DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Zahvaljujući bogatstvu šuma i odličnim saobraćajnim prilikama, — plodna rijeka Sava, i izgrađena željeznica — rano se osniva i prerađivačka drvr.a industrija. Već 1895. g. bila je na prostoru kraj brodske željezničke stanice pilana. Kasnije su podignute dvije velike pilane i tvornica furnira (u ono vrijeme veoma renomirana poduzeća »Slavex« i »Slavonija«). Poslije je sagrađena pilana »Našička« d. d. u D. Andrijevcima a godine 1935. »Impregnacija drva« u Slavonskom Brodu. Dakle i drvna industrija na ovom području ima mnogogodišnju tradiciju i određeni razvoj, no o tome će biti riječi u posebnom referatu. II. O RAZVOJNIM MOGUĆNOSTIMA ŠUMARSTVA NA SUMSKOPRIVREDNOM PODRUČJU »DILJ« I RADU ŠUMARSKIH STRUČNJAKA ŠUMSKOG GOSPODARSTVA — SL. BROD (Skraćeni koreferat ing. Ive Borevkovića) Protekli decenij bio je i za šumarstvo ovog područja vjerojatno najznačajniji period, s najdubljim i najvećim kvalitetnim promjenama. Za Brod je karakteristično da drvarska industrija igra važniju ulogu od šumarstva, jer u svojim kapacitetima zapošljava više radnika, ostvaruje veći bruto produkt, osim toga ima i bogatu 70-godišnju tradiciju. Upravo je, možda, taj odnos snaga drv. industrije i šumarstva zahtijevao i veće napore na intenzifikaciji proizvodnje u šumarstvu. Tako je na našem području trebalo, iz relativno slabe sirovinske baze i kvaliteta iskoristiti maksimalnu drvnu masu za ind. preradu uz povećanje kvalitete prirodnih šuma i uvođenje novih metoda u proizvodnji nove mase putem podizanja kultura i plantaža drveća brzog rasta. Sumo vi tost područja iznosi 23n/<>, te na šume i šumska zemljišta otpada 25.340 ha društvenih i privatnih šuma. Pod upravom Šumskog gospodarstva SI. Brod danas se nalazi oko 22.500 ha. Do 1959. g. ovim šumama samostalno su upravljale 4 šumarije, ustanove sa samostalnim financiranjem tadašnjih općina. Spajanjem šumarija stvoreno je krajem 1959. g. Šumsko gospodarstvo kao privredna organizacija. Prema površini ovo gospodarstvo je jedno od manjih u Hrvatskoj. Gospodari šumama koje su 3a:Vo na nizinskom području, u Posavini, a 65iD/o na južnim obroncima Dilja. Na očuvane i produktivne šume otpada 15.750 ha, oko 1.400 ha su plantaže, 900 ha poljoprivredna zemljišta, a ostalo tj. oko 4.450 ha su degradirana, neobrasla ili neplodna zemljišta. Ni stanje dobnih razreda nije normalno. Najmanje je starih šuma, najviše srednjodobnih i mladih. Najveće disproporcije nastaju već nakon 10 godina, tada dolazi do pomanjkanja sastojina zrelih za sječu, zato je i stavljen najveći akcent na podizanju šumskih plantaža koje bi u to vrijeme dale drvnu masu za sječu. Stanje drvne mase po kvaliteti također ne zadovoljava, naročito u brdskim šumama. Jedino je dobro to što ima priličan procent učešća hrasta kao vrednije vrsti. Osiromašenje šuma na masi i kvaliteti je rezultat prekomjernih sječa za vrijeme i odmah poslije rata, jer je dosta valjanih sastojina tada bilo u blizini željezničke pruge i drugih komunikacija, te su bile na dohvatu eksploatacije a bez velikih ulaganja. Ukupna zaliha cijeni se na 2,600.000 m3, prosječno 143 m-Vha. Prirast se ocjenjuje s oko 4 m3/ha, od čega se siječe 3,4 ms/ha a ostalo ostavlja za akumulaciju. U drvnoj zalihi učestvuje hrast s 57"/o, bukva 25ü/o, ostale listaće 16´Vo, četinjače 2%. Sječivi etat kretao bi se u narednom periodu oko 85.000 m3 drvne mase, od toga 36.000 m3 tehničkog drva. Taj etat koristi se od 1966. godine, ranije je bio za oko 20.000 m3 manji. Povećan je radi toga što ima dosta loših sastojina i malog prirasta, koje se moraju što prije iskoristiti radi opadanja njihove kvalitete. Radi takvog stanja svojih šuma Šumsko gospodarstvo SI. Brod usmjerilo je najveće napore i ulaganja na šumskouzgojne radove. U tu svrhu utrošeno je u 7 godina postojanja Gospodarstva 459 mil. st. dinara. Godišnje je pošumljavano oko 70 ha, njegovano i čišćeno mladih sa |