DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 27 <-- 27 --> PDF |
VARIJABILNOST I NASLJEDNOST BOJE IZBOJAKA KOD BIJELE VRBE (Salix alba L.) POPULACIJA BAKOVCI I LIPOVLJANI Magistarska radnja* (skraćeno) I dio Mr A. KRSTINIC, dipl. inž šumarstva UVOD Prema sedmogodišnjem planu razvoja šumarstva (1964—1970) trebali bismo podići 115—200.000 ha plantaža topola i vrba. U planiranoj šumskoj plantažnoj površini od 200.000 ha vrbe zauzimaju vidno mjesto. To je i razumljivo s obzirom na činjenicu da naša zemlja obiluje terenima koji su s obzirom na pedološka i hidroloska svojstva podesni za njihov uzgoj, a koji s druge strane onemogućuju uzgoj evroameričkih hibridnih topola i poljoprivrednih kultura. Takvih terena ima u izobilju uz naše velike rijeke (Dunav, Drava, Sava) vodotoci kojih nisu meliorirani pa dolazi do izlijevanja proljetnih i jesenskh voda, tako da spomenute površine ostaju dugo pod vodom. Jasno je da se bez proizvodnje visokoproduktivnih, selekcioniranih i oplemenjenih klonova vrba stablašica ne može očekivati veći kvalitativni i kvantitativni skok u proizvodnji. Budući da se vrbe kao i topole lako vegetativno razmnožavaju i međusobno križaju, a odlikuju se brzim i bujnim rastom već od najranije mladosti, razumljivo je zašto se u zadnje vrijeme obraća više pažnje oplemenjivanju i selekciji unutar toga roda. S obzirom da se prije postavljanja solidnog programa za oplemenjivanje i selekciju najboljih genotipova trebaju dobiti određene informacije o pojedinim svojstvima populacija iz kojih namjeravamo vršiti selekciju, postavili smo zadatak da istražimo varijabilnost i nasljednost određenih svojstava za dvije populacije bijele vrbe: Bakovci (područje rijeke Drave) i Lipovljani (područje rijeke Save). U ovom dijelu magistarske radnje opisati ćemo varijabilnost i nasljednost boje jednogodišnjih izbojaka. Boja izbojaka je važna zbog toga jer preko nje možemo često puta dobiti određene informacije o prošlim i recentnim evolucionim procesima u pojedinoj * Tokom rada na problematici oplemenjivanja i selekcije stablastih vrba u. Zavodu za šumarsku genetiku i dendrologiju Šumarskog fakulteta u Zagrebu, predstojnik Zavoda prof, dr Mirko Vidaković svesrdno mi je pomogao diskusijama i savjetima te osiguravanjem materijalnih sredstava potrebnih za rad na toj problematici. Za sve to izražavam prof, dr M. Vidakovicu svoju najdublju zahvalnost. Također izražavam zahvalnost prof, dr B. Emroviću, prof. M. Kugleru i ing. A. Pranjić na savjetima kod statističke obrade podataka. Istraživanja je financirao Republički fond za naučni rad SRH. 205 |