DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 43     <-- 43 -->        PDF

obuhvaća ukupno pet varijanata i to: tamnocrvenu, crvenu, svjetlocrvenu,


svjetlozelenu s nijansom crvene boje te maslinastozelenu boju izbojaka.


U svim slučajevima varijabilnost boje izbojaka bila je kontinuirana.


2.
Jednogodišnji izbojci bijele vrbe (S. alba L.) imaju boju tamnocrvenu, a
krhka vrba (S. fragilis L.) maslinastozelenu.
3.
Isti fenotipovi koji karakteriziraju odrasle populacije Bakovci i Lipovljani
te njihovo generativno potomstvo karakteriziraju i hibridnu populaciju
(S.
X rubens Schrank) X nepoznat.
4.
Učestalost pojedinih varijanata nije ista u populaciji Bakovci i Lipovljani.
U populaciji Bakovci više su zastupani crveni fenotipovi (homozigotni dominantni
i heterozigoti) a u populaciji Lipovljani više zeleni fenotipovi
(heterozigotni zeleni i homozigotni zeleni).
5.
Kod križanja bijele i krhke vrbe i obratno, ako su homozigotne s obzirom
na boju izbojaka, dobivamo potomstvo s izbojcima svjetlocrvene boje, tj.
ove dvije boje kod potomaka Fi generacije nasljeđuju se intermedijarno.
6.
Boja izbojaka je poligeno svojstvo a uvjetovano je najvjerojatnije s dva
para gena koji imaju kumulativno djelovanje.
7.
Pošto se isti fenotipovi javljaju u populaciji Bakovci i Lipovljani te u hibridnom
potomstvu (S. X rubens Schrank) X nepoznat zaključujemo da
pretstavnici populacije bijele vrbe Bakovci i Lipovljani imaju u sebi gene
i od krhke vrbe, tj. da se u navedenom slučaju radi o introgresiji.
LITERATURA


1.
Albenskij , V. A. (1940): Pojavljenije priznakov u mezvidovyh gibridov listvennic
pervogo pokoljenija. Dokl. vsesojuz. Akad. sei. hoz. Nauk Lenina, 23´24,
pp. 20—23.
2.
Albensk i j , V. A. (....): Vtoroe pokoljenie gibridov drevesnyh porod, ih hozjajstvennye
svojstva i priznaki. Vsesojuz. nauč.-issled. Institut Agrolesomel. pp.
521—525.
3.
Allard , R. W. (1960): Principles of Plant Breeding, New York, 485 pp.
4.
A n i ć, M. (....): Dendrologija, skripta, Zagreb, 132 pp.
5.
A n i ć, M. (1944): Narodno gospodarska važnost naših nizinskih šuma, Gospodarski
List br. 15, pp. 3—4.
6.
A n i ć, M. (1959): Dva stoljeća stara akcija na uzgoju vrba i drugih vrsta drveća
brzog rasta u našim krajevima, Šum. List, Zagreb, pp. 229.
7.
Anić, M. (1963): Uzgajanje šuma, skripta, Zagreb.
8.
B i 1 a n, M. (1965): Natural Hybridization between Loblolly and Short leaf Pines
in East Texas, IUFRO-Meeting, Zagreb, 13—17. September, 3 pp.
9.
B u r a, D. (1963): Plantaže topola i vrba u sedmogodišnjem planu, Topola 7
(38—39), pp. 2—13.
10.
Clausen , K. E. (1962): Introgressive Hybridization between two Birches. Silvae
Genetica 11, pp. 142—150.
11.
Du f field, J. W. (1954): The Importance of Species Hybridization and Polyploidy
in Forest Tree Improvement. J. For. 52 ´9, pp. 645—646.
12.
Elliott , F. C. (1958): Plant Breeding and Cytogenetics. Mc Grow — Hill Book
Com., Inc. New York—Toronto—London, 395 pp.
13.
Falconer , D. S. (1960): Quantitative Genetics, Edinburgh, 365 pp.
14.
Fi ori, A. (1923): Nuova flora analitica dTtalia, Vol. 1.
15.
Fukuhara , N. (1963): Inheritance of Needles Discoloration of Sugi (Cryptomeria
japonica D. Don), World Consultation on Forest Genetics and Tree Improvement,
Stockholm 1/7.
16.
Gardner , J. E. (1960): Principles of Genetics, New York—London, 366 pp.
17.
Hegi, G. (1957): Illustrierte Flora v. Mitteleuropa, Bd. III. pp. 44—135.