DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 70 <-- 70 --> PDF |
(do kraja trećeg tromjesečja realizirano je 134.9 mil. dinara) — prosječna stopa amortizacije šuma mogla bi, u jugoslavenskom globalu, biti veća za oko 4Glü/o, pa da se ništa od ovih sredstava ne »odlije« u fondove privrednih organizacija. Razumije se, zbog razlika u prirodnim, tehničkim, organizaeiono-kadrovskim i urugirn uslovima privređivanja, kao i u politici raspodjele, koje postoje između raznih šumsko-privrednih organizacija u SFRJ, primjena amortizacionih stopa na vrijednosti šuma nejednako će se efektuirati u bilansima sredstava pojedinih grupacija radnih organizacija u šumskoj privredi. Ova nejednakost dolazi do izražaja već i u regionalnim odnosima, kao što pokazuju brojke u posljednjoj koloni tabele 3. U toj koloni dati su odnosi između amortizacije šuma po utvrđenim stopama (1% za visoke i 2.5% za niske šume) i amortizacije za regeneraciju šuma u 1965. godini za 123 jedinica za koje postoje oba podatka. Iz ovih brojki proizlazi da najveće mogućnosti utvrđivanja viših amortizaciomih stopa postoje u Sloveniji, zatim redom u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, a najmanje u Makedoniji i Bosni i Hercegovini. Analiza ovih mogućnosti za svih 129 ispitanih šumsko-privrednih organizacija pokazuje da njih 69 (54.5%) izdvajaju primjenom izloženih stopa manje iznose nego što su izdvajali u amortizaciju za regeneraciju šuma u 1965. godini, 39 bi izdvajale veće iznose, ali bi razlika bila pokrivena na račun manjeg izdvajanja u fondove, dok 21 organizacija (5 u Bosni i Hercegovini, 1 u Crnoj Gori, 9 u Hrvatskoj i 4 u Srbiji) mogu izdvajati pretežan dio amortizacije šuma samo uz uslov ostvarenja osjetno većeg dohotka od onog koji su ostvarile u 1965. godini. S obzirom na to da se ova upoređenja zasnivaju na podacima iz završnih računa za 1965. godinu, sigurno je da će u 1967. godini, kada počinje djelovati režim amortizacije šuma kao osnovnih sredstava, oko 85% radnih organizacija u šumarstvu moći, bez posebnih naprezanja, obezbijediti minimalna sredstva za amortizaciju šuma primjenom osnovnih stopa, a ne manje od polovine organizacija moći će ići i na veće stope. Kako će se ostala gazdinstva prilagoditi novom režimu, zavisiće u prvom redu od toga kakve će organizacione i druge mjere biti preduzete u cilju njihovog efikasnijeg privređivanja, kao i od toga kakve će mogućnosti i rezerve one same za to naći. Ovo se, prije svega, odnosi na organizacije koje gazduju pretežno degradiranim šumama Makedonije, Kosmeta i dalmatinskog odnosno hercegovačkog krša. Zaključak Smatrali smo kao određenu društvenu obavezu da ovim člankom obavijestimo stručnu šumarsku javnost o rezultatima prve jugoslavenske valorizacije društvenih šuma, da se kritički osvrnemo na osnovne neravnomjernosti koje su kod te akcije došle do izražaja i da ukažemo na ekonomske reperkusije koje će, na šumsku privredu u cjelini, kao i na pojedine njene radne jedinice, imati uvođenje šuma u osnovna sredsta privrednih organizacija koje gazduju šumama. Zaključci koji proizlaze iz naprijed izloženog mogu se svesti na slijedeće: 1) Velika većina radnih organizacija u šumarstvu primijenila je u sprovođenju pravilnika o utvrđivanju vrijednosti šuma približno ujednačena mjerila, naročito kod utvrđivanja vrijednosti visokih šuma. |