DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Planinski masiv Površina bukovih sastojina ha % Risnjak 10.600 15 Velika Kapela 20.300 26 Mala Kapela 21.700 36 Lič. Plješevica 18.000 4!! Sjever. Velebit 16.000 2G Južni Velebit 20.400 73 Svega 107.000 31 Površina čistih i pretežno čistih (sa do 10% drugih vrsta drveća) bukovih sastojina nije malena. Prema sakupljenim podacima, površina prebornih sastojina bukve trebala bi biti preko 90%. To nije tačno, jer pod pojam i naziv preborne šume uvrštene su sve one sastojine koje nisu posve jednodobne, odnosno takve sastojine u kojima su se sječe obavljale po načelima prebornog gospodarenja makar te sastojine nemaju prebornu strukturu broja stabala. U taksacijskim podacima po jedinicama unutrašnjeg gospodarskog razdjeljenja, doduše, šume imaju prebornu strukturu, ali stvarno na terenu većina bukovih sastojina nema takvu strukturu. Visinska amplituda areala bukve široka je oko 1300 m, tj. od oko 200 m n. v. u dolini Kupe (u Istra od oko 100 m n. v.) do 1500 m n. v. Glavni pojas čistih bukovih sastojina proteže se od oko 650 do 1300 m n. v. 3. UTJECAJ OBLIKA SASTOJINA NA KAKVOĆU STABALA Problem gospodarenja u bukovim sastojinama generativnog porijekla nije u tome kako treba obavljati uzgojne postupke, jer tehnika uzgajanja dovoljno je poznata. Bit je problema: kakav oblik treba da imaju bukove sastojine, odnosno kako ih treba oblikovati da se što više poveća proizvodnost. Budući da se proizvodnost prirodno stvorenih sastojina može prvenstveno povećati dobrim oblikovanjem stabala, istraživan je utjecaj oblika sastojina na kakvoću stabala. Mlad i naraštaj . Mlade drveće najviše reagira na utjecaj svoje okoline. Kakve su njegove reakcije prema raznim oblicima sastojina, iznesli smo u članku »Kvalitet bukovog mladika u sastojinama dinarskih planina« (Sum. list 1964. br. 7/8). Iznosimo ukratko njegov sadržaj. Istraživanja su izvršena u mladiku uzraslom pod sklopom i u otvorima sklopa na pet elemenata kakvoće stabla. Po općoj kakvoći, procentualno je mnogo veći broj dobrih stabala u otvorima sklopa nego pod sklopom. Ta pojava najviše se ističe na pravnosti debala. Štc se tiče rašljavosti, nema značajnih razlika. Krošnje su mnogo bolje oblikovane kad se mladi naraštaj nalazi pod otvorima sklopa. Isto tako bolji su oblici vrha stabala, jer pod sklopom razviju krošnje vrlo često kišobranast do tanjurast oblik. Najlošiji oblik imaju predrasti koji se pojavljuju mnogo više pod sklopom matične sastojine nego u otvorima sklopa. Pod otvorima sklopa bolja su stabla -ne samo gornjeg sloja mladika nego i donjeg. Dakle, da se proizvede što veći broj boljih stabala, mladi naraštaj treba stvarati i uzgajati što više u grupama i skupinama pod otvorima sklopa, odnosno u jednoličnijim strukturama, bez dugotrajnog utjecaja matične sastojine. Prema tome, ne valja trajno podmlađivanje tipično za prebornu šumu, nego treba uvesti skupinasto podmlađivanje (skupinasta oplodna sječa). |