DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 63 <-- 63 --> PDF |
proizlaze iz njihovih različitih bioloških osobina i o kojima će trebati voditi računa kod praktične upotrebe: Biljke košćele uzgajane u rasadniku pod zasjenom osjetljivo su se bolje razvile od onih uzgajanih bez zasjene, dok se kod raseljke utjecaj zasjene na razvoj sadnica nije ispoljio. To ukazuje na različiti odnos ovih dviju vrsta prema svjetlu u prvoj najosjetljivoj fazi njihova razvitka. Vjerovatno su zbog toga sadnice košćele presađene na goli teren stagnirale u rastu, dok su se sadnice raseljke bujno razvile i dobro prirasle, premda su kod sadnje i kasnije bile izložene raznim vremenskim nepogodama. Tu istu pojavu smo primijetili više puta obilazeći razna radilišta na kojima je bilo izvršeno pošumljavanje sa košćelom i rašeljkom. Na osnovu tih rezultata i opažanja može se zaključiti, da kod izbora terena za pošumljavanje s ovim vrstama treba uvažiti njihov različiti odnos prema svjetlu: rašeljku se može saditi na neobraslim i degradiranim kamenj arama, dok košćelu radije upotrebljavati kod popunjavanja šikara i sastojina, gdje će joj biti omogućena barem djelomična zasjena. ZAKLJUČAK Na području jadranskog Krša je uzgoj sadnica u rasadniku često otežan radi vrlo intenzivnog isušivanja površinskog sloja tla, uvjetovanog specifičnim klimatskim prilikama ,a mogućnost opskrbe tla vlagom, bilo oborinskom bilo zalijevanjem, je ograničena. Istraživanja koja smo ranije vršili sa bijelim i crnim grabom ukazala su da se utjecaj tih nepovoljnih klimatskih faktora može kod uzgoja biljaka u rasadniku znatno umanjiti primjenom dublje sjetve i zasjenjivanjem usjeva i ponika. Radi važnosti koju mogu imati ova istraživanja kod praktične primjene, mi smo ih proširili na nove vrste: košćelu i rašeljku i donekle upotpunili. Ispitivali smo koja dubina sjetve u rasadniku najbolje odgovara za sjeme košćele i raseljke u slučaju kada ono niče pod različitim uslovima vlage i topline Također smo ispitivali da li je sadnice ovih vrsta moguće uzgojiti bez zalijevanja te kako na razvoj sadnica utječe zasjena. Da bismo došli do željenih podataka sproveli smo pokus u rasadniku tako, da je sjeme posijano na dubinu od 2, 3, 4, 5 i 6 cm nicalo i biljke se dalje razvijale na 4 različita načina: I. pod zasjenom i sa zalijevanjem, II. pod zasjenom no bez zalijevanja, III. bez zasjene i sa zalijevanjem, IV. bez zasjene i bez zalijevanja. Na osnovu rezultata pokusa može se zaključiti slijedeće: 1. Intenzitet nicanja sjemena na pojedinim dubinama ovisio je s jedne strane o raspoloživoj vlazi u tlu, koja je po količini i vremenu zadržavanja rasla dubinom tla, a s druge strane o količini rezervnih tvari koje je klica imala na raspolaganju da bi mogla savladati određeni pokrov tla, odnosno o krupnoći sjemenke. Za košćelu, čije je sjeme krupnije, najbolje odgovara dubina sjetve od 6 cm; u koliko se usjev zasjeni može se sijati i nešto pliće (3—5 cm). Za rašeljku, vrstu sitnijeg sjemena, najbolje odgovara dubina sjetve od 3—4 cm, bez obzira da li se usjev zasjenjuje ili zalijeva, jer kod dublje sjetve njena klica već teže savladava pokrov tla. Pliće od 3 cm ne treba sijati sjeme ni jedne ni druge vrste, pa ni kad je omogućeno svakodnevno zalijevanje, jer je isušivanje tla tako intenzivno da znatno otežava nicanje. 241 |