DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 38     <-- 38 -->        PDF

teze multiplih gena. Spomenuti istraživači dokazali su ovu hipotezu putem
eksperimenata kod križanja pšenice crvenog i bijelog zrna. Taj primjer križanja
pšenice varijeteta crvenog i bijelog zrna pomoći će nam kod tumačenja
nasljeđivanja boje izbojaka kod bijele vrbe pa ćemo ukratko nešto reći o navedenom
eksperimentu.


Fi generacija bila je s obzirom na boju zrna uniformna, intermedijarna.
U Fa generaciji dobio se čitav niz fenotipova od crvenih do bijelih i to u slijedećim
proporcijama: 1/16 crvenih, 4/16 tamnih, 6/16 intermedijarnih, 4/16 svjetlih
i 1/16 bijelih. Na temelju frekvencije homozigota, tj. djedovskih formi u
F2 generaciji, spomenuti istraživači su zaključili da se u gornjem slučaju radi


o nasljeđivanju boje zrna koju determiniraju dva para gena. Prema tome u navedenom
slučaju od ukupno 5 (16 zrna) fenotipova F2 generacije po jedno zrno
je bilo istog fenotipa kao i djedovska generacija. Ukoliko je neko svojstvo
uvjetovano jednim parom gena, tada će frekvencija djedovskih formi u F2
generaciji iznositi 1/4 od ukupnog broja individua dobivenih križanjem predstavnika
Fi generacije. Za 2 para alela frekvencija djedovskih formi iznosila
bi 1/16, 3 para 1/64, 4 para 1/256, 5 pari 1/1024 itd.
Nasljeđivanje nekog svojstva koje je podvrgnuto gore izloženim principima
nasljeđivanja naziva se kvantitativno nasljeđivanje. Mnoge ekonomski važne
karakteristike šumskog drveća kao što su visinski i debljinski prirast, granatost
itd. poligenog su karaktera. Primjenom statističkih metoda po Fischer-u
i Wright-u genetika kvantitativnih svojstava dobila je i dobiva sve više na
važnosti kod oplemenjivanja određenih karakteristika biljaka i životinja.


Za određivanje zakona nasljeđivanja boje izbojaka kod bijele vrbe poslužit
će nam rezultati koji su izloženi u poglavlju o varijabilnosti. Na temelju
boje izbojaka Fi generacije zaključujemo o dominantnosti, intermedijarnosti
odnosno recesivnosti nasljeđivanja određene boje, a po frekvenciji fenotipova
djedovske generacije u F2 (Fn) geneaciji te u zavisnosti s time da li se u konkretnom
slučaju radi 0 diskontinuiranoj ili kontinuiranoj varijabilnosti, postavljali
smo hipotezu o broju genskih parova koji uvjetuju boju izbojaka. Hipotezu
smo dokazivali odnosno obarali pomoću y} testa.


3.1. Rezultati istraživanja i diskusija. Već smo ranije postavili
hipotezu da je populacija Bakovci nastala kao rezultat hibridizacije između
bijele i krhke vrbe, tj. da sada u toj populaciji postoji introgresija (22)*.
Hipoteza je postavljena na temelju boje jednogodišnjih izbojaka kod generativnog
potomstva kao i na temelju rezultata kontrolirane hibridizacije između
bijele i krhke vrbe i obratno. Ti su rezultati izneseni u poglavlju o
varijabilnosti boje jednogodišnjih izbojaka. Radi lakšeg dokazivanja iznesene
hipoteze i postavljanja zakona nasljeđivanja boje jednogodišnjih izbojaka kod
bijele vrbe ići ćemo obrnutim redom od onoga u poglavlju o varijabilnosti.


N. Fukuhar a (15) je istraživao nasljeđivanje boje izbojaka kod Cryptomeria
japonica D. Don. On je zapravo ponovio pokuse koje je godine 1953.
proveo njegov zemljak C h i b a. Kod Cryptomeria japonica postoje fenotipovi
s crvenom bojom izbojaka te fenotipovi sa zelenom bojom. Chib a je ustanovio
da je crvena boja dominantna nad zelenom te da je crveni fenotip genetske
konstitucije RR, a zeleni rr. Fukuhar a je proveo kontroliranu
* Pod introgresijom prema Wright-u (45) podrazumijevamo pojavu kada u
centru pridolaženja dviju vrsta dolazi do migracije gena od jedne vrste ka drugoj,
ukoliko je hibridizacija između njih moguća.