DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Međutim, što se tiče veze šumarstva i drvarske industrije, Društvo inženjera i tehničara šumarstva i drv. industrije nije ni do danas izgubilo na svojoj važnosti. Istina, s vremenom je Šumsko gospodarstvo uspostavilo veze i izvjesnu ne malu poslovnu suradnju između dvije grane 311-313 i 122, između šumske proizvodnje i drv. industrijske, ipak veza koju naše društvo vrši između stručnjaka radnih organizacija šumarstva i drv. industrije uvijek ima svoj određeni značaj. I, to želimo naglasiti, ta funkcija našeg društva uvijek nam se rado priznavala kao značajna i važna za zajedničke interese naših privrednih organizacija drv. industrije i šumarstva. Treća godišnja skupština održana je 21. I 1958. Bio je to sastanak — možemo to priznati i u ovoj svečanoj atmosferi jednog jubileja — prilično buran, jer je ukazao na neslaganje i sukobe, vjerovatno više lične prirode, između pojedinaca u šumarstvu. Dok s jedne strane čitamo u kronici Društva kako su izneseni relativno veliki rezultati rada Društva, — osim onoga što je već spomenuto, naše društvo je primilo kao domaćin dvije strane stručne ekskurzije šumara i drv.-industrijskih inženjera i tehničara iz Rumunije i Poljske, organiziralo više priredaba, kao što su prikazivanje stručnih filmova, stručna predavanja, društveno veče i dr., — bilo je i kritike i neslaganja s pojedinim akcijama društva, a isto tako i oko već usvojenih stavova u struci. Npr. pokret podizanja plantaža, u to vrijeme već široko prihvaćen i već na djelu pokazao lijepe rezultate i na našem području, ipäk je nalazio i protivnika, koji su tvrdili da ovdje nije mjesto za topole. Nije bilo sloge niti o podizanju četinjača na Dilju, iako je i tu već bilo lijepih rezultata. Veći sporovi su bili oko toga tko će vršiti exploataciju šuma, šumarstvo ili drv. industrija, a napominjemo da je taj dio šumske proizvodnje u to vrijeme nadležnim rješenjem Republike bio predan drv. industriji. Naravno takva kritika, pa čak i suprotna mišljenja nisu naudili, naprotiv na kraju su donijeli i koristi diskusiji o tako važnim pitanjima šumarstva. Osi toga upravo otpor pojedinaca protiv suradnje učvrstio je uvjerenje da se što prije mora stvoriti zajednica u šumskom gospodarstvu Brodskog područja, i to je dovelo do toga da je — čim je to bilo zakonski omogućeno — prije nego na drugim područjima ovdje osnovano Šumsko gospodarstvo (već podkraj 1959. godine). Upravu Društva ponovo je preuzeo predsjednik ing. Ivo Cirkveni s tajnikom Biljakom i članovima odbora Furlan, Fastić, Pavlović, Špoljarić, Borevković i Kuštreba. Čitajući materijale četvrte godišnje skupštine od 17. I 1959. vidimo promjene: — u međuvremenu je smanjeno područje Društva, otpale su Šumarije Levanjska Varoš i Trnava, pošto su priključene osječkom području. Međutim broj se članova Društva povećava, od oko 35 u početku penje se na 39, jer se povećava broj stručnjaka, naročito u drv. industriji. U bilans rada ušlo je: — jedna manja stručna ekskurzija, posjet drv. industriji Srem. Mitrovica; — jedno društveno veče šumara; — predavanje inž. D. Babogredca o etatnim mogućnostima diljskog šumskog područja i inž. Cirkvenija o putovanju u Njemačku; -— prisustvovanje više naših članova šumarskom stručnom savjetovanju u Opatiji. 158 |