DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1967 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— prezrelih stabala, — debelih stabala, — srednje debelih stabala, — tankih stabala. Tipičan stadij imaju sastojine kod kojih distribucija stabala u pojedinim debljinskim stepenima do polovine varijacijske širine ne odstupa ± 10%, a preko polovine varijacijske širine ± 20% od broja stabala teoretski izračunate Liocourt-ove krivulje. Varijacijska širina se ne smije razlikovati za ± 2 debljinska stepena od sječive zrelosti. Dopuštene su male iznimke, ali samo u najtanjim i najjačim debljinskim stepenima. Stadij prezrelosti nastupa kada zbir temeljnica stabala, debljih od sječne zrelosti prelazi 40% sume temeljnica svih stabala. Sastojine su u stadiju tankih stabala kada je zbir temeljnica stabala od debljinskog stepena 10—30 cm najjače zastupljen u sumi temeljnica svih stabala, razvrstanih u tri skupine: 10—30 cm, 35—50 cm, 55 cm do sječive zrelosti. Stadij srednje debelih stabala postaje kada je zbir temeljnica stabala od debljinskog stepena 35—50 cm najjače zastupljen u sumi temeljnica svih stabala. Stanje sastojina se određuje u zavisnosti od normalnoga, a kao kriterij služi nam temeljnica. Stanje je: — pregusto kada je temeljnica po hektaru veća za 31% od normalne; — gusto ako je temeljnica po hektaru za 16 do 30% veća od normale; — normalno s temeljnicom po hektaru + 15% od normale; — rijetko kada je temeljnica po hektaru manja za 16 do 30% od normale; — vrlo rijetko kada je temeljnica po hektaru manja za 31 do 50% od normale; — devastirano s temeljnicom na hektaru koja je manja za preko 51% od normale. Kod određivanja stanja sastojina u odnosu na temeljnicu moramo voditi računa kod raznodobnih sastojina, da li su sastojine u stanju prije, između ili poslije sječe. U jednodobnim sastojinama mora se voditi računa da li su provedeni uzgojni zahvati (njega, čišćenje, proreda i dr.) i kolika je starost sastojina. Zadnji elemenat sastojinskog oblika gospodarskih raznodobnih šuma je površinski raspored stabala. On može biti stablimičan, grupimičan i skupinast. Stablimičan površinski raspored stabala je takav kod kojeg se na kružnoj plohi tla promjera koji je manji od jedne visine dominantnih stabala mogu naći stabla različnih prsnih promjera i visina. Najmanja površina za gospodarenje kod stablimičnog površinskog rasporeda stabala iznosi 0,5 ha. Grupimični površinski raspored stabala je takav kod kojega se na kružnoj plohi tla — promjer koji nije manji a ni veći od dvije visine dominantnih stabala — nalaze stabla približno istog prsnog promjera i visine. Kod takvoga površinskog rasporeda stabala najmanja površina za gospodarenje iznosi 1 do 1,5 ha. Skupinasti površinski raspored je takav kod kojega se na kružnoj plohi tla, promjera većeg od dvije visine, dominantnih stabala, nalaze stabla približno istih prsnih promjera i visina kojima se gospodari kao s jednodobnim sastojinama. Najmana površina za gospodarenje kod skupinastog površinskog rasporeda stabala iznosi 2 do 3 ha. |