DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 84     <-- 84 -->        PDF

Zahvaljujući bogatstvu šuma i odličnim saobraćajnim prilikama, — plodna
rijeka Sava, i izgrađena željeznica — rano se osniva i prerađivačka drvr.a
industrija. Već 1895. g. bila je na prostoru kraj brodske željezničke stanice
pilana. Kasnije su podignute dvije velike pilane i tvornica furnira (u ono vrijeme
veoma renomirana poduzeća »Slavex« i »Slavonija«). Poslije je sagrađena
pilana »Našička« d. d. u D. Andrijevcima a godine 1935. »Impregnacija
drva« u Slavonskom Brodu.


Dakle i drvna industrija na ovom području ima mnogogodišnju tradiciju
i određeni razvoj, no o tome će biti riječi u posebnom referatu.


II. O RAZVOJNIM MOGUĆNOSTIMA ŠUMARSTVA
NA SUMSKOPRIVREDNOM PODRUČJU »DILJ« I RADU
ŠUMARSKIH STRUČNJAKA ŠUMSKOG GOSPODARSTVA — SL. BROD
(Skraćeni koreferat ing. Ive Borevkovića)


Protekli decenij bio je i za šumarstvo
ovog područja vjerojatno najznačajniji period,
s najdubljim i najvećim kvalitetnim
promjenama.


Za Brod je karakteristično da drvarska
industrija igra važniju ulogu od šumarstva,
jer u svojim kapacitetima zapošljava više
radnika, ostvaruje veći bruto produkt, osim
toga ima i bogatu 70-godišnju tradiciju.
Upravo je, možda, taj odnos snaga drv. industrije
i šumarstva zahtijevao i veće napore
na intenzifikaciji proizvodnje u šumarstvu.
Tako je na našem području trebalo,
iz relativno slabe sirovinske baze i kvaliteta
iskoristiti maksimalnu drvnu masu
za ind. preradu uz povećanje kvalitete prirodnih
šuma i uvođenje novih metoda u
proizvodnji nove mase putem podizanja
kultura i plantaža drveća brzog rasta.


Sumo vi tost područja iznosi 23n/<>, te na
šume i šumska zemljišta otpada 25.340 ha
društvenih i privatnih šuma. Pod upravom
Šumskog gospodarstva SI. Brod danas se
nalazi oko 22.500 ha.


Do 1959. g. ovim šumama samostalno su
upravljale 4 šumarije, ustanove sa samostalnim
financiranjem tadašnjih općina.
Spajanjem šumarija stvoreno je krajem
1959. g. Šumsko gospodarstvo kao privredna
organizacija.


Prema površini ovo gospodarstvo je
jedno od manjih u Hrvatskoj. Gospodari
šumama koje su 3a:Vo na nizinskom području,
u Posavini, a 65iD/o na južnim obroncima
Dilja. Na očuvane i produktivne šume
otpada 15.750 ha, oko 1.400 ha su plantaže,
900 ha poljoprivredna zemljišta, a
ostalo tj. oko 4.450 ha su degradirana, neobrasla
ili neplodna zemljišta.


Ni stanje dobnih razreda nije normalno.
Najmanje je starih šuma, najviše srednjodobnih
i mladih. Najveće disproporcije nastaju
već nakon 10 godina, tada dolazi do
pomanjkanja sastojina zrelih za sječu, zato
je i stavljen najveći akcent na podizanju
šumskih plantaža koje bi u to vrijeme
dale drvnu masu za sječu.


Stanje drvne mase po kvaliteti također
ne zadovoljava, naročito u brdskim šumama.
Jedino je dobro to što ima priličan
procent učešća hrasta kao vrednije vrsti.
Osiromašenje šuma na masi i kvaliteti je
rezultat prekomjernih sječa za vrijeme i
odmah poslije rata, jer je dosta valjanih
sastojina tada bilo u blizini željezničke
pruge i drugih komunikacija, te su bile na
dohvatu eksploatacije a bez velikih ulaganja.
Ukupna zaliha cijeni se na 2,600.000
m3, prosječno 143 m-Vha. Prirast se ocjenjuje
s oko 4 m3/ha, od čega se siječe 3,4
ms/ha a ostalo ostavlja za akumulaciju. U
drvnoj zalihi učestvuje hrast s 57"/o, bukva
25ü/o, ostale listaće 16´Vo, četinjače 2%.


Sječivi etat kretao bi se u narednom
periodu oko 85.000 m3 drvne mase, od toga


36.000 m3 tehničkog drva. Taj etat koristi
se od 1966. godine, ranije je bio za oko
20.000 m3 manji. Povećan je radi toga što
ima dosta loših sastojina i malog prirasta,
koje se moraju što prije iskoristiti radi
opadanja njihove kvalitete.
Radi takvog stanja svojih šuma Šumsko
gospodarstvo SI. Brod usmjerilo je
najveće napore i ulaganja na šumskouzgojne
radove. U tu svrhu utrošeno je
u 7 godina postojanja Gospodarstva 459
mil. st. dinara. Godišnje je pošumljavano
oko 70 ha, njegovano i čišćeno mladih sa