DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 47 <-- 47 --> PDF |
živa vrsta negdje su uz lokalitet i vrijeme naiaza spomenuti i biološki podaci o značaju tih vrsta kao predatora, koji bi mogli biti interesantni i za eventualnu biološku borbu protiv štetnika na topolama. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Red Dermaptera — Uholaže. Forficula auricularia L. — Obična uholaža (fam. Forficulidae) dosta je česta omnivorna vrsta bez nekog većeg šumarskog značaja, ali je više korisna nego štetna. Napada sitnije kukce, osobito lisne uši. Nađena je na topolama u dolini rijeke Mirne u Istri 16. IX 56., zatim kod Osijeka 30. V 63. i Laslova 31. VII 63. Red Heteroptera — Stjenice. Mnogo vrsta stjenica, osobito iz familija Pentatomidae, Reduviidae, Anthocoridae, Miridae i dr., žive grebežljivim načinom života. Među njima je manje isključivo zoofagnih, a više onih, koje su istovremeno i zoo- i fitofagne. Ove se posljednje, međutim, hrane biljnim sokovima uglavnom samo u mlađim larvalnim stadijima, pa su zato štete koje čine na biljkama neznatne. Istraživanja o stjenicama imala su do nedavna pretežno sistematski i faunistički karakter. Tek se u najnovije vrijeme češće pojavljuju radovi o ekologiji ovih insekata, a naročito onih vrsta, za koje se pretpostavlja da bi se mogle primijeniti u biološkoj borbi protiv štetnika. To je razlog da su u praksi do sada samo s nekima od njih postignuti dobri rezultati (Sweetman , 10). U Sjevernoj Americi na pr. štitasta stjenica Perillus bioculatus Fabr. s uspjehom je primijenjena u borbi protiv krumpirove zlatice. Dobro je također uspjela introdukcija ovog predatora u Evropu, kako su to pokazali rezultati istraživanja S z m i d t-a u Poljskoj (Strawinski, 9). Vrlo je vjerojatno da će daljnja ekološka istraživanja otkriti još i druge efikasne predatore iz ove brojne skupine insekata. Od stjenica nađene su u nasadima topola slijedeće vrste: Familija Pentatomidae — Štitaste stjenice. Rhaphigaster nebulosa Poda — Smrdljivi martin (si. 7). Obična i dobro poznata vrsta, česta je na svim istraživanim područjima. Zivi na raznom grm lju te u vrtovima i na povrću kao predator. Utvrđeno je da na brijestovima napada zlaticu Galerucella luteola Müll. (Stichel , 7). Sakupljeni primjerci potiču sa slijedećih lokaliteta: Vinkovci, 2. VI 59., Osijek, 7. VI 59. i 30. V 63., Deletovci, 25. IV 59., Slav. Brod, 20. V 59., 10. VI 60., 13. V 63., 13. IV 64. i 11. III 66., Zagreb, 10. V 59. Arma custos F. (si. 8). Također je posvuda raširena vrsta, a u novije vri jeme poznata kao vrlo efikasan predator. Stiche l (7) spominje veliki broj vrsta šumskog drveća i grmlja (među ostalima i topolu) koje ova stjenica na stanjuje. Češća je na bjelogorici, ali dolazi i na četinjačama. Prema S t r a winsko m (9) obično dolazi na johi, gdje napada ličinke i kornjaše johine zlatice (Agelastica alni L.). Nag y (4) je izvršio podrobnija laboratorijska i terenska ekološka istraživanja, naročito s obzirom na ulogu i značaj ove stje nice kao neprijatelja dudovca {Hyphantria cunea Drury). Zapazio je da se ona već od 1952. godine, nedugo iza prve pojave dudovca u Mađarskoj, sve češće pojavljuje u gusjeničjim zaprecima, gdje se hrani sisanjem sokova živih gu sjenica. Osim toga hrani se i mnogim drugim insektima u raznim stadijima 225 |