DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Zahvaljujući bogatstvu šuma i odličnim saobraćajnim prilikama, — plodna rijeka Sava, i izgrađena željeznica — rano se osniva i prerađivačka drvr.a industrija. Već 1895. g. bila je na prostoru kraj brodske željezničke stanice pilana. Kasnije su podignute dvije velike pilane i tvornica furnira (u ono vrijeme veoma renomirana poduzeća »Slavex« i »Slavonija«). Poslije je sagrađena pilana »Našička« d. d. u D. Andrijevcima a godine 1935. »Impregnacija drva« u Slavonskom Brodu. Dakle i drvna industrija na ovom području ima mnogogodišnju tradiciju i određeni razvoj, no o tome će biti riječi u posebnom referatu. II. O RAZVOJNIM MOGUĆNOSTIMA ŠUMARSTVA NA SUMSKOPRIVREDNOM PODRUČJU »DILJ« I RADU ŠUMARSKIH STRUČNJAKA ŠUMSKOG GOSPODARSTVA — SL. BROD (Skraćeni koreferat ing. Ive Borevkovića) Protekli decenij bio je i za šumarstvo ovog područja vjerojatno najznačajniji period, s najdubljim i najvećim kvalitetnim promjenama. Za Brod je karakteristično da drvarska industrija igra važniju ulogu od šumarstva, jer u svojim kapacitetima zapošljava više radnika, ostvaruje veći bruto produkt, osim toga ima i bogatu 70-godišnju tradiciju. Upravo je, možda, taj odnos snaga drv. industrije i šumarstva zahtijevao i veće napore na intenzifikaciji proizvodnje u šumarstvu. Tako je na našem području trebalo, iz relativno slabe sirovinske baze i kvaliteta iskoristiti maksimalnu drvnu masu za ind. preradu uz povećanje kvalitete prirodnih šuma i uvođenje novih metoda u proizvodnji nove mase putem podizanja kultura i plantaža drveća brzog rasta. Sumo vi tost područja iznosi 23n/<>, te na šume i šumska zemljišta otpada 25.340 ha društvenih i privatnih šuma. Pod upravom Šumskog gospodarstva SI. Brod danas se nalazi oko 22.500 ha. Do 1959. g. ovim šumama samostalno su upravljale 4 šumarije, ustanove sa samostalnim financiranjem tadašnjih općina. Spajanjem šumarija stvoreno je krajem 1959. g. Šumsko gospodarstvo kao privredna organizacija. Prema površini ovo gospodarstvo je jedno od manjih u Hrvatskoj. Gospodari šumama koje su 3a:Vo na nizinskom području, u Posavini, a 65iD/o na južnim obroncima Dilja. Na očuvane i produktivne šume otpada 15.750 ha, oko 1.400 ha su plantaže, 900 ha poljoprivredna zemljišta, a ostalo tj. oko 4.450 ha su degradirana, neobrasla ili neplodna zemljišta. Ni stanje dobnih razreda nije normalno. Najmanje je starih šuma, najviše srednjodobnih i mladih. Najveće disproporcije nastaju već nakon 10 godina, tada dolazi do pomanjkanja sastojina zrelih za sječu, zato je i stavljen najveći akcent na podizanju šumskih plantaža koje bi u to vrijeme dale drvnu masu za sječu. Stanje drvne mase po kvaliteti također ne zadovoljava, naročito u brdskim šumama. Jedino je dobro to što ima priličan procent učešća hrasta kao vrednije vrsti. Osiromašenje šuma na masi i kvaliteti je rezultat prekomjernih sječa za vrijeme i odmah poslije rata, jer je dosta valjanih sastojina tada bilo u blizini željezničke pruge i drugih komunikacija, te su bile na dohvatu eksploatacije a bez velikih ulaganja. Ukupna zaliha cijeni se na 2,600.000 m3, prosječno 143 m-Vha. Prirast se ocjenjuje s oko 4 m3/ha, od čega se siječe 3,4 ms/ha a ostalo ostavlja za akumulaciju. U drvnoj zalihi učestvuje hrast s 57"/o, bukva 25ü/o, ostale listaće 16´Vo, četinjače 2%. Sječivi etat kretao bi se u narednom periodu oko 85.000 m3 drvne mase, od toga 36.000 m3 tehničkog drva. Taj etat koristi se od 1966. godine, ranije je bio za oko 20.000 m3 manji. Povećan je radi toga što ima dosta loših sastojina i malog prirasta, koje se moraju što prije iskoristiti radi opadanja njihove kvalitete. Radi takvog stanja svojih šuma Šumsko gospodarstvo SI. Brod usmjerilo je najveće napore i ulaganja na šumskouzgojne radove. U tu svrhu utrošeno je u 7 godina postojanja Gospodarstva 459 mil. st. dinara. Godišnje je pošumljavano oko 70 ha, njegovano i čišćeno mladih sa |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 85 <-- 85 --> PDF |
stojina oko 800 ha, itd. U amortizaciju za regeneraciju šuma ulagano je l.OOO—1.800 dinara/m3. Još veći napori upravljeni su na investicije, naročito na biološke, tj. na proizvodnju materijala za plantažiranje i na podizanje plantaže topola i četinjača. I ulaganja u tehničke investicije su bila visoka. Do kraja 1986. podignuto je 1.400 ha plantaža: četinjača 135 ha, topola 1265 ha. Za ovo je utrošeno 376 mil. dinara, od čega 277 mil. (73,5%) su vlastita sredstva. To su za mogućnosti malog gospodarstva znatna sredstva i velika naprezanja. Veća ulaganja u plantaže imali su kombinat »Spačva« i Šumsko gospodarstvo Osijek, no prvo s daleko većim i boljim šumama, a drugo s dobivenim zajmovima. Troškovi podizanja plantaža iznose do sada oko 270.000 dinara po ha. Plantažirano je najviše na čistim površinama, tj. na bivšim pašnjacima ili na otkupljenom poljoprivrednom zemljištu. Kod topola računa se s prinosom oko 25 m;) po ha u ophodnji od 12 do 15 godina, kod četinjača s prirastom 15 m;! i ophodnjom 30 do 50 godina. S već podignutim plantažama podignut je prirast drvne mase područja za barem 25.000 m3 godišnje. Ovim bi se imalo popuniti manjak na drvnoj masi iz prirodnih šuma, koji će nastati u doba dozrijevanja plantaža, i tako zadržati nivo proizvodnje u šumarstvu a ublažiti potrebe preradbenih kapaciteta. Pored toga sve veća potreba drva za kemijsku preradu nalaže orijentaciju na proizvodnju nekih listača i četinjača. Za nabavku mehanizacije Šumsko gospodarstvo je uložilo prošlih 7 godina 417 mil. dinara, sa 45Vo vlastitih sredstava. Sada gospodarstvo raspolaže s dovoljno traktora i priključnih strojeva, motornih pila i dr. kojima može kompletno obaviti radove na eksploataciji šuma i u svojoj poljoprivredi. Sječa, izrada i transport drvnog materijala su potpuno mehanizirani, djelomično i privlačenje i utovar, te radovi na podizanju plantaža. Jedino nisu mehanizirani radovi na klasičnom šumskom uzgoju. Za stambene objekte i poslovne zgrade utrošeno je 143 mil. dinara, za komunikacije 165 mil., za kupovinu zemljišta radi proširenja površina za plantažiranje i radi arondacije utrošeno je 46 mil. dinara (kupljeno oko 700 ha zemljišta). U zadnjih je 15 godina izgrađeno 42 km tvrdih i 20 km mekih putova. Suma ulaganja i investiranja u proteklih 7 godina doseže 1.149 mil. dinara, od čega su vlastita sredstva 735 mil. (64i:´/u), ostalo zajmovi. I u bližoj budućnosti ostaju ulaganja u plantaže najinteresantnija. Tome pogoduju povoljni prihodni uvjeti ovog područja za brzi rast drveća i mogućnost da se iz društvenog zemljišnog fonda povoljno dobiju do sada slabo korištena poljoprivredna zemljišta, pašnjaci i si. Međutim, Gospodarstvo s vlastitim sredstvima ne bi moglo financirati sve ovo, i pošto su izgledi za zajmove mali, preostaje da se privuče poslovne partnere sa strane, da se angažiraju sredstva zainteresiranih prerađivačkih kapaciteta. Takve mogućnosti do sada su slabo korištene iz subjektivnih i objektivnih razloga, zbog poteškoća u kojima se nalazi i naša drvna industrija, no ubuduće takva suradnja mogla bi donijeti velike i obostrane koristi. Poljoprivredna proizvodnja Gospodarstva angažirala je u priličnoj mjeri kapacitete i napore Gospodarstva u proteklom razdoblju. Radi se zapravo o tome da se privremeno obrađuju površine sposobne za poljoprivredu, dok se ne posade plantaže. Do sada je u tom postignut zadovoljavajući rezultat, no odustaje se od međuredne sjetve poljoprivrednih kultura u plantažama, jer se ne isplaćuje. Gospodarstvo je učinilo dosta i na unapređenju lovstva. Ima poznato lovište »Merolino«, u kojem uzgaja jelene, te »Guševac« za nisku divljač, naročito za fazane. Ukupni prihodi Gospodarstva rastu iz godine u godinu. Prihod 1965. bio je dvostruko veći od onoga od I960, g. To je, uz ostalo, rezultat razvoja djelatnosti. Prema nekim pokazateljima Gospodarstvo je ostvarilo veći neto produkt po jednom zaposlenom od većine gospodarstava u Hrvatskoj. Isto tako je to Gospodarstvo među onima koja su ostvarila najveća sredstva u fondove i amortizaciju za regeneraciju šuma, naravno uzimajući u obzir mogućnosti malog Gospodarstva. Sve što je prije navedeno pokazuje da je Šumsko gospodarstvo Brod usmjerilo sva svoja nastojanja na povećanje proizvodnje i produktivnosti, bilo uvođenjem mehanizacije, bilo boljom organizacijom rada, štednjom ili drugim vidovima smanjivanja troškova, kako bi se radnom kolektivu osigurali što bolji uvjeti za trajan rad i životni standard. Zasluga za postignuto pripada cijelom kolektivu, no pravac razvoja, ono napredno gledanje i ekonomično poslovanje rezultat je rada kvalificiranih stručnjaka inžinjera i tehničara. Sada Šumsko gospodarstvo ima 11 šumarskih i 1 poljoprivrednog inžinjera, te 8 šumarskih i 3 poljoprivredna tehničara, uz to još 3 s visokom stručnom spremom. Budući razvoj ide na to da će se smanjivati broj 167 |