DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 4 <-- 4 --> PDF |
gajivača, uređivača i ekonomista. Takav je redoslijed istraživanja metodički zacrtan i nije slučajan. Uvjetovan je veoma velikom raznolikošću naših staništa i relativno najlakšim uočavanjem glavnih razlika na temelju florističkog sastava. Dosadašnja su istraživanja dokazala da se takvim radom postižu u najkraćem vremenu, s razmjerno podnošljivim utroškom financijskih sredstava, najbolji rezultati. Na prednosti takvoga rada upućuje i činjenica da su već i prije mnogi drugi istraživači šuma iz oblasti uzgajanja, ekonomike, dendrometrije i dr. izabrali za ishodište svojih radova šumske zajednice (isp. Š afar — Bertović, 1961). Proveaena tipološka istraživanja i kartiranja na području Gorskog kotara, Like, Istre i drugih krajeva pokazala su da se, polazeći od određene fitocenoze putem poredbenih pedoloških, mikroklimatoloških, uzgojnih, proizvodnih i ekonomskih istraživanja dobivaju najegzaktniji elementi za definiciju i klasifikaciju ekološko-gospodarskih tipova. Pojedina fitocenoza može (ali ne mora uvijek) predstavljati jedan ekološko-gospodarski tip šume. Ona se može raščlaniti na nekoliko tipova ili podtipova koji su definirani pedološkim, uzgojnim, proizvodnim i ekonomskim karakteristikama. Isto se tako može nekoliko zajednica sa sličnim ekološkim, gospodarskim i ekonomskim karakteristikama ujediniti u jedan tip. Za svaki utvrđeni ekološko-gospodarski tip pronalaze sr najpovoljniji cilj i smjernice gospodarenja u naturalnim i financijskim pokazateljima. Na temelju ekonomskih pokazatelja ekološko-gospodarski tipovi razvrstavaju se prema prioritetima ulaganja. Privredna organizacija koja gospodari šumom može na osnovu dobivene dokumentacije u svako vrijeme vrlo lako odlučiti, gdje i koliko financijskih sredstava treba uložiti da bi se u što kraće mogućem roku rentirala. S takvim pokazateljima može se za duže vrijeme naučno dokumentirano planirati vrsta i obimnost radova kao i intenzitet bioloških i tehničkih investicija. 3. PRIMJENA REZULTATA TIPOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA KOD IZRADE SUMSKO-PRIVREDNIH OSNOVA Osnovnim zakonom o šumama (SI. list, 26/65) u čl. 2 određeno je da se šume moraju održavati i obnavljati tako da se trajno očuva njihova vrijednost i osigura trajnost i stalno povećavanje prirasta i prinosa kao i njihove opće korisne funkcije. Cl. 25 glasi: »Šumsko-privredna osnova je osnova za dugoročno gospodarenje šumama u kojoj je prikazano stanje šuma i određeni ciljevi gospodarenja, vrsta i opseg radova, mjere i metode za postizavanje ciljeva gospodarenja kao i ekonomsko-financijska osnova gospodarenja.« U čl. 29 navedeno je: »Organizacije koje gospodare šumama i vlasnici šuma dužni su odgovarajućim mjerama održavanja, obnavljanja i unapređivanja šuma povećati prirast i prinos radi što intenzivnijeg iskorištavanja šuma i očuvanja njihove namjene«. U Osnovnom zakonu o šumama navedene su dakle glavne smjernice kojih se privredna organizacija mora pridržavati prilikom gospodarenja šumama, koje su joj dane na upravljanje. Zakonodavac nije propisao na koji način treba utvrditi ciljeve gospodarenja i smjernice za provođenje tih ciljeva. Ulaganja u šumarstvo su dugogodišnja, i rezultati se ne mogu sagledati u jednom kratkom vremenskom razdoblju. Ne odredimo li odmah tačno i pravilno cilj i smjernice gospodarenja, može se dogoditi da te nedostatke primijetimo tek nakon više godina, a prekasno da se izbjegnu nastale štete i spriječe veći gubici. 182 |