DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 12 <-- 12 --> PDF |
ZAKLJUČAK Prihvati li se takav naš prijedlog za definiranje sastojinskih oblika, moglo bi se sadašnje stanje sastojina opisati vrlo objektivno i međusobno uporedivo Određeni cilj gospodarenja kao i izabrani oblik bio bi nedvojben, pa ne bi bilo kolebanja ni različitih shvaćanja u pogledu buduće sastojine. Upotrebom dekadskog sistema brojaka prilikom opisa sastojina skraćuje se opis na najmanju moguću mjeru, a da sastojina bude dovolnjo tačno definirana. Ujedno se omogućuje obrada podataka pomoću računskih strojeva koja sve više prodire u suvremenom naprednom praktičnom i naučnom radu. Spomenutim načinom, ako se uvrsti još i elemenat o načinu postanka u vidu brojčanih vrijednosti, mogu se obuhvatiti gotovo svi sastojinski oblici. Brojčana vrijednost za način postanka mogla bi biti slijedeća za: — sjemenjače 10, — panjače 20, — kulture 30, — sjemenjače sa stablima iz panja 11, — panjače sa stablima iz sjemena 21. Tako bi na primjer jedna raznodobna sastojina u pretplaninskoj šumi bukve (Fagetum croat. subalpmum Horv.) mogla biti definirana kao: raznodobna, čista jednolična sastojina u stadiju srednje debelih stabala, rijetkog stanja. Brojčano bi se ta sastojina mogla prikazati: 10. 211. 350. Numerički je svaki elemenat gornje definicije jasan i objektivan. U ovoj zoni, međutim, mogli bismo imati i raznodobne, čiste, preborne sastojine u stadiju srednje debelih stabala, rijetkog stanja i stablimičnog rasporeda (šifrirano: 10. 213. 351). Dosadašnja normalna preborna sastojina u fitocenozi bukve i jele (Fagetum croat. abietetosum Horv.) bila bi npr. definirana kao raznodobna, mješovita, prijeborna sastojina tipičnog stadija, normalnog stanja i stablimičnoga površinskog rasporeda (šifrirano: 10. 223. 131). Sastojina hrasta i jasena (Genisto elatae — Quercetum Horv.) u području regularnih šuma bila bi definirana npr. kao: jednodobna, mješovita, jednolična sastojina u stadiju debljeg letvika, pregustog stanja (šifrirano: 10. 121. 510), a sastojina hrasta s podstojnim grabom (Querco-Carpinetum croaticum Horv.), ako su jasne dvije etaže, mogla bi se definirati kao jednodobna, mješovita, nejednolična sastojina u stadiju zrelosti rijetkog stanja (šifrirano: 10. 122. 740). Nema sumnje da kombinacija opisnih elemenata (i brojaka) omogućuje da se obuhvate svi mogući oblici sadašnjeg stanja sastojina. Iz čitavog niza takvih kombinacija trebalo bi izabrati one koje najbolje odgovaraju određenim ekološko- gospodarskim uvjetima kao i mogućnostima eventualne obrade elektronskim računskim strojevima. To je ,međutim, drugi problem koji izlazi iz okvira ove rasprave. LITERATURA Ani ć M.: Uzgajanje šuma, Morfologija (skripta), Zagreb, 1963. Bunuševa c T.: Gajenje šuma, Beograd, 1951. Den gl er A.: Waldbau, Berlin, 1944. Klepa c D.: Novi sistem uređivanja prebornih šuma, Zagreb, 1961. Klepa c D.: ´Sastojina — Šumarska Enciklopedija II dio, Zagreb, 1963. Klepa c D.: Sjemenjača — Uređivanje — Šumarska Enciklopedija II dio, Zagreb, 1963. |