DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 65     <-- 65 -->        PDF

cfntocmacije iz peittcede


REZULTATI UTVRĐIVANJA VRIJEDNOSTI I EFEKTI
AMORTIZACIJE ŠUMA*


ANTE RADOVCIĆ, đipl. inž. šum., Beograd


Uvod


Uvođenjem šuma u osnovna sredstva radnih organizacija koje gazduju
šumama, a zatim i određivanjem osnovica i mjerila za utvrđivanje njihove
vrijednosti, dosadašnji privremeni i sa našim privrednim sistemom neusaglašeni
instrument reprodukcije šuma, — »amortizacija za regeneraciju šumas


— definitivno se napušta i ustupa mjesto amortizaciji šuma kao privrednosistematskom
instrumentu kojim sredstva za reprodukciju šuma treba da se
formiraju primjenom amortizacione stope na vrijednost osnovnog sredstva,
onako kao što je to u praksi osnovnih sredstava u privredi uopće.
Međutim, i sam mehanizam amortizacionih stopa bitno se izmijenio donošenjem
novog zakona o amortizaciji osnovnih sredstava. Dok je do sada
fizičko trošenje osnovnih sredstava u procesu njihova funkcioniranja bilo1 osnovno
mjerilo po kojemu su se utvrđivale amortizacione stope, sada je ono postalo
samo polazna osnovica za utvrđivanje obavezne, najniže, stope amortizacije,
a svakoj radnoj organizaciji ostavljena je puna sloboda da, u skladu
sa svojim mogućnostima i potrebama svog bržeg razvoja, utvrđuje i veće stope
i na taj način brže amortizira svoja osnovna sredstva i time brže modernizira
svoju proizvodnju, brže se oslobodi »moralno izrabaćenih« sredstava.


Kod razmatranja amortizacionih stopa za šume, odlučujuće je bilo da se,
u vezi sa naprijed iznesenim, sagledaju slijedeći momenti:


1) vrijednost šuma utvrđena primjenom Pravilnika o utvrđivanju vrijednosti
šuma — za što je moguće veći broj organizacija koje gazduju šumama u
društvenoj svojini;


2) razvrstavanje šuma u racionalan broj grupa osnovnih sredstava radi
što jednostavnijeg obračuna amortizacije, i


3) osnovna stopa amortizacije čijom primjenom bi se zadovoljila pretpostavka
da se, u nacionalnim okvirima, obezbijede sredstva za reprodukciju
šuma u visini koja se ocjenjuje kao minimalno potrebna.


Zahvaljujući saradnji velikog broja šumsko-privrednih organizacija, koje
su mu dostavile podatke o vrijednosti šuma — a neke od njih i kompletne
elaborate o njihovom utvrđivanju — kao i republičkih službi nadležnih za
šumarstvo, Sektor za šumarstvo Saveznog sekretarijata za poljoprivredu i
šumarstvo bio je u mogućnosti da studiozno priđe utvrđivanju orijentacionih
stopa amortizacije šuma koje su, poslije diskusije u asocijacijama šumskoprivrednih
organizacija i drugim forumima, uobličene u prijedlog zakona o
stopama amortizacije.


* Ovaj je članak objavljen u »Šumarstvu« br. 1—2, 1967. Autor i redakc´ia
»Šumarstva« su´šaglasni da se objavi i u »Šumarskom listu«. Smatramo da je materija
članka sa svojim podacima korisna i interesantna i sa šireg privrednog a nesamo
šumarsko političkog stajališta.
147




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Primijenjeni kriteriji kod utvrđivanja vrijednosti šuma


Raspoloživi su podaci o površinama i vrijednosti šuma za 141 šumskoprivrednu
organizaciju od evidentiranih 180, kao što se vidi iz tabele 1. Ova
141 organizacija pokriva oko 78% ukupne površine društvenih šuma, od čega
oko 87% visokih i oko 60% niskih šuma. Posmatrane po republikama, najveća
je obuhvatnost podacima u Sloveniji (oko 96%) i Hrvatskoj (oko 92%),
zatim u Bosni i Hercegovini i Srbiji (oko 75%), a naslabija u Makedoniji (oko
58%) i Crnoj Gori (oko 63%).


Zbirni podaci o površinama i utvrđenim vrijednostima šuma
Tabela 1


Visoke šume Niske šume Sve šume


Socijalistička
republika
površina
000 ha
vrijednost
svega
mil. Nd
po ha
Nd
površina
000 ha :
vrijednost
svega poha
mil. Nd Nd
površina
000 ha
vrijednost
svega
mil. Nd
po ha
Nd
Bosna i Hercegovina
(33 50)*
Crna Gora (5/9)
Hrvatska (29/30)
Makedonija (19/26)
Slovenija (19/19)
Srbija (36/46)
SFRJ (141/180)
965.3
178.7
1.111.8
222.9
315.1
597.1
3.390.9
4.475.8
666.8
3.604.4
238.3
1.4Ü6.0
1.1020
11.523.3
4.637
3.740
3.242
1.070
4.560
1.348
3.398
355 5
63.0
256.9
245.8
20.3
277.8
1.219.3
43.2 121
0.3 6
34.4 134
27.1 110
-4.2 -206
165.7 597
266.5 219
1.320.8
241.7
1.368.7
468.7
335.4
874 9
4.610.2
4,519.0
667.1
3.638.8
265.4
1.431.8
1.267.7
11.789.8
3.421
2.760
2.659
567
4.270
1.450
2.557


SFRJ — ocjena za
sve društvene šume 3.870.0 12.800.0 3.310 2.050.0 400.0 195 5.920.0 13.200.0 2.230


* Brojke u zagradi označavaju broj jedinica obuhvaćenih ovim podacima u od nosu
na broj evidentiranih jedinica.
Zbirni podaci, po republikama, o šumskim površinama razvrstanim u
dvije osnovne kategorije šuma (visoke i niske) i odgovarajućim utvrđenim apsolutnim
i relativnim vrijednostima prikazani su u tabeli 1. U istoj tabeli, u
posljednjoj alineji, dati su aproksimativni podaci za sve društvene šume u
SFRJ, uz pretpostavku stopostotne obuhvaćenosti svih šumsko-privrednih organizacija
podacima o valorizaciji šuma i uz pretpostavku da je čitav šumski
fond u društvenom sektoru šumske privrede pokriven radnim organizacijama.
Ovo je učinjeno radi kvantifikacije globalnog efekta uvođenja šuma u režim
osnovnih sredstava u razmjerima šumske privrede Jugoslavije kao cjeline.


Ovi podaci uglavnom potvrđuju očekivanja u pogledu odnosa relativnih
vrijednosti šuma između republika. Ako se prosječna »republička« vrijednost
svih šuma Makedonije, kao najniža, izrazi sa 100, dobiva se za šume Srbije
indeks 256, Hrvatske 470, Crne Gore 485, Bosne i Hercegovine 603 i Slovenije


752. Ovi se odnosi, uz određene rezerve, mogu prihvatiti kao realan izraz razlika
u stanju šumskog fonda u pojedinim republikama, a naročito kada se
uzmu u obzir osnovice za valorizaciju od kojih polazi pravilnik o utvrđivanju
vrijednosti šuma, onakav kakav jeste.
Iz ovoga slijedi zaključak da je približna pravilnost u odnosima prosječnih
vrijednosti šuma između republika rezultat više ili manje podjednakih
kriterija i metoda primijenjenih u postupku prve valorizacije šuma na cijeloj
teritoriji SFRJ i da izvjesne disproporcije među pojedinim šumsko-privrednim
organizacijama, o kojima će u nastavku biti govora, nemaju regionalni,
»republički« karakter, nego proizlaze isključivo iz razlika u kriterijima pojedinih
šumskih gazdinstava.


148




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 67     <-- 67 -->        PDF

U tabeli 2 prikazane su upravo ove razlike unutar svake republike. Brojke
u ovoj tabeli vjerno izražavaju ekstreme u primjeni kriterija za utvrđivanje
vrijednosti šuma, zbog kojih se javlja ogroman raspon između minimalnih
i maksimalnih veličina. Taj raspon, izražen u brojčanom odnosu između
najmanje i najveće vrijednosti po hektaru svih šuma, izgleda ovako: za SFRJ
1 (Šumska stopanstvo Ohrid): 9.435 (ŠIP Bosanski Petrovac), za Makedoniju


1 : 1.780 (ŠIP Pehčevo), za Hrvatsku 1 (Uprava za šumarstvo Dubrovnik): 138
(ŠPIK Vinkovci), za Bosnu i Hercegovinu 1 (ŠG Maglaj): 41 (ŠIP Bos. Petrovac).
U Srbiji ovaj raspon je mnogo umjereniji, 1 (ŠPG Sjenica): 16.6 (ŠG
Novi Sad), a sasvim umjeren je u Sloveniji, 1 (ŽTP Maribor): 7.7 (ŠG Maribor)
i Crnoj Gori, 1 (ŠG Ivangrad): 7.7 (ŠG Kolašin.).
Utvrđene vrijednosti šuma po jednom hektaru
(u novim dinarima)


Tabela 2
Visoke šume Niske šume Sve šume
Socijalistička prosnaj
najprosnaj
naj
prosnaj
naj
republika
ječna manja veća ječna manja veća ječna manja veća
Bosna i
Hercegovina
Crna Gora
4.637
3.740
248
1.300
13.900
6.430
121
6
—3.040
1
2.105
373
3.421
2.760
228
834
9.435
6.430
Hrvatska 3.242 73 9.560 134 —3.160 1.045 2.659 67 9.230
Makedonija
Slovenija
Srbija
SFRJ
1.070
4.560
1.848
3.398
1
1.025
670
1
6.220
7.980
10.250
13.900
110
—206
597
219
—73
—300
1
—3.160
725
1
9.200
9.200
567
4.270
1.450
2.557
1
1.025
465
1
1.780
7.980
7.700
9.435


Kad se uzme u razmatranje samo grupacija visokih šuma (koje čine 98%
ukupne vrijednosti svih šuma) izlazi da su bosansko-petrovačke šume 13.900
puta »vrednije« od šuma kojima gazduje Šumsko stopanstvo Ohrid, a u samoj
Makedoniji šume područja Prilep 6.220 puta »vrednije« od ohridskih!
Drastičan je raspon i u Hrvatskoj, gdje je za vinkovačke visoke šume utvrđena
123 puta veća hektarska vrijednost nego za šume kojima gazduje Šumsko
gospodarstvo Slavonska Požega! Nešto su manji, ali još uvijek teško objašnjivi,
i ekstremi unutar Bosne i Hercegovine i Crne Gore: vrijednosti utvrđene
za visoke šume kojima gazduju ŠG Maglaj i Bos. Petrovac odnese se kao


i. : 56, a one kojima gazduju ŠG Ivangrad i ŠG Kolašin kao 1 : 49. U Srbiji
je ovaj odnos izrazito blaži, 1 : 15 (Zaječar : Subotica), a najnormalniji je u
Sloveniji (jednak kao i za sve šume ove republike — 1 : 7.7 — pošto kod gazdinstava
ŽTP Maribor i ŠG Maribor ne postoji kategorija niskih šuma).
Naročito jako je izražena šarolikost mjerila kod utvrđivanja vrijednosti
niskih šuma. U Bosni i Hercegovini 5 organizacija (od 33) iskazuju negativne
virjednosti u ovoj grupaciji, u Hrvatskoj 4 (od 29), u Sloveniji i Makedoniji
po jedna (u Sloveniji samo dvije organizacije imaju niske šume u svojim
šumsko-privređnim područjima), dok u Crnoj Gori i Srbiji ne postoje negativne
vrijednosti niskih šuma. Pri tome je, interesantno, najniža vrijednost
utvrđena u ŠG Delnice (—3.160 din/ha), a najviša u ŠG Novi Sad (9.200 din/ha)


— viša i od hektarske vrijednosti njegove visoke šume (6.000 din).
Karakteristično je i da se negativne vrijednosti niskih šuma javljaju po
pravilu kod krupnijih gazdinstava koja se ističu po svojoj ekonomskoj snazi,
dok nijedan takav slučaj nije zabilježen kod organizacija koje gazduju pretežno
degradiranim šumama (Dalmacija, mala gazdinstva Makedonije i Kosmeta).




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 68     <-- 68 -->        PDF

Sasvim je usamljen slučaj jednog gazdinstva u Makedoniji, koje je za sve
svoje šume izračunalo negativne vrijednosti i, u konačnom utvrđivanju, odlučilo
se za simboličnu vrijednost od 1 (novog) dinara po hektaru. Ukupna
»vrijednost« svih šuma ovog gazdinstva iznosi 30.326 dinara (17.839 din. za
visoke i 12.487 din. za niske šume). Primjenom amortizacione stope od 1´% za
visoke i 2.5% za niske šume na ovakve osnovice, ukupna godišnja masa amortizacije
iznosila bi za ovo gazdinstvo 490 dinara! Ovo isto gazdinstvo izdvojilo
je u 1965. godini 148.862 din. u amortizaciju za regeneraciju šuma, pa ako
bi htjelo da u amortizaciju šuma izdvoji bar polovinu toga iznosa, moralo bi
na ovako patuljastu »vrijednost« šuma primijeniti apsurdno visoke stope od,
na primjer, 152´% za visoke i 380% za niske šume!


Sve se to, na kraju krajeva, dade izračunati, makar se pri tome i tjeralo
»ad absurdum«, ali je suštinsko pitanje u ovom (na svu sreću usamljenom)
slučaju nešto drugo: može li se jedno područje šuma bez vrijednosti proglasiti
šumsko-privrednim područjem i dati na gazdovanje jednoj organizaciji koja,
da bi imala neophodne atribute privredne organizacije, treba da tim gazdovanjem
ostvari dohodak i kakva-takva sredstva za proširenu reprodukciju?
Tačno može ovdje biti samo jedno: ili to tamo nije nikakvo šumsko-privredno
područje, ili pak te šume ipak imaju vrijednost čijom se amortizacijom može
obezbijediti njihova reprodukcija!


Istakli smo ovo^ nekoliko krajnosti koje bodu oči i koje se javljaju kod
jednog manjeg broja šumarskih radnih organizacija. Treba, međutim, istaći
da je najveći dio šumsko-privrednih organizacija primijenio kod valorizacije
svojih šuma približno ujednačena i racionalna mjerila, pa se moža općenito
reći da se kriteriji koji drastično odstupaju od prosjeka (za približno jednake
uslove) javljaju kod jedva oko 10% od posmatranih organizacija. Kad bi se
ove organizacije izuzele iz ovih razmatranja, preostale razlike u utvrđenim
vrijednostima bile bi svedeno u dijapazone koji bi se mogli objektivno prihvatiti
kao nešto što je »normalno očekivano«.


Stope amortizacije šuma i efekti njihove primjene


Kod utvrđivanja osnovnih (najnižih) amortizacionih stopa nužno se nametnulo
prethodno razmatranje nekih ključnih kriterija koji opredjeljuju njihovu
visinu, kao što su: ophodnja (»vijek trajanja osnovnog sredstva«), zatim
(i u vezi s time) razvrstavanje šuma u »grupe osnovnih sredstava« i, na kraju,
dimenzije koje treba da ima ukupna masa sredstava izdvojenih primjenom
amortizacionih stopa da bi se u nacionalnim i regionalnim okvirima osigurala
reprodukcija šurna na nivou ispod kojega se ne bi smjelo ići, ako se ne želi
ugroziti očuvanje šumskih resursa zemlje.


Ova razmatranja dala su slijedeće rezultate:
1) šume su razvrstane u dvije osnovne grupe po tipu uzgoja: visoke i niske,
nezavisno od stupnja očuvanosti;
2) prosječna ophodnja, koja se u praksi javlja, uzeta je za visoke šume
100 i za niske 40 godina, a minimalne stope amortizacije koje im odgovaraju
iznose, prema tome, za visoke šume 1% i za niske šume 2.5%.
3) obračun amortizacije šuma po ovim stopama pokazao je da se pretpostavke
u pogledu potrebne mase sredstava za reprodukciju šuma ostvaruju
u zadovoljavajućim razmjerima, Lako da kod posmatranihl29 organizacija (za
koje su bili raspoloživi podaci o amortizaciji za regeneraciju šuma u 1965. go




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 69     <-- 69 -->        PDF

dini) ukupna sredstva amortizacije šuma predstavljaju 75% od iznosa sredstava
izdvojenih u amortizaciju za regeneraciju šuma u 1965. godini, a veća
su za oko 30´% od mase sredstava utrošenih u šumskouzgojne radove u 1965.
godini.


Zbirni podaci o iznosima amortizacije šuma, koji se dobiju primjenom
usvojenih stopa, prikazani su, po republikama, u tabeli 3.


(Uz ovu tabelu potrebna je jedna napomena koja se odnosi na podatke o
amortizaciji za regeneraciju šuma u pretposljednjoj koloni. Naime, ovim podacima
ne raspolaže se za svih 141 organizaciju, tako da se za Hrvatsku odnose
na 27 jedinica sa ukupnom masom amortizacije šuma od 31.772 dinara, za
Sloveniju na 15 jedinica sa 12.409 din, za Srbiju na 30 jedinica sa 13.274 din
i za SFRJ na 129 jedinica sa 113.874 din amortizacije šuma).


Prilikom obračunavanja iznosa amortizacije po radnim organizacijama,
nisu uzete u račun negativne vrijednosti šuma, pa prema tome nije vršeno ni
odgovarajuće saldiranje u ukupnom iznosu amortizacije. Ovo stoga što se nije
priznala »negativna amortizacija«, pa se na negativnu osnovicu nije ni obračunavala.
MeduLm, kod izračunavanja prosječne stope na ukupnu vrijednost
šuma, ova je iskazana u iznesu u kojemu je sadržano saldiranje pozitivnih i
negativnih vrijednosti, a to radi toga da bi u prosječnim stopama došle do izražaja
stvarne razlike u strukturi šumskog fonda s jedne, i razlike u primijenjenim
kriterijima kod procjene vrijednosti šuma, s druge strane.


Tabela 3


, ^ Odnos
Iznos amortizacije šuma primjenom i j" -S, ^ A.š.
stope na utvrđenu vrijednost -Ha ´3 3 o
Socijalistička visokih niskih ukupan prosječna o N 3 a A. r. š.
republika suma šuma iznos stopa g « a G L a/o
(f-Vc) (2.SV0) «/0 u hilj. N. din (000 N. din)


Bosna i Hercegovina 44.756 1.889 46.645 1.03 48.640 96
Crna Gora 6.668 8 6.676 1.0 8.560 78
Hrvatska 36.025 1.307 37.332 1.03 50.307 63
Makedonija 2.384 714 3.098 1.2 3.574 87
Sloveni´a 14.358 — 14.358 1.0 22.263 56
Srbija 11.022 4.141 15.163 1.2 18.033 74
UKUPNO SFRJ 115.213 8.059 123.272 1.045 151.377 75
SFRJ — ocjena za
sve društvene šume 127.500 12.500 140.000 1.06


U posljednjoj alineji tabele 3. data je i kvantifikaciona ocjena amortizacione
mase za sve društvene šume, imajući kod toga u vidu sastav preostalih
šuma, neobuhvaćenih podacima o valorizaciji, i koristeći saznanja stečena
izučavanjem dokumentacije 0 ovoj materiji. Ukupna masa amortizacije od
140 mil. dinara, koja bi se dobila primjenom minimalnih stopa, bila bi, cijeni
se, dovoljna da pokrije potrebe reprodukcije šuma.


Mogućnosti primjene viših amortizacionih stopa (preko zakonom utvrđene
osnovne stope) postoje kod većeg dijela šumsko-privrednih organizacija.
Ove mogućnosti zavise, razumije se, od ekonomske snage gazdinstva kao i od
same utvrđene vrijednosti šuma (kojoj su obrnuto razmjerne). Ako se za mjerilo
ovih mogućnosti uzmu izdvajanja za amortizaciju za regeneraciju šuma
— za koja se cijeni da će u 1966. godini doseći visinu od oko 200 mil. dinara


151




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 70     <-- 70 -->        PDF

(do kraja trećeg tromjesečja realizirano je 134.9 mil. dinara) — prosječna
stopa amortizacije šuma mogla bi, u jugoslavenskom globalu, biti veća za oko
4Glü/o, pa da se ništa od ovih sredstava ne »odlije« u fondove privrednih organizacija.


Razumije se, zbog razlika u prirodnim, tehničkim, organizaeiono-kadrovskim
i urugirn uslovima privređivanja, kao i u politici raspodjele, koje postoje
između raznih šumsko-privrednih organizacija u SFRJ, primjena amortizacionih
stopa na vrijednosti šuma nejednako će se efektuirati u bilansima sredstava
pojedinih grupacija radnih organizacija u šumskoj privredi.


Ova nejednakost dolazi do izražaja već i u regionalnim odnosima, kao što
pokazuju brojke u posljednjoj koloni tabele 3. U toj koloni dati su odnosi između
amortizacije šuma po utvrđenim stopama (1% za visoke i 2.5% za niske
šume) i amortizacije za regeneraciju šuma u 1965. godini za 123 jedinica za
koje postoje oba podatka. Iz ovih brojki proizlazi da najveće mogućnosti utvrđivanja
viših amortizaciomih stopa postoje u Sloveniji, zatim redom u Hrvatskoj,
Srbiji i Crnoj Gori, a najmanje u Makedoniji i Bosni i Hercegovini.


Analiza ovih mogućnosti za svih 129 ispitanih šumsko-privrednih organizacija
pokazuje da njih 69 (54.5%) izdvajaju primjenom izloženih stopa manje
iznose nego što su izdvajali u amortizaciju za regeneraciju šuma u 1965. godini,
39 bi izdvajale veće iznose, ali bi razlika bila pokrivena na račun manjeg izdvajanja
u fondove, dok 21 organizacija (5 u Bosni i Hercegovini, 1 u Crnoj
Gori, 9 u Hrvatskoj i 4 u Srbiji) mogu izdvajati pretežan dio amortizacije šuma
samo uz uslov ostvarenja osjetno većeg dohotka od onog koji su ostvarile
u 1965. godini.


S obzirom na to da se ova upoređenja zasnivaju na podacima iz završnih
računa za 1965. godinu, sigurno je da će u 1967. godini, kada počinje djelovati
režim amortizacije šuma kao osnovnih sredstava, oko 85% radnih organizacija
u šumarstvu moći, bez posebnih naprezanja, obezbijediti minimalna
sredstva za amortizaciju šuma primjenom osnovnih stopa, a ne manje od polovine
organizacija moći će ići i na veće stope.


Kako će se ostala gazdinstva prilagoditi novom režimu, zavisiće u prvom
redu od toga kakve će organizacione i druge mjere biti preduzete u cilju njihovog
efikasnijeg privređivanja, kao i od toga kakve će mogućnosti i rezerve
one same za to naći. Ovo se, prije svega, odnosi na organizacije koje gazduju
pretežno degradiranim šumama Makedonije, Kosmeta i dalmatinskog odnosno
hercegovačkog krša.


Zaključak


Smatrali smo kao određenu društvenu obavezu da ovim člankom obavijestimo
stručnu šumarsku javnost o rezultatima prve jugoslavenske valorizacije
društvenih šuma, da se kritički osvrnemo na osnovne neravnomjernosti
koje su kod te akcije došle do izražaja i da ukažemo na ekonomske reperkusije
koje će, na šumsku privredu u cjelini, kao i na pojedine njene radne
jedinice, imati uvođenje šuma u osnovna sredsta privrednih organizacija koje
gazduju šumama.


Zaključci koji proizlaze iz naprijed izloženog mogu se svesti na slijedeće:


1) Velika većina radnih organizacija u šumarstvu primijenila je u sprovođenju
pravilnika o utvrđivanju vrijednosti šuma približno ujednačena mjerila,
naročito kod utvrđivanja vrijednosti visokih šuma.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 71     <-- 71 -->        PDF

2) Svega oko 10% šumsko-privrednih organizacija osjetno odstupaju u
tom pogledu od prosječnih vrijednosti u svojim republikama.


3) Ukupna masa sredstava amortizacije šuma koja se očekuje primjenom
osnovnih stopa od 1% za visoke i 2.5% za niske šume približno je na nivou
sredstava potrebnih za reprodukciju šuma.


4) Ne manje od jedne polovine od ukupnog broja šumsko-privrednih organizacija
moći se odrediti više stope od prepisanih osnovnih stopa.


5) Organizacije koje gazduju pretežno degradiranim šumama moći će se
prilagoditi novim uslovima stvorenim uvođenjem šuma u osnovna sredstva
samo pod uslovom da se preosposobe za daleko efikasnije privređivanje nego
što su to pokazali njihovi poslovni rezultati u 1965. godini.


NATJEČAJ


ZA UPIS U I RAZRED DOPISNE ŠUMARSKE ŠKOLE
»JOSIP KOZARAC« KARLOVAC


1
Molba za upis u I razred škol. god. 1967/68. biljegovana sa 50 st. dinara


2.
Izvod iz matične knjige rođenih
3.
Svjedodžba original o završenom 8. razredu osmogodišnje škole
4.
Potvrda o zaposlenju u šumarstvu
5.
Garancija poduzeća u kome je kandidat zaposlen, da će snositi troškove
školovanja
6.
Ukoliko poduzeće nije voljno snositi troškove školovanja, potrebna je
izjava kandidata da će ih sam plaćati
7.
Dvije fotografije vel. 4x6 cm
ŠUMARSKA ŠKOLA
»JOSIP KOZARAC«
KARLOVAC