DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 5 <-- 5 --> PDF |
U većini zemalja s naprednim šumarstvom, kao npr. u Njemačkoj DR, Njemačkoj SR, ČSSR, Bugarskoj, Rumunjskoj i dr. propisano je da se gospodarske osnove moraju sastaviti na temelju istraženih i.naučno definiranih tipova šuma. Takav način izrade gospodarskih osnova ima svrhu da se na osnovi egzaktnih pokazatelja svaka sastojina privede svojoj optimalnoj proizvodnji po kvaliteti i kvantiteti, a to je i cilj gospodarenja šumama u našoj zemlji. Prema rezultatima svih komponenti istraživanja u okviru tipoloških radova u Hrvatskoj, cilj gospodarenja za pojedini ekološko gospodarski tip sadrži: — sastojinski oblik; — ophodnju i promjer sječive zrelosti za glavne vrste drveća; — normalno stanje i predviđenu optimalnu proizvodnju; — vrijednost sadašnjeg u odnosu na normalno stanje odnosno prema novopodignutim sastojinama. Smjernice gospodarenja sadrže između ostaloga: — način obnove ili rekonstrukcije sastojina za postignuće optimalne proizvodnje i — prioritet ulaganja novčanih sredstava. Iz gornjega se izlaganja vidi da tipološka istraživanja, temeljena na strogo naučnoj osnovi, pružaju u stvari ono što je zakonodavac propisao »Osnovnim zakonom o šumama«. Ukoliko prihvatimo činjenicu da za izradu gospodarskih osnova treba imati istražene, definirane i klasificirane ekološko-gospodarske tipove naših šuma (prema ekološkim, gospodarskim i ekonomskim pokazateljima) postavlja se pitanje kako da se to provede i u kojem intenzitetu. U okviru naših tipoloških radova razlikujemo (prema Bertoviću ) regionalne i lokalne ekološko-gospodarske tipove. Kao regionalni ekološko-gospodarski tipovi podrazumijevaju se sve klimazolne fitocenoze. Unutar regionalnih ekološko-gospodarskih tipova utvrđuju se lokalni ekološko-gospodarski tipovi i podtipovi prema različitim ekološkim, gospodarskim i ekonomskim karakteristikama. S obzirom na dosad izneseno, proizlazi da je definicija i međusobno razgraničavanje pojedinih tipova odnosno podtipova vrlo osjetljiv zadatak koji iziskuje dugotrajnu, raznoliku i strogo koordiniranu suradnju grupe specijaliziranih stručnjaka.´Zato bi te radove kao i dosada trebali provoditi stručnjaci Instituta. Samo definiranje tipova šuma ne znači i njihovu primjenu kod gospodarenja. Za gospodarenje potrebno je da se na terenu izluče i označe ekološkogospodarski definirani tipovi i podtipovi šuma. Izlučivanje je potrebno zbog toga jer svaki definirani tip šume ima svoju specifičnu namjenu i smjernice, te zapravo predstavlja posebnu jedinicu gospodarenja. Takvo izlučivanje i obilježavanje definiranih tipova i podtipova kao temelj za unutrašnje razdjeljenje sastojina na odjele i odsjeke provodili bi za to specijalizirani stručnjaci u sekcijama za uređivanje šuma. Primjenu rezultata tipoloških istraživanja trebalo bi podijeliti u dva dijela. Tamo gdje su provedena istraživanja i definirani regionalni ekološko-gospodarski tipovi, trebalo bi šumsko-privredne osnove izraditi na temelju tako definiranih tipova šuma. Ovakva razrada dolazi u obzir za privredno područje. Najpovoljnije mjerilo za kartiranja i izdvajanja je 1 : 100.000, a najmanja je |