DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 55 <-- 55 --> PDF |
i 6 cm. Pokusne parcele za dubinu sjetve svrstane su u pojaseve (blocks) i to u peterostrukoj komparaciji (latin sqv.are). Na svakoj parceli zasijano je 5 redova, a u svakom redu 50 sjemenaka košćele, odnosno 40 sjemenaka rašeljke. Prema tome zasijano je za svaku dubinu 1250 sjemenaka košćele i 1000 sjemenaka rašeljke (peterostruka komparacija). S tako raspoređenim pokusnim parcelama za dubinu sjetve zasijana su 4 polja. Na svakom od tih polja sjeme je nicalo i biljke se dalje razvijale pod različitim uslovima: — prvo polje je zasjenjeno i redovito zalijevano (dalje u tekstu kombinacija I), — drugo polje je također zasjenjeno, no nije zalijevano (kombinacija II), — treće polje nije zasjenjeno, a redovito je zalijevano (kombinacija III), — četvrto polje nije ni zasjenjeno ni zalijevano (kombinacija IV). Za zasjenu gredica upotrebljene su rešetkaste ljese sa 2 cm širokim letvicama i isto tolikim razmakom između njih (50%-tna zasjena). Zalijevanje gredica kod kombinacije I i III vršeno je prema potrebi, što je ovisilo o vremenskim prilikama (oborine, naoblaka, vjetrovi itd.). Kombinacije II i IV, kako je navedeno, nisu zalijevane, no tokom ljeta biljke su tri puta okopane poslije kiša, kako bi se bolje sačuvala vlaga u tlu. Sjetva košćele na opisani način obavljena je 10. III 1953. g. sa sjemenom koje je po sabiranju bilo stratificirano, a sjetva rašeljke obavljena je 1. X 1953. gA Nakon završetka nicanja ustanovljen je broj izniklih biljaka, a u jesen, po završetku vegetacionog perioda, izvršeno je prebrojavanje ukupnog broja uzgojenih biljaka. Tada su biljke izvađene iz zemlje i na dijelu biljaka od svake kombinacije po načinu uzgoja izmjerena je visina i debljina stabljika te dužina korijena. Da bi se utvrdilo da li će biljke uzgojene pod različitim uslovima pokazati i različit uspjeh kod pošumljavanja, to su one presađene na teren. Za sadnju su upotrebljene jednogodišnje sadnice. Pošumljavanje sa košćelom izvršeno je u predjelu »Ozrin« kod Klisa, a s rašeljkom kod željezničke stanice Zrmanja. Oba terena su jako degradirana i kamenita (krške kamenjare). REZULTATI 1. Utjecaj dubine sjetve i načina uzgoja na nicanje sjemena Rezultate prebrojavanja biljaka po završetku nicanja i prebrojavanja u jesen, pri završetku vegetacionog perioda, pokazuje tabela 1. Variaciono-statistička opravdanost (signifikantnost) između postotka niknutih sjemenaka u raznim dubinama izračunata je pomoću FISHER-ove analize varijance (3, 4), no tabelarni pregled obrade se, radi razloga iznesenih u uvodnoj napomeni, izostavlja. Iz podataka prikazanih u prvom dijelu tabele 1 (stanje po završetku nicanja), kao i podataka analize varijance, a koji se odnose na košćelu slijedi: — da je na zasjenjenim poljima (I i II) sjeme posijano na dubinu od 3, 4, s Rašeljka je također bila zasijana istovremeno sa košćelom tj. u proljeće 1953. g., međutim uopće nije nikla (vidi lit. 8). Radi toga se ie pokus morao ponoviti, pa se tom prilikom odlučilo za jesenju sjetvu koja kod rašeljke daje bolje rezultate. |