DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Odrasl e sastojine . Broj elemenata ili kriterija za utvrđivanje kakvoće stabala u sastojinama raznog oblika bio´ je mnogo veći nego u mladićima. Ukupno 14: ekscentričnost debla, sastav krošnje, pravnost debla, rašljavost stabla, živa i mrtva granatost debla, obraslost debla živićima, kvrgavost debla, dužina debla, dužina krošnje, vitkost stabla, struktura kore, nagnutost stabla i ozljeđenost stabla. Tri oblika sastojina služila su za istraživanje: preborne i jednodobne sastojine i tzv. prolazne koje smo nazvali raznodobne sastojine jednoličnog izgleda; ukupno 22 sastojine. Rezultati su ukratko ovi: Ekscentričnost debla, odnosno horizontalan presjek debla, dobiven unakrsnom izmjerom najvećeg i najmanjeg prs. promjera, najmanja je u jedncdobnim sastojinama a najveća u prebornim; kolebanja oko srednje vrijednosti najveća su u prebornim sastojinama i zatim u raznodobnim, a najmanja u jednodobnim sastojinama gdje su razvitak stabala i sječni zahvati jednoličniji i gdje horizontalan i vertikalan raspored stabala nema velikih razlika. Deblo se razvija ekscentrično pod utjecajem nejednoličnog pritjecanja asimilata, odnosno ponajviše zbog ekscentrično oblikovane krošnje. Koncentričnost krošanja najbolja je u jednodobnim sastojinama, najlošija u prebornim, a to je posljedica utjecaja uglavnom sklopljenosti krošanja, odnosno horizontalnog i vertikalnog rasporeda krošanja. Opća kakvoća krošnje, koliko se mogla ocijeniti, najlošija je u sastojinama nejednoličnog oblika, tj. prvenstveno u prebornim sastojinama a zatim u raznodobnim. Veoma heliotropna vrsta drveća, bukva snažno reagira na nejednoličnost sklopa krošanja, odnosno na nejednolično osvjetljivanje ili zasjenjivanje, više i brže nego jela i smrča, pa se to biološko svojstvo mikroekološki znatno odrazuje na koncentričnosti odn. ekscentričnosti krošnje i debla. Sastav sastojine utječe veoma mnogo na pravnost debla: što je sastojina nejednolicnije građena, zakrivljenost debla je veća. Najlošiju pravnost imaju debla u sastojinama prebornog oblika, znatno bolju u raznodobnim sastojinama, najbolju u jednodobnim sastojinama Ta se pojava, prema našim istraživanjima, najviše odrazuje na podacima o postotku broja stabala odlične pravnosti. Kolebanja oko srednje vrijednosti najveća su u prebornim sastojinama, najmanja u jednodobnim. U prosjeku, skupni postotak odlično i dobro pravnih stabala iznosi, prema našim istraživanjima, za preborne sastojine 38°´c, za raznodobne 59% a za jednodobne sastojine 75%. Iritabilnost odn. reaktivnost, adaptivnost i kinetičnost bukve prema izvorima svjetlosti odn. zasjenjenosti veoma je, dakle, snažna: ne samo po razvitku krošnje ,nego i po razvitku čitavog stabla, osobito u mlađoj dobi. Rašljavost stabala veća je u prebornim sastojinama, najmanja je u jednodobnim; razlike nisu velike. Obraslost živićima na dijelu debla ispod krošnje ne ovisi samo o obliku sastojine, nego i o gustoći sklopa krošanja; u prosjeku, dobiveni podaci za preborne sastojine mnogo kolebaju oko srednjaka, jer su te sastojine veoma nejednolične; nisu utvrđene značajnije razlike između navedena tri oblika sastojina. Obraslost debla živim granama je veća u prebornim sastojinama nego u jednodobnim. Obraslost debla suhim granama je veća u prebornim sastojinama nego u drugima; razlike su veće kad se uspoređuje obraslost po broju grana. Razlike u kvrgavosti debla nisu značajne, mada su preborne sastojine što se tiče te tehničke pogreške nešto lošije. Dužina debla od tla do početka krošnje relativno, tj. u odnosu na čitavu visinu stabla, najveća je u jednodobnim sastojinama, manja u raznodobnim, najmanja u prebornim sastojinama; najmanja disperzija podataka je u jedno |