DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 6     <-- 6 -->        PDF

dinica za tretiranje je gospodarska jedinica ili njezini dijelovi. U izlučivanje
odjela i odsjeka se ne ulazi kod takvog mjerila.


Provedbom daljnjih detaljnih poredbenih tipoloških istraživanja i definiranjem
lokalnih ekološko-gospodarskih tipova, najmanja jedinica za tretiranje
bila bi odjel i odsjek. Kartiranje i izdvajanje tipova i podtipova provodi se u
većem mjerilu tj. od 1 : 10.000 do 1 : 25.000 Navedena mjerila dolaze u obzir prilikom
izrade osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu. Minimalna površina
za izdvajanje i kartiranje je 1—5 ha.


Takav se rad može uspješno obaviti zdušnim zalaganjem svih šumarskih
stručnjaka koji rade na području spomenute problematike. Naučnim radnicima
Instituta trebalo bi omogućiti da što hitnije istraže i definiraju sve ekološko-
gospodarske tipove šuma koji se pojavljuju na području cijele Hrvatske.
S druge strane, privredne organizacije koje su zadužene za gospodarenje šumama
trebale bi za takav rad osigurati potrebna financijska sredstva te omogućiti
primjenu i praćenje rezultata.


Cjelokupan istraživalački rad, a i sama primjena ne može se riješiti naprečac
i u kratkom roku. Svakako će biti potrebno više godina da se područje
cijele Hrvatske obradi na tipološkoj osnovi. Samo zajedničkim i koordiniranim
radom Instituta, šumskih gospodarstava i taksacija moći će se šume naše
republike urediti za gospodarenje najsuvremenijim metodama.


4. ZAKLJUČAK
Prema dosadašnjim izlaganjima možemo donijeti slijedeće zaključke:


1. Definicijom tipova šuma dobiva se ekološka, gospodarska i ekonomska
podloga za gospodarenje šumama. Ciljevi i smjernice gospodarenja naučno su
dokumentirani i daju privrednim organizacijama pokazatelje koji će im omogućiti
da u što kraćem roku i s najmanje mogućim financijskim sredstvima
povećaju proizvodnju i kvalitativno i kvantitativno.
2. Ekološko-gospodarski tipovi šuma nisu istraženi ni definirani na području
cijele Hrvatske. Stoga se predlaže slijedeće:
— šumsko privredne osnove trebalo bi izraditi na temelju regionalnih
ekološko-gospodarskih tipova za područja gdje su definirani i kartirani;
— osnove gospodarenja (za gospodarske jedinice) za područje većeg dijela
Gorskog kotara trebalo bi izraditi na temelju definiranih i kartiranih lokalnih
ekološko-gospodarskih tipova šuma;


— za šumska područja Hrvatske, gdje dosada nisu provedeni tipološki radovi
trebalo bi prvenstveno istražiti i utvrditi regionalne ekološko-gospodarske
tipove kao temelj za izradu šumsko-privrednih osnova, a uporedo s time
i istražiti lokalne ekološko-gospodarske tipove za osnove gospodarenja.


3. Kod intenzivnog gospodarenja treba biti krajnji cilj izrada šumskoprivrednih
osnova (za privredno područje) na temelju lokalnih ekološko-gospodarskih
tipova.
4. Provesti što užu suradnju i koordinaciju između Instituta i šumskouređajnih
sektora prilikom primjene tipoloških istraživanja i uporedno s time
organizirati pripremu kadrova u šumsko-uređajnim sektorima za izlučivanje
definiranih tipova šuma na terenu.
5. Osigurati potrebna financijska sredstva kako bi se u što kraćem roku
moglo definirati i kartirati sve regionalne i lokalne ekološko-gospodarske tipove
koji se pojavljuju na području cijele Hrvatske.