DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 86 <-- 86 --> PDF |
nestručne i slabo stručne radne snage, a šnje pasivno korištenje naslijeđenog šum povećati broj stručnjaka. skog bogatstva, da se koriste potencijalne Na pitanje kakvu je ulogu odigrala mogućnosti ovog zemljišta i klime, može struka u proteklom burnom i dinamičnom se odgovoriti da su šumarski stručnjaci periodu, na ovom šumskoprivrednom poovog kraja odigrali važnu ulogu prilagodručju, koliko je utjecala da se napusti divši se novim uvjetima rada i prihvaćajući ekstenzivni način privređivanja i dotada-novo i napredno u šumarstvu. ni. O RAZVOJU BRVARSKE INDUSTRIJE U SLAVONSKOM BRODU I RADU DRV. INDUSTRIJSKIH STRUČNJAKA »SLAVONIJE« DRV. INDUSTRIJE SLAVONSKI BROD (Skraćeni koreferat ins. R- Biljaka i ing. F. Penzara) Početak drv. industrije u Slav. Brodu Prvi kapaciteti furnirske prerade u bio je 1890. godine. Na inicijativu stranog Srednjoj Evropi i na Balkanu također su kapitala osnovano je te godine u Brodu podignuti upravo u Brodu. 1913. »SLAdrvnoindustrijsko poduzeće BLAU ET VONIJA« je nabavila i instalira prvi COMP, koje je najprije započelo s profurnirski nož, kojim je počela industrijska izvodnjom bačava, ali već krajem iste goproizvodnja piljenog plemenitog furnira. dine proširuje so, pod novim nazivom, i na Kasnije je i »SLAVEX« postavio dva furpilansku preradu. Od 1900. g. poduzeće nirska noža. Od tada je napuštena proje u vlasništvu firme HOLZINDUSTRIE izvodnja furnira tehnikom piljenja a nastaAKTIENGESELLSCHAFT Budapest, a od vljena tehnikom rezanja horizontalnim 19C4. posluju pod firmom SLA VONISCHE-noževima. Nakon toga je Brod postao najEICHENEXPORT (»SLA VEX«), veći proizvođač plemenitog hrastovog fur nira u Evropi, dok je svojim kapaciteti 1901. g. osnovala je PRVA HRVATSKA ma u okvirima Jugoslavije još i danas ŠTEDIONICA i drugo veliko poduzeće zadržao primat. drv. industrije u Slavonskom Brodu, »SLAVONIJU «. Drugi svjetski rat ostavio je ovdje teške posljedice. Od predratnih kapaciteta 1937. g. osnovano je s francuskim ka Sb´Vo je bilo teško oštećeno, a 31"/o posve pitalom Poduzeće za impregnaciju drva uništeno. Okupatorska vojska je pri po »DITAD«, danas Impregnacija drva Sla vlačenju minirala i zapalila »Slavoniju«, vonski Brod. dok su objekti i oprema »Slavex«-a bili Strani pa i domaći kapital nije se u toku rata razoreni od bombardiranja iz slučajno odlučio za lokaciju drvnoindu zraka, tako da su oba poduzeća dočekala strijskog poduzeća u Brodu. Na izbor lo Oslobođenje puno onesposobljene za bilo kacije utjecali su prvenstveno ekonomski kakvu proizvodnju. Odmah se pristupilo faktori. Grad Brod imao je izvanredno po izgradnji i obnovi objekata, dok su stro voljan geografski smještaj u Posavini, u jevi vađeni iz ruševina i zgarišta i ospo centru bogate šumske regije, na obali plov sobljavani za rad. Godine 1946. izvršena ne rijeke Save, na željezničkoj raskrsnici je fuzija dva poduzeća pod imenom SIND glavne željezničke pruge i odvojka za — Slavonska industrija drva. Prerada se Sarajevo, — sve je to omogućilo jeftinu obavlja na 6 gatera, na 5 furnirskih no dopremu sirovine za preradu i izlaz s go ževa i 1 ljuštilici. Iste godine u okviru tovim proizvodima na svjetsko tržište. poduzeća osnovan je i pogon građevne stoSlavonija je bila bogata zrelim sasto-larije, koji kasnije prerasta u tvornicu jinama hrasta lužnjaka i kitnjaka, »sla namještaja. vonskom hrastovinom«, koja je radi svojih estetskih i mehaničkih svojstava postala U daljnjem razvoju osnovan je 1952. poznata u cijelom svijetu. pogon proizvodnje klasičnog parketa, 1958. Dva drvnoindustrijska poduzeća imala pogon panel i šper ploča, 1962. proizvodnja su samo primarnu preradu, pilane. Piljeno lamelparketa. Rekonstruirana je tvornica je i više od 1U0.Ü00 m3 godišnje. Piljena furnira i izgrađena nova pilana. je gradnja izvažana na sva svjetska tržiKarakteristično je da poduzeće u pešta kao roba bez konkurencije, izvanredne riodu od Oslobođenja do 1950., u doba finoće i boje. administrativnog upravljanja, unatoč znat |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 87 <-- 87 --> PDF |
noj akumulaciji i deviznim sredstvima koje je ostvarivalo u tom razdoblju, ne osigurava ni najminimalnija sredstva za modernizaciju svoje proizvodnje; akumulacija se centralizirala na nivou federacije i planski koristila za podizanje drugih industrijskih grana. Osnovnu proizvodnju, pilansku i furnirsku karakterizira u to vrijeme veoma slaba funkcionalnost osnovnih strojeva, koja u pilani doseže svega 19"/o, a u tvornici furnira 21i:l/o. Tek se od 1951. god. počinje borba za veću produktivnost rada, za bolje korištenje sirovina i strojnog parka, za poboljšanje radne i tehnološke discipline i ostalog. Te je go dine uvedeno radničko samoupravljanje, i to je ujedno početak nove faze u životu i radu ovog poduzeća. Novi sistem donosi bolje uvjete poslovanja uz relativno slobodnije tržište, u čemu se naše poduzeće dobro snašlo. Godine 1952. poduzeće dobiva prvi kredit u iznosu od 9,637.000 deviznih dinara za uvoz opreme za proizvodnju klasičnog parketa. U 1957. počinju se ispoljavati poteškoće karakteristične za poduzeće s niskom opremljenošću sredstvima za proizvodnju. Prešlo se na samofinanciranje investicija, ali dio sredstava, koji je bio odliven u centralne fondove federacije, nije ni poduzeću a ni ovoj grani industrije stavljen na korištenje. U takvoj situaciji kolektiv ss našao pred odlukom, da li da sredstva za rekonstrukciju i modernizaciju namakne odričući se dijela svojih osobnih dohodaka, i time osigura materijalnu bazu za sigurniju perspektivu, ili da nastavi sa sredstvima rada kakva jesu, uz osobne dohotke koji bi se kretali na nivcu prosjeka za industriju. Kolektiv se odlučio za prvo rješenje i donio odluku o neodložnoj rekonstrukciji zastarjelih pogona, o uvođenju specijalizacije proizvodnje i o preseljenju svih pogona poduzeća na novu lokaciju izvan grada. Tako je najprije rekonstruiran po gon furnira, nabavljeni su novi strojevi, izgrađeni i novi pogoni za proizvodnju panel i šper ploča, sve unutar postojećih objekata bivše »Slavonije«. Zatim je započela gradnja nove pilane na novoj lokaciji. Nova je pilana sagrađena na suvremenom tehnološkom principu i snabdjevena modernim strojevima. Njen je kapacitet s jednim gaterom i jednom tračnom pilom ostao jednak kapacitetu stare pilane koja je imala 4 gatera i jednu tračnu pilu (i 3G´Vo više radnika). Međutim, predviđena rekonstrukcija tvornice namještaja morala se odgoditi, jer je 1964. uslijed potresa došlo do ve 169 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 88 <-- 88 --> PDF |
ćih oštećenja u tvornici furnira, što je trebalo prvenstveno otkloniti. U posljednjih pet godina uložena su znatna sredstva za nabavku nove opreme. U proizvodnji su otklonjena uska grla. Uporedo poboljšana je organizacija rada, sređen unutrašnji transport, došlo je do povećanja produktivnosti rada, broj zaposlenih se znatno smanjio. U proteklih 7 godina investirano je u osnovna sredstva poduzeća oko 1,9 milijardi starih dinara. Zahvati na rekonstrukcijama donijeli su porast stupnja funkcionalnosti osnovnih sredstava, u 1960. na 43!»/o, u 1964. na 53°/o, a u ovoj se godini predviđa čak 60´J/o. Donijeli su i povećanje proizvodnje i dobre poslovne rezultate. Ipak, realizacija programa rekonstrukcije i prosperitet poduzeća u budućnosti zavisi i od vanjskih faktora. Jedan od tih je intenzivniji razvoj mirovinske baze, odnosno intenzivniji razvoj šumarstva ovog područja, zatim suradnja s ostalim drvno-industrijskim poduzećima i dr. U rješavanju našeg programa trebali bi se aktivno uključiti svi članovi ovog Šumarskog društva, i pomoći, svaki na svom području rada da bi se zajedno postigli što bolji rezultati. Inženjeri i tehničari našeg poduzeća dali su svoj veliki doprinos za unapređivanje proizvodnje i za uvođenje suvremene tehnike i tehnologije, oni su zajedno s ostalim članovima kolektiva i ostvarili uvjete da su se zacrtane projekcije razvoja poduzeća ostvarile. Od posebne važnosti je prenošenje stečenog znanja na fakultetima i školama na sve zaposlene u poduzeću i osposobljavanje za rad u suvremenoj proizvodnji. U predratnoj drvnoprerađivačkoj industriji nije bilo potražnje za visokokvalificiranim drvno-industrijskim stručnjacima. Sirovine najbolje kvalitete je bilo dosta, a tržište je za takvu robu, kao što je »slavonska hrastovina«, bilo otvoreno. No, s razvojem djelatnosti struka je postala potrebna i cijenjena. Pod kraj 1952. imala je »Slavonija već 7 inženjera i jednog tehničara. Danas naše poduzeće zapošljava 19 inženjera i 14 tehničara drv. industrijske struke, 2 inženjera i 8 tehničara strojarstva, 1 inženjera i 1 tehničara kemije i 10 visokoškolovanih kadrova ostalih struka. Svi oni su dali svoj snažan doprinos za razvoj i napredak našeg poduzeća. |