DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 86     <-- 86 -->        PDF

nestručne i slabo stručne radne snage, a šnje pasivno korištenje naslijeđenog šum


povećati broj stručnjaka. skog bogatstva, da se koriste potencijalne


Na pitanje kakvu je ulogu odigrala mogućnosti ovog zemljišta i klime, može
struka u proteklom burnom i dinamičnom se odgovoriti da su šumarski stručnjaci
periodu, na ovom šumskoprivrednom poovog
kraja odigrali važnu ulogu prilagodručju,
koliko je utjecala da se napusti divši se novim uvjetima rada i prihvaćajući
ekstenzivni način privređivanja i dotada-novo i napredno u šumarstvu.


ni. O RAZVOJU BRVARSKE INDUSTRIJE U SLAVONSKOM BRODU I RADU
DRV. INDUSTRIJSKIH STRUČNJAKA »SLAVONIJE« DRV. INDUSTRIJE
SLAVONSKI BROD


(Skraćeni koreferat ins. R- Biljaka i ing.


F. Penzara)
Početak drv. industrije u Slav. Brodu Prvi kapaciteti furnirske prerade u
bio je 1890. godine. Na inicijativu stranog Srednjoj Evropi i na Balkanu također su
kapitala osnovano je te godine u Brodu podignuti upravo u Brodu. 1913. »SLAdrvnoindustrijsko
poduzeće BLAU ET VONIJA« je nabavila i instalira prvi
COMP, koje je najprije započelo s profurnirski
nož, kojim je počela industrijska
izvodnjom bačava, ali već krajem iste goproizvodnja
piljenog plemenitog furnira.
dine proširuje so, pod novim nazivom, i na Kasnije je i »SLAVEX« postavio dva furpilansku
preradu. Od 1900. g. poduzeće nirska noža. Od tada je napuštena proje
u vlasništvu firme HOLZINDUSTRIE izvodnja furnira tehnikom piljenja a nastaAKTIENGESELLSCHAFT
Budapest, a od vljena tehnikom rezanja horizontalnim
19C4. posluju pod firmom SLA VONISCHE-noževima. Nakon toga je Brod postao najEICHENEXPORT
(»SLA VEX«), veći proizvođač plemenitog hrastovog fur


nira u Evropi, dok je svojim kapaciteti


1901. g. osnovala je PRVA HRVATSKA


ma u okvirima Jugoslavije još i danas


ŠTEDIONICA i drugo veliko poduzeće


zadržao primat.


drv. industrije u Slavonskom Brodu, »SLAVONIJU
«. Drugi svjetski rat ostavio je ovdje teške
posljedice. Od predratnih kapaciteta


1937. g. osnovano je s francuskim ka


Sb´Vo je bilo teško oštećeno, a 31"/o posve


pitalom Poduzeće za impregnaciju drva


uništeno. Okupatorska vojska je pri po


»DITAD«, danas Impregnacija drva Sla


vlačenju minirala i zapalila »Slavoniju«,


vonski Brod.


dok su objekti i oprema »Slavex«-a bili


Strani pa i domaći kapital nije se


u toku rata razoreni od bombardiranja iz


slučajno odlučio za lokaciju drvnoindu


zraka, tako da su oba poduzeća dočekala


strijskog poduzeća u Brodu. Na izbor lo


Oslobođenje puno onesposobljene za bilo


kacije utjecali su prvenstveno ekonomski


kakvu proizvodnju. Odmah se pristupilo


faktori. Grad Brod imao je izvanredno po


izgradnji i obnovi objekata, dok su stro


voljan geografski smještaj u Posavini, u


jevi vađeni iz ruševina i zgarišta i ospo


centru bogate šumske regije, na obali plov


sobljavani za rad. Godine 1946. izvršena


ne rijeke Save, na željezničkoj raskrsnici


je fuzija dva poduzeća pod imenom SIND


glavne željezničke pruge i odvojka za


— Slavonska industrija drva. Prerada se
Sarajevo, — sve je to omogućilo jeftinu


obavlja na 6 gatera, na 5 furnirskih no


dopremu sirovine za preradu i izlaz s go


ževa i 1 ljuštilici. Iste godine u okviru


tovim proizvodima na svjetsko tržište.


poduzeća osnovan je i pogon građevne stoSlavonija
je bila bogata zrelim sasto-larije, koji kasnije prerasta u tvornicu


jinama hrasta lužnjaka i kitnjaka, »sla


namještaja.


vonskom hrastovinom«, koja je radi svojih
estetskih i mehaničkih svojstava postala U daljnjem razvoju osnovan je 1952.


poznata u cijelom svijetu. pogon proizvodnje klasičnog parketa, 1958.


Dva drvnoindustrijska poduzeća imala pogon panel i šper ploča, 1962. proizvodnja
su samo primarnu preradu, pilane. Piljeno lamelparketa. Rekonstruirana je tvornica
je i više od 1U0.Ü00 m3 godišnje. Piljena furnira i izgrađena nova pilana.
je gradnja izvažana na sva svjetska tržiKarakteristično
je da poduzeće u pešta
kao roba bez konkurencije, izvanredne riodu od Oslobođenja do 1950., u doba
finoće i boje. administrativnog upravljanja, unatoč znat