljinske distribucije stabala iznad taksacijske granice. Ti stadiji su slijedeći: — tipičan, |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— prezrelih stabala, — debelih stabala, — srednje debelih stabala, — tankih stabala. Tipičan stadij imaju sastojine kod kojih distribucija stabala u pojedinim debljinskim stepenima do polovine varijacijske širine ne odstupa ± 10%, a preko polovine varijacijske širine ± 20% od broja stabala teoretski izračunate Liocourt-ove krivulje. Varijacijska širina se ne smije razlikovati za ± 2 debljinska stepena od sječive zrelosti. Dopuštene su male iznimke, ali samo u najtanjim i najjačim debljinskim stepenima. Stadij prezrelosti nastupa kada zbir temeljnica stabala, debljih od sječne zrelosti prelazi 40% sume temeljnica svih stabala. Sastojine su u stadiju tankih stabala kada je zbir temeljnica stabala od debljinskog stepena 10—30 cm najjače zastupljen u sumi temeljnica svih stabala, razvrstanih u tri skupine: 10—30 cm, 35—50 cm, 55 cm do sječive zrelosti. Stadij srednje debelih stabala postaje kada je zbir temeljnica stabala od debljinskog stepena 35—50 cm najjače zastupljen u sumi temeljnica svih stabala. Stanje sastojina se određuje u zavisnosti od normalnoga, a kao kriterij služi nam temeljnica. Stanje je: — pregusto kada je temeljnica po hektaru veća za 31% od normalne; — gusto ako je temeljnica po hektaru za 16 do 30% veća od normale; — normalno s temeljnicom po hektaru + 15% od normale; — rijetko kada je temeljnica po hektaru manja za 16 do 30% od normale; — vrlo rijetko kada je temeljnica po hektaru manja za 31 do 50% od normale; — devastirano s temeljnicom na hektaru koja je manja za preko 51% od normale. Kod određivanja stanja sastojina u odnosu na temeljnicu moramo voditi računa kod raznodobnih sastojina, da li su sastojine u stanju prije, između ili poslije sječe. U jednodobnim sastojinama mora se voditi računa da li su provedeni uzgojni zahvati (njega, čišćenje, proreda i dr.) i kolika je starost sastojina. Zadnji elemenat sastojinskog oblika gospodarskih raznodobnih šuma je površinski raspored stabala. On može biti stablimičan, grupimičan i skupinast. Stablimičan površinski raspored stabala je takav kod kojeg se na kružnoj plohi tla promjera koji je manji od jedne visine dominantnih stabala mogu naći stabla različnih prsnih promjera i visina. Najmanja površina za gospodarenje kod stablimičnog površinskog rasporeda stabala iznosi 0,5 ha. Grupimični površinski raspored stabala je takav kod kojega se na kružnoj plohi tla — promjer koji nije manji a ni veći od dvije visine dominantnih stabala — nalaze stabla približno istog prsnog promjera i visine. Kod takvoga površinskog rasporeda stabala najmanja površina za gospodarenje iznosi 1 do 1,5 ha. Skupinasti površinski raspored je takav kod kojega se na kružnoj plohi tla, promjera većeg od dvije visine, dominantnih stabala, nalaze stabla približno istih prsnih promjera i visina kojima se gospodari kao s jednodobnim sastojinama. Najmana površina za gospodarenje kod skupinastog površinskog rasporeda stabala iznosi 2 do 3 ha. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 12 <-- 12 --> PDF |
ZAKLJUČAK Prihvati li se takav naš prijedlog za definiranje sastojinskih oblika, moglo bi se sadašnje stanje sastojina opisati vrlo objektivno i međusobno uporedivo Određeni cilj gospodarenja kao i izabrani oblik bio bi nedvojben, pa ne bi bilo kolebanja ni različitih shvaćanja u pogledu buduće sastojine. Upotrebom dekadskog sistema brojaka prilikom opisa sastojina skraćuje se opis na najmanju moguću mjeru, a da sastojina bude dovolnjo tačno definirana. Ujedno se omogućuje obrada podataka pomoću računskih strojeva koja sve više prodire u suvremenom naprednom praktičnom i naučnom radu. Spomenutim načinom, ako se uvrsti još i elemenat o načinu postanka u vidu brojčanih vrijednosti, mogu se obuhvatiti gotovo svi sastojinski oblici. Brojčana vrijednost za način postanka mogla bi biti slijedeća za: — sjemenjače 10, — panjače 20, — kulture 30, — sjemenjače sa stablima iz panja 11, — panjače sa stablima iz sjemena 21. Tako bi na primjer jedna raznodobna sastojina u pretplaninskoj šumi bukve (Fagetum croat. subalpmum Horv.) mogla biti definirana kao: raznodobna, čista jednolična sastojina u stadiju srednje debelih stabala, rijetkog stanja. Brojčano bi se ta sastojina mogla prikazati: 10. 211. 350. Numerički je svaki elemenat gornje definicije jasan i objektivan. U ovoj zoni, međutim, mogli bismo imati i raznodobne, čiste, preborne sastojine u stadiju srednje debelih stabala, rijetkog stanja i stablimičnog rasporeda (šifrirano: 10. 213. 351). Dosadašnja normalna preborna sastojina u fitocenozi bukve i jele (Fagetum croat. abietetosum Horv.) bila bi npr. definirana kao raznodobna, mješovita, prijeborna sastojina tipičnog stadija, normalnog stanja i stablimičnoga površinskog rasporeda (šifrirano: 10. 223. 131). Sastojina hrasta i jasena (Genisto elatae — Quercetum Horv.) u području regularnih šuma bila bi definirana npr. kao: jednodobna, mješovita, jednolična sastojina u stadiju debljeg letvika, pregustog stanja (šifrirano: 10. 121. 510), a sastojina hrasta s podstojnim grabom (Querco-Carpinetum croaticum Horv.), ako su jasne dvije etaže, mogla bi se definirati kao jednodobna, mješovita, nejednolična sastojina u stadiju zrelosti rijetkog stanja (šifrirano: 10. 122. 740). Nema sumnje da kombinacija opisnih elemenata (i brojaka) omogućuje da se obuhvate svi mogući oblici sadašnjeg stanja sastojina. Iz čitavog niza takvih kombinacija trebalo bi izabrati one koje najbolje odgovaraju određenim ekološko- gospodarskim uvjetima kao i mogućnostima eventualne obrade elektronskim računskim strojevima. To je ,međutim, drugi problem koji izlazi iz okvira ove rasprave. LITERATURA Ani ć M.: Uzgajanje šuma, Morfologija (skripta), Zagreb, 1963. Bunuševa c T.: Gajenje šuma, Beograd, 1951. Den gl er A.: Waldbau, Berlin, 1944. Klepa c D.: Novi sistem uređivanja prebornih šuma, Zagreb, 1961. Klepa c D.: ´Sastojina — Šumarska Enciklopedija II dio, Zagreb, 1963. Klepa c D.: Sjemenjača — Uređivanje — Šumarska Enciklopedija II dio, Zagreb, 1963. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Klepa c D.: Uređivanje šuma, Zagreb, 1965. Loge r L.: Uređivanje šuma — Šumarski priručnik II, Zagreb, 1964. Mileti ć Z.: Osnovi uređivanja prebirne šume, knjiga I i II, Beograd, 1950. i 1951. Mileti ć 2.: Uređivanje šuma, knjiga I, Beograd, 1954. Pe t rači ć A.: Uzgajanje šuma, Zagreb, 1925. Schaeffer A., Gazin A., D´Alverny A.: Sapinieres, Paris, 1930. Šafa r J.: Uzgajanje šuma, Zagreb, 1963. Šafa r J.: Sjemenjača — Gospodarski oblici — Šumarska Enciklopedija II dio, Za greb, 1963. Vajd a Z.: Uzgajanje šuma — Šumarski priručnik I, Zagreb, 1946. EIN BEITRAG ZUR DEFINIERUNG DER BESTANDSFORMEN DER WIRTSCHAFTSWÄLDER Zusammenfassung Die Autoren machen in ihrer Arbeit einen Vorschlag für die Klassifizierung der Bestandsformen (Tab. 1), welcher Vorschlag eine numerische Darstellung der Bestände und Borechung der Mittelwerte mit statistischen Methoden ermöglicht. Die Klassifizierung umfasst: die Entstehungsart des Bestandes (dargestellt durch die Zahlen 10 bis 30), Bestandsalter (100—200), Mischungsverhältnis der Holzarten (10—20), Verteilung (1—3), Stadium (100—800). Zustand (10—60) und räumliche Verteilung der Stämme (1—3). Jede einzelne Komponente der vorgeschlagenen Definierung ist durch objektive Indexzahlen erörtert. Abschliessend werden mehrere Beispiele für eine solche numerische Definierung des Bestandes angeführt. Die Definierung eines schlagweisen, ungleichaltrigen, reinen, gleichmässigcn Bestandes im Stadium der mittelstarken Stämme lichten Zustands wird numerisch als 10. 211. 350 chiffriert. Bestandesformen des Samenwaldes Alter Saltnir Erteilung o <"o, a v O ´& © O CSI " 1-1 [ ÜB 1 ´ 1 a Ö a m CD o CD L) CD o MICM C CD ´S i ^ 1 s2 3* ^1 Ti Sc C CD Dffl Gleichmässige Verteilung — 1 Ungleichmässige Verteilung — 2 Gleichmässige Verteilung — 1 Ungleichmässige Verteilung — 2 Plenterartige Verteilung — 3 Stadium Anwuchs — 100 Aufwuchs — 200 Dickung — 300 Schwaches Stangenholz — 400 Starkes Stangenholz — 500 Baumholz — 600 Hiebsreifer Bestand — 700 Überalterter Bestand — 800 Typisch — 100 Schwache Stämme — 200 Mittelstarke Stämme — 300 Starke Stämme — 400 Überreife Stämme — 500 Tab. 1 Räumliche Zustand Verteilung -H o o ir\ CO 1 "" ° 1 1 +J o o —H ^ o 1-3 iä! I 1" gsgs^i 1 cu I äSSS-gS Stai rimweise Gru ppenweis Hör stweise |