DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 24     <-- 24 -->        PDF

dobnim sastojinama. Krošnje u prebornim sastojinama prosječno su najduže,
a u jednodobnim sastojinama su najkraće. Vitkost stabala (h : d) najmanja je
u prebornim sastojinama, dobra u raznodobnim i najbolja u jednodobnim sastojinama.
Za strukturu kore na deblu nisu utvrđene značajnije razlike.


Stabla su više oštećena u prebornim sastojinama nego u jednodobnim. U
prebornim sastojinama značajno je veći postotak nagnutih stabala nego u raznodobnim
i, pogotovo, nego u jednodobnim sastojinama.


4. ZAKLJUČAK
Na temelju razmatranja brojčanih podataka o kakvoći stabala u različitim
oblicima bukovih sastojina sjemenjača na dinarskom području, u vezi s problemom
gospodarenja, može se zaključiti ovo:


1.
kakvoća stabala prosječno je lošija u prebornim sastojinama a bolja je
u jednodobnim sastojinama;
2.
raznodobne sastojine sa gledišta kakvoće stabala bliže su prebornim sastojinama
nego jednodobnim jer su se uzgojni postupci u njima provodili
uglavnom po načelima prebornog gospodarenja;
3.
što je oblik sastojina jednoličniji, oblik stabala je bolji;
4.
mladi naraštaj se bioekološki i kvalitetno bolje razvija u otvorima
sklopa nego pod sklopom nadstojnih stabala;
5.
makar je bukva skiofit, u difuznom svjetlu znatno izobliči krošnju i
naraštaju i u odraslim sastojinama konstatirano:


deblo, osobitoprirasta.
od dobe odraslog podmlatka do kulminacije visinskog
5. NAČIN GOSPODARENJA
Budući da je na temelju opažanja, ispitivanja i istraživanja u mladom


a) da većina bukovih sastojina na visokom dinarskom području nema preboran
oblik makar se decenijama u njima provodio uzgojni postupak po načelima
prebornog gospodarenja, nego prevladavaju razni prelazni oblici i raznodobne
sastojine;


b) da neke bukove sastojine na niskom dinarskom području nemaju jednodoban
sastav nego prelazan od raznodobnog do prebornog zbog nepravilno
provedenih oplodnih sječa, loših eksploatacijskih sječa i dr.;


c) da je, pod utjecajem odnosa navedenih pod t. a) i b), kakvoća mladog
naraštaja i odraslih stabala u mnogim sastojinama ispod mogućeg prosjeka:


d) da sadašnji oblici većine sastojina na visokom i ponegdje na niskom
dinarskom području ponajviše nisu funkcionalno usklađeni s bioekoloskim
zahtjevima bukve i s ekonomskim zahtjevima određenog općeg cilja gospodarenja;


preporuča se šumarskoj operativi ovo:


1. na najboljim, boljim i osrednjim staništima ukinuti preborni način gospodarenja,
jer je za bukove sastojine neracionalan;
2.
prema stvarnom razvojnom stanju sastojina na staništima navedenim
pod t. 1. uvesti skupinasto gospodarenje, tj. skupinast način podmlađivanja
ili skupinastu oplodnu sječu, i njegovanje stabala po načelima
koja se primjenjuju u gospodarenju jednodobnim sastojinama; prelazna
faza ponegdje treba biti preborno-skupinasto gospodarenje;