DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 38 <-- 38 --> PDF |
teze multiplih gena. Spomenuti istraživači dokazali su ovu hipotezu putem eksperimenata kod križanja pšenice crvenog i bijelog zrna. Taj primjer križanja pšenice varijeteta crvenog i bijelog zrna pomoći će nam kod tumačenja nasljeđivanja boje izbojaka kod bijele vrbe pa ćemo ukratko nešto reći o navedenom eksperimentu. Fi generacija bila je s obzirom na boju zrna uniformna, intermedijarna. U Fa generaciji dobio se čitav niz fenotipova od crvenih do bijelih i to u slijedećim proporcijama: 1/16 crvenih, 4/16 tamnih, 6/16 intermedijarnih, 4/16 svjetlih i 1/16 bijelih. Na temelju frekvencije homozigota, tj. djedovskih formi u F2 generaciji, spomenuti istraživači su zaključili da se u gornjem slučaju radi o nasljeđivanju boje zrna koju determiniraju dva para gena. Prema tome u navedenom slučaju od ukupno 5 (16 zrna) fenotipova F2 generacije po jedno zrno je bilo istog fenotipa kao i djedovska generacija. Ukoliko je neko svojstvo uvjetovano jednim parom gena, tada će frekvencija djedovskih formi u F2 generaciji iznositi 1/4 od ukupnog broja individua dobivenih križanjem predstavnika Fi generacije. Za 2 para alela frekvencija djedovskih formi iznosila bi 1/16, 3 para 1/64, 4 para 1/256, 5 pari 1/1024 itd. Nasljeđivanje nekog svojstva koje je podvrgnuto gore izloženim principima nasljeđivanja naziva se kvantitativno nasljeđivanje. Mnoge ekonomski važne karakteristike šumskog drveća kao što su visinski i debljinski prirast, granatost itd. poligenog su karaktera. Primjenom statističkih metoda po Fischer-u i Wright-u genetika kvantitativnih svojstava dobila je i dobiva sve više na važnosti kod oplemenjivanja određenih karakteristika biljaka i životinja. Za određivanje zakona nasljeđivanja boje izbojaka kod bijele vrbe poslužit će nam rezultati koji su izloženi u poglavlju o varijabilnosti. Na temelju boje izbojaka Fi generacije zaključujemo o dominantnosti, intermedijarnosti odnosno recesivnosti nasljeđivanja određene boje, a po frekvenciji fenotipova djedovske generacije u F2 (Fn) geneaciji te u zavisnosti s time da li se u konkretnom slučaju radi 0 diskontinuiranoj ili kontinuiranoj varijabilnosti, postavljali smo hipotezu o broju genskih parova koji uvjetuju boju izbojaka. Hipotezu smo dokazivali odnosno obarali pomoću y} testa. 3.1. Rezultati istraživanja i diskusija. Već smo ranije postavili hipotezu da je populacija Bakovci nastala kao rezultat hibridizacije između bijele i krhke vrbe, tj. da sada u toj populaciji postoji introgresija (22)*. Hipoteza je postavljena na temelju boje jednogodišnjih izbojaka kod generativnog potomstva kao i na temelju rezultata kontrolirane hibridizacije između bijele i krhke vrbe i obratno. Ti su rezultati izneseni u poglavlju o varijabilnosti boje jednogodišnjih izbojaka. Radi lakšeg dokazivanja iznesene hipoteze i postavljanja zakona nasljeđivanja boje jednogodišnjih izbojaka kod bijele vrbe ići ćemo obrnutim redom od onoga u poglavlju o varijabilnosti. N. Fukuhar a (15) je istraživao nasljeđivanje boje izbojaka kod Cryptomeria japonica D. Don. On je zapravo ponovio pokuse koje je godine 1953. proveo njegov zemljak C h i b a. Kod Cryptomeria japonica postoje fenotipovi s crvenom bojom izbojaka te fenotipovi sa zelenom bojom. Chib a je ustanovio da je crvena boja dominantna nad zelenom te da je crveni fenotip genetske konstitucije RR, a zeleni rr. Fukuhar a je proveo kontroliranu * Pod introgresijom prema Wright-u (45) podrazumijevamo pojavu kada u centru pridolaženja dviju vrsta dolazi do migracije gena od jedne vrste ka drugoj, ukoliko je hibridizacija između njih moguća. |