DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 41 <-- 41 --> PDF |
nosti u populaciji. Razlog da su u populaciji Lipovljani prisutni još uvijek homozigoti dominantni genotipovi i heterozigoti možemo tumačiti činjenicom da se vrba osim spolnim načinom razmnaža i vegetativno. Prema W r i g h t-u (45) samo u populacijama s velikim frekvencijama heterozigota možemo očekivati pojavu hibridne snage dok će kod veće frekvencije homozigota biti obratno. ad b) Pošto je naša populacija Lipovljani izolirana i malena, može se pretpostaviti da će u njoj biti prisutni efekti inbreedinga, tj. oplodnje u srodstvu. Oplodnja u srodstvu u malim izoliranim populacijama ima za posljedicu povećane frekvencije homozigota, a rapidno smanjivanje frekvencije heterozigota. Prema G a r d n e r-u (16) povećanje homozigota na štetu heterozigota prikazano je u grafikonu iz kojega se vidi da frekvencija homozigota već u prvoj i drugoj generaciji jako raste ako se radi o samooplodnji ili pak o križanju između braće i sestara. Frekvencija homozigota kod križanja individuuma koji nisu u bliskom srodstvu ne raste tako jako kao kod prije spomenutih slučajeva, ali ipak dovoljno brzo da bi broj homozigota u populaciji bio velik nakon nekoliko sukcesivnih generacija. ad c) Vrlo je vjerojatno da su pojedine ekonomski važne karakteristike kod bijele vrbe u korelaciji s bojom izbojaka (granatost, pravnost debla, visina, dužina vlakanaca itd.), pa se moglo dogoditi da je čovjek vršio negativnu selekciju eliminirajući fenotipski bolja stabla, a ostavljajući lošija. No, kako nemamo stvarnih podataka za dokazivanje ove pretpostavke možemo u vezi s tim problemom samo postaviti hipotezu. U vezi s gornjim hipotezama trebalo bi nastaviti istraživanja pomoću klonskih testova kako bi se dobio odgovor na pitanje koji su procesi u populaciji utjecali na povećanje frekvencije recesiva. Prema Rohmeder-Schönbac h-u (31) pod pojmom rase podrazumijevamo populaciju koja se od drugih populacija iste vrste razlikuje u jednoj ili više nasljednih osobina. S obzirom na činjenicu da iste fenotipove susrećemo u ovoj populaciji kao i u populaciji Bakovci još ne možemo govoriti o posebnoj rasi bijele vrbe s područja Lipovljani s obzirom na boju jednogodišnjih izbojaka. No, s druge strane, ako uzmemo u obzir činjenicu da je frekvencija homozigota recesive u ovoj populaciji mnogo veća nego u populaciji Bakovci, vrlo je vjerojatno da evolucija ide u tom pravcu. 3.2. Nasljeđivanje boje izbojaka kod bijele i krhke vrbe. Prema postavljenoj hipotezi genetska konstitucija bijele vrbe, s obzirom na boju jednogodišnjih izbojaka, bila bi AABB, a krhke vrbe aabb pa križanjem spomenutih vrsta u Fi, odnosno Fa generaciji dobivamo slijedeće genotipove odnosno fenotipove: P: AABB X aabb S. alba L. S. fragilis L. (tamnocrvena boja) (maslinastozelena boja´ Gamete: AB ab Fi: AaBb X AaBb Fi: ž./m. AB Ab aB ab AB AABB AABb AaBB AaBb Ab AABb AAbb AaBb Aabb aB AaBB AaBb aaBB aaBb ab AaBb Aabb aaBb aabb |