DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 72 <-- 72 --> PDF |
´JituMap.ne aijeSti DESETOGODIŠNJICA POSTOJANJA I DJELOVANJA DRUŠTVA INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE SL. BROD Društvo inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije u SI. Brodu proslavilo je 17. XII 1966. na svečan način desetgodišnjicu svog djelovanjaU sindikalnoj dvorani drvno industrijskog poduzeća »Slavonija« održana jesvečana proslava uz učešće mnogobrojnog članstva, privrednih i političkihrukovodilaca komune SI. Brod, predstavnika susjednih stručnih društava i mnogih drugih uzvanika. Na ovom mjestu donosimo izvještaj Upravnog odbora društva koji je u njegovo ime sastavio i podnio inž. Vladimir Spoljarić, i skraćene referate koje su podnijeli inž. Ivo Borevković, inž. R. Biljak i inž. F. Penzar. I. IZVJEŠTAJ UPRAVNOG ODBORA DRUŠTVA INZINJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE IND.USTRIJE U SLAVONSKOM BRODU PRILIKOM PROSLAVE 10-te GODIŠNJICE OSNIVANJA DRUŠTVA (Referat ing. Vlade Špoljarića): Drugarice i drugovi Danas kada želimo da ovom našom proslavom istaknemo jedan skromni jubilej, 10. godišnjicu od osnivanja i 10. godišnji rad »Društva inžinjera i tehničara šumarstva i ´drvne industrije u Slavonskom Brodu«, sekcije DIT-a Slav. Brod, moramo dmah istaći da je taj desetogodišnji period samo jedan isječak, samo jedan mali dio postojanja i rada, i u vremenu i u prostoru, naših šumarskih i drvno industrijskih stručnih organizacija. Dana 12. siječnja 1956. godine sastalo nas se 25 šumarskih i drvno industrijskih tehničara i inžinjera, iz Drvne industrije »Slavonija« i »Impregnacije « i nekoliko Šumarija tadašnjeg područja NOK-a Slav. Brod, u vijećnici da se dogovorimo oko osnivanja Šumarskog kluba u Slav. Brodu, kao ogranka Republičkog društva inžinjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske u Zagrebu. Sjećajući se tog sastanka sjećamo se i većine nas ovdje prisutnih, danas već starijih kolega, jer jedna dekada nije velika stvar za organizacije kao što je naše društvo, ali za nas i njene članove, ona je gotovo 1/3 naše stručne aktivnosti. Sjećamo se kako smo tada s oduševljenjem i jednoglasno prihvatili ideju o osnivanju svog stručnog društva. Sjećamo se simpatičnog lika našeg kolege ing. Mate Butkovića, tada predsjednika Šumarskog Društva Hrvatske, koji je bio prisutan ovom sastanku, i riječi kojima je objašnjavao značaj proširenja društvene aktivnosti na terenu, u blizini proizvodnje. Poslije, dali ste povjerenje odboru petorice nas: drugovima Ivici Cirkveniju, Ivi Borevkoviću, Marku Fastiću, Milanu Klasiću i meni da odluku sa osnivačkog sastanka provedemo u djelo. I učinili smo to. Dana 17. srpnja iste 1956. godine, u istim prostorijama održana je osnivačka skupštinu Šumarskog kluba Slav. Brod, preteče sadaš 154 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 73 <-- 73 --> PDF |
njeg društva. Organizaciji smo postavili cilj i zadatak takav, kakav i danas imamo u svojim pravilima, a to je: — stručno, ekonomsko i iđeološko-političko uzdizanje članova; — pružanje pomoći narodnim vlastima i društveno-političkim organizacijama u rješavanju privrednih problema šumarstva i drvar, industrije; — unapređivanje šumarstva i drvar, industrije na području komune i kotara Slav. Brod. Cilj i zadaci bi se ostvarivali; — organizacijom stručnih, političkih i privrednih predavanja i stručnih ekskurzija za članove društva; — održavanje stručnih savjetovanja o pojedinim aktualnim problemima iz oblasti šumarstva i drv. industrije; — održavanje veza sa sličnim organizacijama u zemlji i van zemlje, suradnjom s ostalim društvima inžinjera i tehničara s područja kotara na rješavanju komunalnih problema; — davanje stručnih mišljenja i prijedloga; — zalaganjem za primjenu suvremenih tehnoloških procesa u proizvodnji šumarstva i drv. industrije, itd. Lovačka kuća u šumi Guševac — Š. G. SI. Bred Izabrali smo prvi Upravni odbor u koji su tada ušli inžinjeri Cirkveni, Špoljarić, Fastić, Lipovac i Nada Furlan, i tehničari Matić i Kuštreba. Prvi predsjednik društva bio je Ing. Miso Cirkveni. Potrebno je ovdje da istaknemo jednu stvar, problem koji se odmah u početku postavio, o primanju u organizaciju inžinjera i tehničara drugova, doduše bez formalne strueno-školske spreme, ali sa stvarnim visokim stručnim znanjem, koji su tada rukovodili pojedinim odsjecima ili pogonima u drvarskoj industriji i šumarstvu. Naravno, primili smo veoma rado one drugove koji su željeli da budu članovi, i neki od njih su i danas najvredniji i naravno potpuno ravnopravni, potpuno jednaki članovi naše organizacije. Idući tako po redu, listajući kroniku naše društvene djelatnosti, vidimo da Društvo već prve godine organizira stručnu ekskurziju u Bosnu od 12—16. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 74 <-- 74 --> PDF |
X 1956, koja je veoma dobro uspjela, i radi uvida u neke stvari bila od velikog zanimanja za naše stručnjake. Na primjer upoznali smo se s pokusima pok. ing. Afanasijeva o »expresnim šumama«, s gospodarenjem u prebornim šumama, upoznali smo nekoliko novo izgrađenih drvnih industrija, u Zavidoviću, Blažoju i Foči, a naravno i učinila je ogroman utisak na nas izvanredno jaka opća izgradnja u susjednoj Republici BiH, njene prirodne ljepote, cvjetajući gradovi i dr. U toj prvoj godini rada vidimo doista živu aktivnost, Tu je na primjer sudjelovanje u raspravama oko nove organizacije šumarstva koja je kasnije provedena, zatim djelatnost članova Društva u šumarijama, pa je tim putem organizirano 6 međusobnih posjeta između šumarija i pogona drv. industrije, radi proširenja znanja osoblja, dano je nekoliko članaka u lokalne novine itd. Druga skupština Šumarskog kluba održana je u ovoj dvorani 9. III 1957. Ne bi o tome tako detaljno govorili da se radi samo o uobičajenoj formi rada jedne stručne organizacije s konvencionalnim programom, referatom, diskusijom, promjenom rukovodeće ekipe ljudi i si. I ova skupština, kao i sve daljnje i svi naši takvi sastanci bili su smotra problematike šumarstva i drv. industrije, uključujući i »Impregnaciju« drva, kasnije i mlado poduzeće »Oriolik «. Čitamo u kronici iz skupštinskog referata i zapisnika: — o društvenom radu, onom što je u tome učinjeno i što je propušteno; — što je učinjeno u okupljanju stiučnjaka naše dvije grane djelatnosti u organizaciju, koliko na njihovu zbližavanju, jer i to moramo reći da, kolikogod smo bliski i pripadamo zajedno, i kolikogod šumarstvo, i drvarska industrija gdje naši drugovi rade čine jedan proizvodni slijed, toliko ipak dolazi, radi raznih divergentnih interesa jedne i druge strane i do neslaganja i do sukoba. Odmah moramo reći da je upravo u tom radu, u zbližavanju i okupljanju struke naše društvo učinilo najviše, i steklo priznanje naših radnih organizacija; — zatim što je učinjeno da naša organizacija prodre u javni život komune, a što je učinjeno na vlastitom uzdizanju. Podsjećamo da su tada dominirala pitanja: — bolje organizacije šumarstva, tj. povezivanja djelatnosti tada potpuno samostalnih šumarija; — pitanje sječe, tj. dali će granu šumarstva 313 imati šumarstvo ili drv. industrija; — pitanje aktiviranja šumarija u podizanju plantaža topola. Posebni prilog diskusiji dao je ing. Tuna Ferić, tadašnji direktor Drv. ind. »Slavonija«, koji je iznio niz problema iz te grane: — o unapređenju šumarstva, tj. da bi se ono trebalo angažirati na podizanju plantaža topola, da je to jedini put za brzo stvaranje drvne mase, na čijoj bi se bazi razvila i brodska drv. industrija; — zatim o razvojnom putu same drvne prerade, tj. o razvitku finalne industrije na račun poluproizvoda, zapravo o promjeni strukture proizvodnje; — o uvođenju proizvodnje ploča ukočenog drva i iverica, o uvođenju proizvodnje normalnih parketa i programu za proizvodnju lamel parketa, o razvijanju proizvodnje visokokvalitetnog namještaja; — o mogućnostima koje pruža pletarstvo, ambalaža od ljuštenog furnira itd. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Kako vidite bilo je mnogo problema. Na ovoj skupštini preuzeo je vodstvo Društva novi Upravni odbor: predsjednik ing. Špoljarić, tajnik ing. Biljak, blagajnik Nada Furlan, te inženjeri Pačić i Vasung, tehničari Kovač i Kuštreba. U 1957. god. Društvo je nastavilo rad s istim elanom. Rad organizacije je već zapažen, pa se dogodilo i to da je Kotarski plenum Socijalističkog saveza, raspravljajući o perspektivnom planu razvoja šumarstva odgodio prihvaćanje plana dok se ne pretrese i u našoj društvenoj organizaciji. To je i učinjeno na sastanku od 13. IV 1957, i doista, upravo na ovom skupu plan je valjano i svestrano pretresen i obrađen, a posebna korist od toga je da je tako i usvojen po svakom našem članu, to znači po svima tehničkim rukovodiocima u našim poduzećima. Isto tako vođene su rasprave i sazrijevale ideje o više već iznesenih i novih problema struke. Tako npr. iako smo do nove organizacije šumarstva kakva je danas čekali još dvije i po godine, vodili smo o tome veoma žive rasprave. I tada je već bilo jasno da šumarije kojima su rukovodili upravitelji s Upravnim odborom imenovani od državne administracije, imaju mnogo slabosti i zapravo su već tada bile neodržive u situaciji, kada su slobodno birani radnički savjeti rukovodili privrednim životom u našoj zemlji. Plantaža četinjača Dolci (1966.) Š. G. SI. Brod Zatim, pretresan je nacrt Saveznog zakona o šumama, diskutirano je o većim investicionim radovima i gradnjama u šumarstvu i drv. industriji, o tarifnim pravilnicima Šumarija itd. Pada u oči da se na sastancima našeg Društva raspravljalo o određenim najboljim rješenjima, i da su se objedinjavali stavovi u mnogi važnim pitanjima obje struke, šumarske i drv. industrijske. Više ipak o stvarima iz šumarstva. Razlog tome je što je tada gospodarenje šumama bilo razjedinjeno, vođeno putem pet samostalnih Šumarija: Oriovac, Brod, Trnjani, Trnava i Levanjska Varoš, kasnije i šeste Šumarije u Strizivojni. U tim prilikama dobro je došao svaki oblik povezivanja ljudi svako povezivanje planova i akcija i svaki dogovor između tih tada samostalnih ustanova. Kasnijim stvaranjem šumskog gospodarstva stvorena je čvrsta zajednica u šumarstvu, doduše na manjem području, nakon što su Šumarije Levanjska Varoš i Trnava pripale osječkom šumsko privrednom području. 157 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Međutim, što se tiče veze šumarstva i drvarske industrije, Društvo inženjera i tehničara šumarstva i drv. industrije nije ni do danas izgubilo na svojoj važnosti. Istina, s vremenom je Šumsko gospodarstvo uspostavilo veze i izvjesnu ne malu poslovnu suradnju između dvije grane 311-313 i 122, između šumske proizvodnje i drv. industrijske, ipak veza koju naše društvo vrši između stručnjaka radnih organizacija šumarstva i drv. industrije uvijek ima svoj određeni značaj. I, to želimo naglasiti, ta funkcija našeg društva uvijek nam se rado priznavala kao značajna i važna za zajedničke interese naših privrednih organizacija drv. industrije i šumarstva. Treća godišnja skupština održana je 21. I 1958. Bio je to sastanak — možemo to priznati i u ovoj svečanoj atmosferi jednog jubileja — prilično buran, jer je ukazao na neslaganje i sukobe, vjerovatno više lične prirode, između pojedinaca u šumarstvu. Dok s jedne strane čitamo u kronici Društva kako su izneseni relativno veliki rezultati rada Društva, — osim onoga što je već spomenuto, naše društvo je primilo kao domaćin dvije strane stručne ekskurzije šumara i drv.-industrijskih inženjera i tehničara iz Rumunije i Poljske, organiziralo više priredaba, kao što su prikazivanje stručnih filmova, stručna predavanja, društveno veče i dr., — bilo je i kritike i neslaganja s pojedinim akcijama društva, a isto tako i oko već usvojenih stavova u struci. Npr. pokret podizanja plantaža, u to vrijeme već široko prihvaćen i već na djelu pokazao lijepe rezultate i na našem području, ipäk je nalazio i protivnika, koji su tvrdili da ovdje nije mjesto za topole. Nije bilo sloge niti o podizanju četinjača na Dilju, iako je i tu već bilo lijepih rezultata. Veći sporovi su bili oko toga tko će vršiti exploataciju šuma, šumarstvo ili drv. industrija, a napominjemo da je taj dio šumske proizvodnje u to vrijeme nadležnim rješenjem Republike bio predan drv. industriji. Naravno takva kritika, pa čak i suprotna mišljenja nisu naudili, naprotiv na kraju su donijeli i koristi diskusiji o tako važnim pitanjima šumarstva. Osi toga upravo otpor pojedinaca protiv suradnje učvrstio je uvjerenje da se što prije mora stvoriti zajednica u šumskom gospodarstvu Brodskog područja, i to je dovelo do toga da je — čim je to bilo zakonski omogućeno — prije nego na drugim područjima ovdje osnovano Šumsko gospodarstvo (već podkraj 1959. godine). Upravu Društva ponovo je preuzeo predsjednik ing. Ivo Cirkveni s tajnikom Biljakom i članovima odbora Furlan, Fastić, Pavlović, Špoljarić, Borevković i Kuštreba. Čitajući materijale četvrte godišnje skupštine od 17. I 1959. vidimo promjene: — u međuvremenu je smanjeno područje Društva, otpale su Šumarije Levanjska Varoš i Trnava, pošto su priključene osječkom području. Međutim broj se članova Društva povećava, od oko 35 u početku penje se na 39, jer se povećava broj stručnjaka, naročito u drv. industriji. U bilans rada ušlo je: — jedna manja stručna ekskurzija, posjet drv. industriji Srem. Mitrovica; — jedno društveno veče šumara; — predavanje inž. D. Babogredca o etatnim mogućnostima diljskog šumskog područja i inž. Cirkvenija o putovanju u Njemačku; -— prisustvovanje više naših članova šumarskom stručnom savjetovanju u Opatiji. 158 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Upravu Društva preuzeo je predsjednik ing. Marko Fastić s članovima odbora Cirkveni, Biljak, Furlan, Pavlović, Prislinger i Carić. Rad Društva u 1959. i 1960. bio je nešto manji, manje sastanaka, manji broj problema, no zato je tada bila česta i opsežna diskusija o jednom velikom problemu, o ujedinjenju šumarstva u jedno šumsko gospodarstvo. Premda su kod rješavanja toga pitanja djelovale i druge društvenopolitičke snage, ipak ono što se u međusobnim razgovorima, uglavnom na nivou naše društvene organizacije učinilo, imalo je odjeka kasnije. Želim reći da je kod nas u Brodu osnovano Šumsko gospodarstvo, ne samo prije drugih, nego je ono odmah postavljeno na čvrst i jedinstven temelj, za razliku od raznih lutanja, po našem mišljenju, negdje slabe povezanosti u cjelinu, jakih divergetnih snaga itd. Diskusije su se vodile i oko stvaranja eventualnog kombinata drvarske industrije i šumarstva, slično kao u Vinkovcima, no protiv toga su bili u prvom redu šumari, smatrajući da je taka veza štetna i za šumu i za šumsku privredu. No niti naša drvno industrijska strana nije se odlučila za takvu soluciju, jer je predviđala, uz korist, i znatnu štetu za svoje interese. Naime povezivanje sa relativno slabim šumskim područjem, nedovoljnim za snabdijevanje sirovinama znatno nadmoćnijih kapaciteta drv. industrije, moglo je samo škoditi politici poduzeća da izbori slobodno tržište drvnih sortimenata eksploatacije šuma. Peta godišnja skupština koja je održana 23. III 1961. donosi kao novost da se naše Društvo formiralo u svojem današnjem obliku, kao DIT Slav. Brod, Sekcija inženjera i tehničara šumarstva i drv. industrije. Kao i uvijek do sada raspravlja se o mnoštvu problema struke. Premda već postoji Šumsko gospodarstvo, tek se sagledavaju problemi koje naše šumarstvo i drv. industrija imaju rješavati. Još uvijek se lomimo oko eventualnog spajanja u jedno poduzeće drv. industrije i šumarstva. — Drvna industrija vrši rekonstrukciju svojih pogona, prelazi na finalizaciju proizvoda, — Impregnacija vrši opsežne rekonstrukcije, uvodi mehanizaciju na skladištima, mijenja lik svog poduzeća, — Šumarstvo, koje je sada također privredna organizacija, bacilo se svom. širinom također u velika ulaganja, u podizanje plantaža topola, gradnju cesta, radničkih baraka, stvaranje vlastite mehanizacije. Izrađuje zamašne planove održavanja šuma klasičnog tipa, velika pošumljavanja, njege i češćenja mladika šuma i uopće intenziviranje šumsko uzgojnih radova, pa uređivanje i zaštita šuma, a također i stvaranje intenzivnog lovnog gospodarenja. Istina, što se tiče sredstava za tako zamašne Dlanove, situacija nije tada bila jasna. Računalo se na obećana društvena sredstva, koja međutim nisu u tolikoj mjeri pristizala. Npr. samo plan plantažiranja na 5.000 ha u pet godina koštao bi u izvođenju 1 milijardu, koja naravno nije bila osigurana. Ipak, kako će se ovdje još istaknuti, učinjeno je ako ne sve, a ono ipak mnogo od postavljenog plana. U međusobnim odnosima dvije strane naše struke sada se ukliještila diskusija o izmjeni Jugoslavenskog standarda i o povišenju cjenika šumske takse, tj. o poskupljenju sirovina za drvnu industriju. Ta pitanja nisu silazila sa dnevnog reda naših diskusija. Razumljivo, kada se shvati da je to pitanje interesa dviju strana, sredstava koja će dobiti jedna ili druga strana, šumarstvo ili drvna industrija za izvršenje njihovih ambicioznih planova. U krajnjoj li |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 78 <-- 78 --> PDF |
niji napredak jedne i druge strane vodi istom cilju, jer kao što rekonstrukcija šuma, gradnja cesta, šumska mehanizacija i intenzivna proizvodnja brzo rastućih vrsta drveća vodi većoj i jeftinijoj proizvodnji drvne mase, što doista koristi i drvnoj industriji, tako ni drvna industrija ne može u konkurenciju s drugim poduzećima ako što prije ne izvrši svoju rekonstrukciju. Upravu Društva za naredni period preuzima predsjednik ing. Ivo Borevković s članovima odbora Spoljarić, Plivelić, Klaso, Rokoš, Sremac, Bjelobrk i Tomičić. U razdoblju do šeste godišnje skupštine, tj. do 8. VI 1963 naše Društvo bilježi nekoliko uspjeha, kao: — stručna ekskurzija i posjeta šumarstvu Srbije 5—8. X 1961. Posjetili smo šume na Zlatiboru, Tari i Jastrepcu, drvnu industriju u Kruševcu, nacionalne spomenike »Spomen groblje« u Kragujevcu, spomenik Neznanom junaku na Avali, Šumsko gospodarstvo u Titovom Uzicu itd; — stručna predavanja koja su održali za naše članove profesor ing. Zvonko Potočić, ing. Drago Andrašić i ing. Jurij Baranovski; — već tradicionalne šumarske večeri itd. Plantaža topola Vijuš (1965.) »Slavonija« drv. ind. SI. Bred |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Događaji od većeg značaja za šumsku privredu i drvnu industriju našeg područja, pa i za rad naših društvenih organizacija, bili su: — donošenje Zakona o šumama, Saveznog i Republičkog; — stvaranje šumsko privrednog područja »Dilj—Slav. Brod« koje je dano na gospodarenje Šumskom gospodarstvu Slav. Brod; — održavanje IV Kongresa IT šumarstva i drvne industrije Jugoslavije u Zagrebu 17—20. VI 1962; — Plenum Saveza IT-e šumarstva i drvne industrije Hrvatske u Velikoj 21. i 22. XI 1962; — rasprave o integraciji u drvnoj industriji »Slavonija«; rekonstrukcija nekoliko pogona naše drvne industrije, tj. u poduzeću »Slavonija« i »Impregnaciji«; — osvajanje tehnologije u uzgoju plantaža drveća brzog rasta; — razvoj lovstva kao lovne privrede i lovnog turizma. Za naredni period upravu Društva preuzima predsjednik ing. Ljubo Peranić i odbornici inženjeri Spo] jarić, Rokoš, Delajković, Vasung, Pačić. Borevković i Plivelić i tehničar Kuštreba. Rad Društva je do sedme skupštine održane 1. veljače 1964. godine, također obilan. Broj članova društva raste te od početnih 33 u 1956. povećava se na 61. Društvo okuplja sve šumarsko i drvno industrijske inženjere i tehničare kao i napred spomenuto nekoliko vanrednih članova našeg područja, pa čak i susjednog, tj. imamo članova iz Bos. Broda, Dervente i dr. Razvijamo na djelu »među-republičku suradnju«. U Društvu su stručnjaci iz drvne industrije u većini sa 63´%. Aktivna je suradnja s DIT-om. I ta organizacija ima rado agilne šumare u svojim redovima dok većina drugih sekcija DIT-a ne pokazuje naročitu aktivnost. Radu pak našeg društva doista mnogo pomaže posjedovanje onako lijepih klubskih prostorija kao što su to našeg DIT-a. Naravno, i prostorije i druge mogućnosti koje ta okolnost pruža, mogle bi se daleko više iskoristiti, naročito kada je za članove našeg Društva određen poseban dan, petak, za korištenje prostorijama DIT-a. Sedma skupština već bilježi uspjele rezultate intelektualnog i organizacionog rada naših članova, inženjera i tehničara. Već se vide: — u šumarstvu podignutih preko 500 ha plantaža i izvršene pripreme za podizanje novih 1000 ha; — u drv. industriji novi rekonstruirani pogoni, nova pilana i dr.; — u »Impregnaciji« novo lice pogona, pun radni kapacitet, novi proizvodi za zaštitu bilja; — na sve tri strane dobro uvedeno radničko samoupravljanje i visoka organizacija rada. Problemi koji sada najviše zaokupljaju naše stručnjake, kako one iz drv. industrije, tako i one iz šumarstva, je integracija u jednoj i drugoj grani privrede. Naše društvo pozdravlja sva takva nastojanja koja su od koristi, koliko poduzećima drvne industrije i šumarstva našeg područja, toliko i cjelokupnoj privredi naše zajednice. Kao Društvo bilježimo i u ovom razdoblju još jednu dobro organiziranu stručnu ekskurziju, ovaj puta u Sloveniju 25—29. IX 1963., gdje smo posjetili nekoliko poznatih drvno industrijskih pogona: Kamnik, Cerknica, Nova Gorica, te šumarskih: Tolmin, Postojna, Bled i Mengeš. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Slijedeća, osma skupština, i zadnja do danas, održana je 2. ožujka 1966. Ona bilježi u svoje rezultate studijsko putovanje naših članova iz Šumskog gospodarstva u Italiju 9—21. X 1964., s naročitom svrhom da se razgleda kolijevka modernog topolarstva. Poslije skupštine održana je još jedna inostrana ekskurzija, u Čehoslovačku 25. V do 5. VI 1966., u organizaciji Šumskog gospodarstva i drvne industrije »Slavonija«, uz prihvat takve ekskurzije naših kolega iz Čehoslovačke. Ovo putovanje dalo je uvid našim stručnjacima u jedno od visoko razvijenih šumarstava i drvne industrije u Evropi i na svijetu. Osim toga su održana četiri stručna predavanja, odnosno razgovori o aktualnim temama: prvo ing. Mise Cirkvenija o stanju oko integracije drvne industrije »Slavonije «; drugo prof. Branka Kraljića o aktualnoj temi »Prelaz na 7-satno radno vrijeme u šumarstvu i drvnoj industriji«; treće, diskusija o novom Zakonu o šumama i integraciji šumarstva Hrvatske, referati ing. Špoljarića i ing. Vasunga; četvrto, predavanje i film ing. Frane Pavletića o šumama i eksploataciji šuma tropske Afrike. Naravno, u dvogodišnjem razdoblju organizovane su redovno već tradicionalne društvene večeri i jedan izlet članova sa obiteljima u šumu Guševac. Zatim Šumsko gospodarstvo se založilo za osnivanje i rad Društva »Gorana «, što je međutim dalo samo početne rezultate. U ovom razdoblju proširena je djelatnost i suradnja našeg Društva s jcš jednom našom radnom organizacijom, a to je »Oriolik«, malo poduzeće, ali koje se brzo pročulo u proizvodnji modernog namještaja. Poduzeće ima nekoliko tehničara koji su naši članovi. Još spominjemo predavanje »Impresije o Indoneziji«, koje je održao Istaknuti član šumarskog društva i rukovodilac ing. Franjo Knebl, bivši sekretar za šumarstvo Hrvatske, nakon povratka s dužnosti ambasadora. Rukovodstvo društva na osmoj skupštini preuzeo je predsjednik ing. Adam Pavlovic, sa članovima odbora: ing. Špoljarić (tajnik), Stanko Čizmek, Nada Uidl, Vlado Cindrić, Marko Unukić, Ante Bošnjaković, Vjeko Peternel i Milan Carić. Bacimo li retrospektivni pogled na rad našeg Društva inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Slav. Brod vidi se da je izvršeno veiiko djelo. Djelo, koje ne samo da se tako nama, članovima društva čini, negc djelo za koje imamo izražena priznanja. Najvrednijim smatramo to, što naš rad priznaju, cijene i pomažu radne organizacije u kojima naši članovi djeluju, smatrajući s pravom da je naša društvena djelatnost od posredne Koristi i njima, zat´m što naš rad jednako tako priznaju i vide i društveno političke organizacije naše komune. U ovom referatu bilo je dosta riječi o raznim problemima šumarstva i drvne industrije koji su se u našem društvu raspravljali Doista, u diskusiji i raspravama oblikovalo se ovdje dosta korisnih planova i odluka, naročito ako se radilo o zajedničkom interesu odvojenih organizacija. Naročito je to bilo od značaja u prvom razdoblju do kraja 1959. god., do osnivanja Šumskog gospodarstva Slav. Brod, koje je čvrsto povezalo do tada samostalne šumarije; dotle je, naime, ovo društvo bilo gotovo jedina veza između njih. 162 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Ovo društvo je bilo a i danas je jedna od spona koje povezuju šumarstvo i drvnu industriju, odnosno tehnički kadar jedne i druge strane, a rekli smo koliko toga ima što ih u svakodnevnom poslu razdvaja i udaljuje, tj. često puta materijalni interesi njihovih poduzeća, pa time i njihovi vlastiti. Priznanje društveno političkog rukovodstva vidi se npr. po Statutu Općine Slav. Brod, gdje prema 61. 255 Društvo šumara daje svoga predstavnika u općinski savjet za poljoprivredu i šumarstvo ltd. Priznanje našem Društvu dano je i time što su dvojica naših članova radi istaknutog rada u našoj stručnoj organizaciji ili radi svojih stručnih radova izabrani za zaslužne članove Saveza šumarskih društava Hrvatske, na 82. i 83. godišnjoj skupštini Saveza, i to: Ing. Mića Korošec zbog njegovih stručnih radova, naročito na području Jugosl. standarda za drvo, i Ing. Vladimir Špoljarić za istaknuti rad u šumarskim društvima i stručnim organizacijama. Plantaže tcpola Guševac (1966.) S. G. SI. Brod Govoreno je o većem broju stručnih ekskurzija i studijskih putovanja, najprije u neke od naših susjednih Republika, a potom u mostranstvo. Spomenuto je niz stručnih predavanja koje je Društvo organizovalo. I jedno i drugo je učinjeno radi stručnog uzdizanja našeg tehničkog kadra i radi širenja njegova vidokruga. O nečemu još nismo rekli ni riječi — o radu i aktivnosti ljudi naše struke u društveno političkom životu komune, a tu se ova, po broju mala struka, doista istakla. Naše kolege zauzimaju i zauzimali su niz položaja, od predsjednika općine, predsjednika Skupštinskog vijeća, potpredsjednika Kotara i Općine, sekretara Općinskog komiteta SK-a, članova vijeća Općinske skupštine i savjeta, pa nadalje. A sve što je Društvo radilo i sve što je naša struka dala u javnom životu, učijeno je s vlastitim sredstvima, uz samo minimalnu i povremenu materijalnu pomoć radnih organizacija u kojima radimo. Čini nam se stoga da imamo pravo reći da ovo naše društvo pokazuje vitalnost i puno opravdanja svog postojanja. Prihvaćamo misao da se trajno mogu održati i kroz različite prilike u kojima rade i žive, samo organizacije koje su stvarno društveno korisne i koje su znale naći svoje mjesto u društvenc- političkim prilikama svoga vremena. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 82 <-- 82 --> PDF |
U početku smo rekli da je ovo desetogodišnje razdoblje djelovanja Društva inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije u Slav. Brodu samo dijelić, samo isječak jedne velike i duge tradicije šumarstva Hrvatske, a po^ sebno rada Šumarskog društva, odnosno danas Društva inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Dozvolite da o tome kažem par riječi, jer naš referat ne bi bez toga bio potpun. Ovo društvo je kontinuirani nastavak onog »Društva šumarskog za Hrvatsku i Slavoniju«, koje je osnovano još 1851. godine, a obnovljeno 1876. god. kao »Hrvatsko-slavonsko-dalmatinsko šumarsko društvo« i koje od tada neprekidno djeluje. Dakle, tradicija našeg Društva je duga, pa smo s pravom trebali proširiti naš jubilej na 115 godišnjicu od osnutka, odnosno 90 godina neprekidnog i plodnog rada Šumarskog društva Hrvatske. I nehotice se nameće pitanje, kako to da je šumarska društvena i staleška organizacija, kroz tolik niz godina i u tako različitim prilikama kao malo koja druga organizacija mogla živjeti i djelovati. Osnovni motivi koji su oduvijek okupljali šumarske stručnjake u stručnodruštvene organizacije su bili briga za očuvanje šuma budućim generacijama, borba za za uvođenje zakonitosti i reda, briga za unapređenje šumske proizvodnje i uvođenje racionalnog šumskog gospodarenja. Mi, članovi društva, znamo da treba da radimo samoprijegorno i sa entuzijazmom u primjeni nauke koje smo načela usvojili na Šumarskom fakultelu ili u srednjim šumarskim školama. Ne, nisu to prazne riječi, to društvo je nama, njegovim članovima privlačno i potrebno, to je jedna od naših šumarskih tradicija. Naš Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske u Zagrebu izdaje naše stručno glasilo »Šumarski list«, koji izlazi neprekidno cd 1877. god.; ta naša stručna organizacija izdala je od tada veliki broj stručnin šumarskih knjiga, udžbenika, priručnika itd., organizirala velik broj šumarskih kongresa, stručnih savjetovanja itd. Mi ovdje u Brodu radimo te isto u malom. Ne izdajemo stručne listove, ah smo organizirali lijep broj stručnih predavanja, razgovora o aktualnim temama, radimo na uzdizanju nivoa našeg stručnjaka u svakom pogledu, a nije na zadnjem mjestu ni održavanje već tradicionalnih šumarskih društvenih večeri Mislimo da bi to bio odgovor na pitanje koje smo sami sebi postavili, zaštr naše društvo trajno aktivno djeluje. Možda u tome ima i nešto drugo, nešto što po prirodi naše zelene struke povezuje ljude koji u njoj rade. Šuma je velika, ona je naše veliko nacionalno blago. Šuma se ne da cijepati administrativnim potezima tako lako, kako se te rado čini na papiru. Možda su ljudi koji su svoje sudbine povezali s postojanjem šume, s njenim održavanjem, unapređivanjem i iskorišćavanjem dobili od nje nešto u širini svojih pogleda na svijet. Drugarice i drugovi, spremajući ovu našu jubilarnu proslavu, čini mi se da nismo dovoljno rekli, dovoljno istakli, da ovo nije samo proslava djelovanja jednog malog stručnog udruženja, nego također i manifestacija rada jedne struke u dvije grane našeg gospodarstva, u šumarstvu i drvnoj industriji Brodskog Posavlja. To se dobrim dijelom zamjećuje iz ovog referata, a još više iz dva nastavka koji sli |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 83 <-- 83 --> PDF |
jede, koji se odnose na rad naše struke u našim privrednim organizacijama. Ja bih ovdje iznio samo kratak historijski pregled razvoja šumarstva i drvne industrije na našem području, koji je gotovo u ravnoj uzlaznoj liniji doveo do današnjeg stanja, do jednog nevelikog ali naprednog šumskog gospodarstva i do velikih i širom svijeta poznatih drvno industrijskih poduzeća. Mislim da bi kao početak organizovanog šumarstva u našem kraju mogli uzeti datum 8. lipnja 1873, to jest datum kada je donesen zakon o imovnim općinama u hrvatsko-slavonskoj vojnoj krajini. Do tada je ovo naše područje bilo pod Vojnom krajinom, vojničkom ustanovom koju je Austro-ugarska monarhija počela osnivati još u toku XVI st. kao obrambeni pojas na svojim južnim granicama. Ovdje kod nas u Brodu bio je to pojas od Save do diljskih vrhova, inače on se pruža od Zemuna cijelom Posavinom do Siska, te preko Korduna do Like. Komandno je i upravno bilo podijeljeno na 10 pukovnija, a među njima je bila i brodska. U tom vremenu zavijenom tamom krvavih bitaka s Turcima, postojala je vojna vlast i nad korištenjem šume. No kakvu je vrijednost imala šuma tada? Krajiški stanovnici koji su ispunjavali vojne dužnosti imali su pravo servituta (služnosti) u tadašnjim vojno-državnim šumama svog područja. Prava su imale i mjesne, školske i crkvene općine na besplatno dobivanje građevnog i ogrjevnog drveta; to se pravo odnosilo i na besplatnu pašu i žiropašu, na sabiranje leževine, žira, bukvice i bujadi. No nakon poraza i potiskivanja Turaka prestala je potreba za održavanjem graničnog vojnog režima, te je najprije 1871, g. donesen zakon za otkup prava navedenih služnosti (segregacija), a to je zamišljeno i provedeno tako da su šume, za svaku pukovniju posebno, podijeljene po vrijednosti na dva jednaka dijela, jedan državi, slobodan od obaveza, a drugi pravoužitnicima u kolektivno vlasništvo. Iz ovog dijela trebalo je da se podmire potrebe stanovništva, potomaka vojnih krajiških obitelji, kao i upravne, školske i crkvene općine, na građevnom i ogrjevnom drvu. Poslije toga su zakonom od 1873. god. osnovane imovne općine pa i toliko poznata Brodska imovna općina, kojoj je zbog povoljnijeg položaja s obzirom na šumsko područje, dano sjedište u Vinkovcima. Brodska imovna općina je i po površini (74.036 kat. jutara) i po vrijednosti u času osnivanja (36,065.868 for.) bila i ostala do kraja jedno od najjačih i najbolje vođenih šumskih gospodarstava. Kasnije je kupovinom raznih vlastelinskih posjeda (Pleternica, Velika, Kamensko, Sirač, Daruvar i Slatina) porasla na 135.801 kat. jutara. Na našem području su bile 2 šumarije Brodske imovne općine (Brod i Trnjani) i 1 šumarija Gradiške imovne općine (Oriovac). Imovne općine su ukinute 1947. g. Zakonom o proglašenju imovnih općina i zemljišnih zajednica općenarodnom imovinom. One su toliko, koliko su mogle, s obzirom na veliko opterećenje svojih šuma s pravima svojih pravoužitnika i kroz 2 svjetska rata, očuvale šume, po površini gotovo nedirnuto. Naravno, količina i kvaliteta drvnih masa koja nam je poslije Oslobođenja ostala u nasljeđe, bila je znatno smanjena. Poslije rata mijenjale su se često organizacijske forme šumarstva u Hrvatskoj. Najprije su ove naše šume potpadale pod direkciju šuma Vinkovci, zatim prelaze pod Okružni naredni odbor u Slav. Brodu. Iza toga su opet osnovana državna šumska gospodarstva pa je do 1953. upravu imalo Šumsko gospodarstvo »Spačva« u Vinkovcima. Nakon toga su šumarije postale samostalne ustanove područnih općina i konačno, 1959. je osnovano Šumsko gospodarstva Slavonski Brod za područje brodske komune. |