DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA


I


DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE


GODIŠTE 91 SVIBANJ—LIPANJ GODINA 1967.


PRILOG DISKUSIJI 0 PRIMJENI TIPOLOGIJE
U SUVREMENOM UREĐIVANJU ŠUMA


Dr DRAŽEN CESTAR


Iz Instituta za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu


1. UVOD
Pod rukovodstvom botaničara I. Horvat a započeta su god. 1948. u
okviru djelatnosti Šumarskog instituta biljno-sociološka istraživanja i kartiranja
vegetacije dijela Gorskog kotara i Hrvatskog primorja. Ti radovi (H o r-
v a t, 1962) utrli su put i stvorili prve temelje za provedbu sistematskih tipoloških
istraživanja šuma u našoj zemlji.


Usporedo s dovršetkom tih radova nikla je spoznaja i potreba da se postojeća
ekološka saznanja prošire i nadopune i s drugim elementima koji neposredno
zanimaju šumarsku nauku i privredu. Na temelju, još godine 1959.
prihvaćenoga i naknadno detaljno obrazloženog prijedloga (Bertovi ć 1961),
započela su sistematska istraživanja tipova šuma i šumskih staništa u jugozapadnom
dijelu Hrvatske


Prema Bertović u (1961) temeljni je sadržaj i cilj suvremenih tipoloških
istraživanja šuma da se, polazeći od određene fitocenoze putem poredbenih
ekološko-bioloških i šumsko-gospođarskih istraživanja što bolje upoznaju
stanišne prilike, naučno definiraju i klasificiraju postojeći i potencijalni ekološko-
gospodarski tipovi s obzirom na proizvodnju, te zacrtaju smjernice za
njihovo optimalno iskorištavanje s jednoga ili više privrednih gledišta. U
skladu s time pod tipom šume odnosno šumskog staništa podrazumijeva se
šumska cjelina s jednolikim ili vrlo sličnim ekološko-biološkim i šumarskogospodarskim
značajkama te postojećom ili potencijalnom sposobnosti produkcije
u kvalitativnom ili kvantitativnom pogledu (Bertovi ć — Glav a č,
1963).


2. OSVRT NA DOSADA PROVEDENA ISTRAŽIVANJA U HRVATSKOJ
Prilikom svih naših tipoloških radova uzete su kao ishodište istražene,
opisane i jasno omeđene šumske zajednice, a na njih su nadovezana ostala
proučavanja u okviru pojedinih komponenti tipoloških istraživanja, prema
detaljno razrađenim metodama fitocenologa, pedologa, mikroklimatologa, uz-


Ovaj rad financirali su Savezni fond za financiranje naučnih djelatnosti, Republički
fond za naučni rad i Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija
Zagreb.