DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 65 <-- 65 --> PDF |
cfntocmacije iz peittcede REZULTATI UTVRĐIVANJA VRIJEDNOSTI I EFEKTI AMORTIZACIJE ŠUMA* ANTE RADOVCIĆ, đipl. inž. šum., Beograd Uvod Uvođenjem šuma u osnovna sredstva radnih organizacija koje gazduju šumama, a zatim i određivanjem osnovica i mjerila za utvrđivanje njihove vrijednosti, dosadašnji privremeni i sa našim privrednim sistemom neusaglašeni instrument reprodukcije šuma, — »amortizacija za regeneraciju šumas — definitivno se napušta i ustupa mjesto amortizaciji šuma kao privrednosistematskom instrumentu kojim sredstva za reprodukciju šuma treba da se formiraju primjenom amortizacione stope na vrijednost osnovnog sredstva, onako kao što je to u praksi osnovnih sredstava u privredi uopće. Međutim, i sam mehanizam amortizacionih stopa bitno se izmijenio donošenjem novog zakona o amortizaciji osnovnih sredstava. Dok je do sada fizičko trošenje osnovnih sredstava u procesu njihova funkcioniranja bilo1 osnovno mjerilo po kojemu su se utvrđivale amortizacione stope, sada je ono postalo samo polazna osnovica za utvrđivanje obavezne, najniže, stope amortizacije, a svakoj radnoj organizaciji ostavljena je puna sloboda da, u skladu sa svojim mogućnostima i potrebama svog bržeg razvoja, utvrđuje i veće stope i na taj način brže amortizira svoja osnovna sredstva i time brže modernizira svoju proizvodnju, brže se oslobodi »moralno izrabaćenih« sredstava. Kod razmatranja amortizacionih stopa za šume, odlučujuće je bilo da se, u vezi sa naprijed iznesenim, sagledaju slijedeći momenti: 1) vrijednost šuma utvrđena primjenom Pravilnika o utvrđivanju vrijednosti šuma — za što je moguće veći broj organizacija koje gazduju šumama u društvenoj svojini; 2) razvrstavanje šuma u racionalan broj grupa osnovnih sredstava radi što jednostavnijeg obračuna amortizacije, i 3) osnovna stopa amortizacije čijom primjenom bi se zadovoljila pretpostavka da se, u nacionalnim okvirima, obezbijede sredstva za reprodukciju šuma u visini koja se ocjenjuje kao minimalno potrebna. Zahvaljujući saradnji velikog broja šumsko-privrednih organizacija, koje su mu dostavile podatke o vrijednosti šuma — a neke od njih i kompletne elaborate o njihovom utvrđivanju — kao i republičkih službi nadležnih za šumarstvo, Sektor za šumarstvo Saveznog sekretarijata za poljoprivredu i šumarstvo bio je u mogućnosti da studiozno priđe utvrđivanju orijentacionih stopa amortizacije šuma koje su, poslije diskusije u asocijacijama šumskoprivrednih organizacija i drugim forumima, uobličene u prijedlog zakona o stopama amortizacije. * Ovaj je članak objavljen u »Šumarstvu« br. 1—2, 1967. Autor i redakc´ia »Šumarstva« su´šaglasni da se objavi i u »Šumarskom listu«. Smatramo da je materija članka sa svojim podacima korisna i interesantna i sa šireg privrednog a nesamo šumarsko političkog stajališta. 147 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Primijenjeni kriteriji kod utvrđivanja vrijednosti šuma Raspoloživi su podaci o površinama i vrijednosti šuma za 141 šumskoprivrednu organizaciju od evidentiranih 180, kao što se vidi iz tabele 1. Ova 141 organizacija pokriva oko 78% ukupne površine društvenih šuma, od čega oko 87% visokih i oko 60% niskih šuma. Posmatrane po republikama, najveća je obuhvatnost podacima u Sloveniji (oko 96%) i Hrvatskoj (oko 92%), zatim u Bosni i Hercegovini i Srbiji (oko 75%), a naslabija u Makedoniji (oko 58%) i Crnoj Gori (oko 63%). Zbirni podaci o površinama i utvrđenim vrijednostima šuma Tabela 1 Visoke šume Niske šume Sve šume Socijalistička republika površina 000 ha vrijednost svega mil. Nd po ha Nd površina 000 ha : vrijednost svega poha mil. Nd Nd površina 000 ha vrijednost svega mil. Nd po ha Nd Bosna i Hercegovina (33 50)* Crna Gora (5/9) Hrvatska (29/30) Makedonija (19/26) Slovenija (19/19) Srbija (36/46) SFRJ (141/180) 965.3 178.7 1.111.8 222.9 315.1 597.1 3.390.9 4.475.8 666.8 3.604.4 238.3 1.4Ü6.0 1.1020 11.523.3 4.637 3.740 3.242 1.070 4.560 1.348 3.398 355 5 63.0 256.9 245.8 20.3 277.8 1.219.3 43.2 121 0.3 6 34.4 134 27.1 110 -4.2 -206 165.7 597 266.5 219 1.320.8 241.7 1.368.7 468.7 335.4 874 9 4.610.2 4,519.0 667.1 3.638.8 265.4 1.431.8 1.267.7 11.789.8 3.421 2.760 2.659 567 4.270 1.450 2.557 SFRJ — ocjena za sve društvene šume 3.870.0 12.800.0 3.310 2.050.0 400.0 195 5.920.0 13.200.0 2.230 * Brojke u zagradi označavaju broj jedinica obuhvaćenih ovim podacima u od nosu na broj evidentiranih jedinica. Zbirni podaci, po republikama, o šumskim površinama razvrstanim u dvije osnovne kategorije šuma (visoke i niske) i odgovarajućim utvrđenim apsolutnim i relativnim vrijednostima prikazani su u tabeli 1. U istoj tabeli, u posljednjoj alineji, dati su aproksimativni podaci za sve društvene šume u SFRJ, uz pretpostavku stopostotne obuhvaćenosti svih šumsko-privrednih organizacija podacima o valorizaciji šuma i uz pretpostavku da je čitav šumski fond u društvenom sektoru šumske privrede pokriven radnim organizacijama. Ovo je učinjeno radi kvantifikacije globalnog efekta uvođenja šuma u režim osnovnih sredstava u razmjerima šumske privrede Jugoslavije kao cjeline. Ovi podaci uglavnom potvrđuju očekivanja u pogledu odnosa relativnih vrijednosti šuma između republika. Ako se prosječna »republička« vrijednost svih šuma Makedonije, kao najniža, izrazi sa 100, dobiva se za šume Srbije indeks 256, Hrvatske 470, Crne Gore 485, Bosne i Hercegovine 603 i Slovenije 752. Ovi se odnosi, uz određene rezerve, mogu prihvatiti kao realan izraz razlika u stanju šumskog fonda u pojedinim republikama, a naročito kada se uzmu u obzir osnovice za valorizaciju od kojih polazi pravilnik o utvrđivanju vrijednosti šuma, onakav kakav jeste. Iz ovoga slijedi zaključak da je približna pravilnost u odnosima prosječnih vrijednosti šuma između republika rezultat više ili manje podjednakih kriterija i metoda primijenjenih u postupku prve valorizacije šuma na cijeloj teritoriji SFRJ i da izvjesne disproporcije među pojedinim šumsko-privrednim organizacijama, o kojima će u nastavku biti govora, nemaju regionalni, »republički« karakter, nego proizlaze isključivo iz razlika u kriterijima pojedinih šumskih gazdinstava. 148 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 67 <-- 67 --> PDF |
U tabeli 2 prikazane su upravo ove razlike unutar svake republike. Brojke u ovoj tabeli vjerno izražavaju ekstreme u primjeni kriterija za utvrđivanje vrijednosti šuma, zbog kojih se javlja ogroman raspon između minimalnih i maksimalnih veličina. Taj raspon, izražen u brojčanom odnosu između najmanje i najveće vrijednosti po hektaru svih šuma, izgleda ovako: za SFRJ 1 (Šumska stopanstvo Ohrid): 9.435 (ŠIP Bosanski Petrovac), za Makedoniju 1 : 1.780 (ŠIP Pehčevo), za Hrvatsku 1 (Uprava za šumarstvo Dubrovnik): 138 (ŠPIK Vinkovci), za Bosnu i Hercegovinu 1 (ŠG Maglaj): 41 (ŠIP Bos. Petrovac). U Srbiji ovaj raspon je mnogo umjereniji, 1 (ŠPG Sjenica): 16.6 (ŠG Novi Sad), a sasvim umjeren je u Sloveniji, 1 (ŽTP Maribor): 7.7 (ŠG Maribor) i Crnoj Gori, 1 (ŠG Ivangrad): 7.7 (ŠG Kolašin.). Utvrđene vrijednosti šuma po jednom hektaru (u novim dinarima) Tabela 2 Visoke šume Niske šume Sve šume Socijalistička prosnaj najprosnaj naj prosnaj naj republika ječna manja veća ječna manja veća ječna manja veća Bosna i Hercegovina Crna Gora 4.637 3.740 248 1.300 13.900 6.430 121 6 —3.040 1 2.105 373 3.421 2.760 228 834 9.435 6.430 Hrvatska 3.242 73 9.560 134 —3.160 1.045 2.659 67 9.230 Makedonija Slovenija Srbija SFRJ 1.070 4.560 1.848 3.398 1 1.025 670 1 6.220 7.980 10.250 13.900 110 —206 597 219 —73 —300 1 —3.160 725 1 9.200 9.200 567 4.270 1.450 2.557 1 1.025 465 1 1.780 7.980 7.700 9.435 Kad se uzme u razmatranje samo grupacija visokih šuma (koje čine 98% ukupne vrijednosti svih šuma) izlazi da su bosansko-petrovačke šume 13.900 puta »vrednije« od šuma kojima gazduje Šumsko stopanstvo Ohrid, a u samoj Makedoniji šume područja Prilep 6.220 puta »vrednije« od ohridskih! Drastičan je raspon i u Hrvatskoj, gdje je za vinkovačke visoke šume utvrđena 123 puta veća hektarska vrijednost nego za šume kojima gazduje Šumsko gospodarstvo Slavonska Požega! Nešto su manji, ali još uvijek teško objašnjivi, i ekstremi unutar Bosne i Hercegovine i Crne Gore: vrijednosti utvrđene za visoke šume kojima gazduju ŠG Maglaj i Bos. Petrovac odnese se kao i. : 56, a one kojima gazduju ŠG Ivangrad i ŠG Kolašin kao 1 : 49. U Srbiji je ovaj odnos izrazito blaži, 1 : 15 (Zaječar : Subotica), a najnormalniji je u Sloveniji (jednak kao i za sve šume ove republike — 1 : 7.7 — pošto kod gazdinstava ŽTP Maribor i ŠG Maribor ne postoji kategorija niskih šuma). Naročito jako je izražena šarolikost mjerila kod utvrđivanja vrijednosti niskih šuma. U Bosni i Hercegovini 5 organizacija (od 33) iskazuju negativne virjednosti u ovoj grupaciji, u Hrvatskoj 4 (od 29), u Sloveniji i Makedoniji po jedna (u Sloveniji samo dvije organizacije imaju niske šume u svojim šumsko-privređnim područjima), dok u Crnoj Gori i Srbiji ne postoje negativne vrijednosti niskih šuma. Pri tome je, interesantno, najniža vrijednost utvrđena u ŠG Delnice (—3.160 din/ha), a najviša u ŠG Novi Sad (9.200 din/ha) — viša i od hektarske vrijednosti njegove visoke šume (6.000 din). Karakteristično je i da se negativne vrijednosti niskih šuma javljaju po pravilu kod krupnijih gazdinstava koja se ističu po svojoj ekonomskoj snazi, dok nijedan takav slučaj nije zabilježen kod organizacija koje gazduju pretežno degradiranim šumama (Dalmacija, mala gazdinstva Makedonije i Kosmeta). |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Sasvim je usamljen slučaj jednog gazdinstva u Makedoniji, koje je za sve svoje šume izračunalo negativne vrijednosti i, u konačnom utvrđivanju, odlučilo se za simboličnu vrijednost od 1 (novog) dinara po hektaru. Ukupna »vrijednost« svih šuma ovog gazdinstva iznosi 30.326 dinara (17.839 din. za visoke i 12.487 din. za niske šume). Primjenom amortizacione stope od 1´% za visoke i 2.5% za niske šume na ovakve osnovice, ukupna godišnja masa amortizacije iznosila bi za ovo gazdinstvo 490 dinara! Ovo isto gazdinstvo izdvojilo je u 1965. godini 148.862 din. u amortizaciju za regeneraciju šuma, pa ako bi htjelo da u amortizaciju šuma izdvoji bar polovinu toga iznosa, moralo bi na ovako patuljastu »vrijednost« šuma primijeniti apsurdno visoke stope od, na primjer, 152´% za visoke i 380% za niske šume! Sve se to, na kraju krajeva, dade izračunati, makar se pri tome i tjeralo »ad absurdum«, ali je suštinsko pitanje u ovom (na svu sreću usamljenom) slučaju nešto drugo: može li se jedno područje šuma bez vrijednosti proglasiti šumsko-privrednim područjem i dati na gazdovanje jednoj organizaciji koja, da bi imala neophodne atribute privredne organizacije, treba da tim gazdovanjem ostvari dohodak i kakva-takva sredstva za proširenu reprodukciju? Tačno može ovdje biti samo jedno: ili to tamo nije nikakvo šumsko-privredno područje, ili pak te šume ipak imaju vrijednost čijom se amortizacijom može obezbijediti njihova reprodukcija! Istakli smo ovo^ nekoliko krajnosti koje bodu oči i koje se javljaju kod jednog manjeg broja šumarskih radnih organizacija. Treba, međutim, istaći da je najveći dio šumsko-privrednih organizacija primijenio kod valorizacije svojih šuma približno ujednačena i racionalna mjerila, pa se moža općenito reći da se kriteriji koji drastično odstupaju od prosjeka (za približno jednake uslove) javljaju kod jedva oko 10% od posmatranih organizacija. Kad bi se ove organizacije izuzele iz ovih razmatranja, preostale razlike u utvrđenim vrijednostima bile bi svedeno u dijapazone koji bi se mogli objektivno prihvatiti kao nešto što je »normalno očekivano«. Stope amortizacije šuma i efekti njihove primjene Kod utvrđivanja osnovnih (najnižih) amortizacionih stopa nužno se nametnulo prethodno razmatranje nekih ključnih kriterija koji opredjeljuju njihovu visinu, kao što su: ophodnja (»vijek trajanja osnovnog sredstva«), zatim (i u vezi s time) razvrstavanje šuma u »grupe osnovnih sredstava« i, na kraju, dimenzije koje treba da ima ukupna masa sredstava izdvojenih primjenom amortizacionih stopa da bi se u nacionalnim i regionalnim okvirima osigurala reprodukcija šurna na nivou ispod kojega se ne bi smjelo ići, ako se ne želi ugroziti očuvanje šumskih resursa zemlje. Ova razmatranja dala su slijedeće rezultate: 1) šume su razvrstane u dvije osnovne grupe po tipu uzgoja: visoke i niske, nezavisno od stupnja očuvanosti; 2) prosječna ophodnja, koja se u praksi javlja, uzeta je za visoke šume 100 i za niske 40 godina, a minimalne stope amortizacije koje im odgovaraju iznose, prema tome, za visoke šume 1% i za niske šume 2.5%. 3) obračun amortizacije šuma po ovim stopama pokazao je da se pretpostavke u pogledu potrebne mase sredstava za reprodukciju šuma ostvaruju u zadovoljavajućim razmjerima, Lako da kod posmatranihl29 organizacija (za koje su bili raspoloživi podaci o amortizaciji za regeneraciju šuma u 1965. go |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 69 <-- 69 --> PDF |
dini) ukupna sredstva amortizacije šuma predstavljaju 75% od iznosa sredstava izdvojenih u amortizaciju za regeneraciju šuma u 1965. godini, a veća su za oko 30´% od mase sredstava utrošenih u šumskouzgojne radove u 1965. godini. Zbirni podaci o iznosima amortizacije šuma, koji se dobiju primjenom usvojenih stopa, prikazani su, po republikama, u tabeli 3. (Uz ovu tabelu potrebna je jedna napomena koja se odnosi na podatke o amortizaciji za regeneraciju šuma u pretposljednjoj koloni. Naime, ovim podacima ne raspolaže se za svih 141 organizaciju, tako da se za Hrvatsku odnose na 27 jedinica sa ukupnom masom amortizacije šuma od 31.772 dinara, za Sloveniju na 15 jedinica sa 12.409 din, za Srbiju na 30 jedinica sa 13.274 din i za SFRJ na 129 jedinica sa 113.874 din amortizacije šuma). Prilikom obračunavanja iznosa amortizacije po radnim organizacijama, nisu uzete u račun negativne vrijednosti šuma, pa prema tome nije vršeno ni odgovarajuće saldiranje u ukupnom iznosu amortizacije. Ovo stoga što se nije priznala »negativna amortizacija«, pa se na negativnu osnovicu nije ni obračunavala. MeduLm, kod izračunavanja prosječne stope na ukupnu vrijednost šuma, ova je iskazana u iznesu u kojemu je sadržano saldiranje pozitivnih i negativnih vrijednosti, a to radi toga da bi u prosječnim stopama došle do izražaja stvarne razlike u strukturi šumskog fonda s jedne, i razlike u primijenjenim kriterijima kod procjene vrijednosti šuma, s druge strane. Tabela 3 , ^ Odnos Iznos amortizacije šuma primjenom i j" -S, ^ A.š. stope na utvrđenu vrijednost -Ha ´3 3 o Socijalistička visokih niskih ukupan prosječna o N 3 a A. r. š. republika suma šuma iznos stopa g « a G L a/o (f-Vc) (2.SV0) «/0 Bosna i Hercegovina 44.756 1.889 46.645 1.03 48.640 96 Crna Gora 6.668 8 6.676 1.0 8.560 78 Hrvatska 36.025 1.307 37.332 1.03 50.307 63 Makedonija 2.384 714 3.098 1.2 3.574 87 Sloveni´a 14.358 — 14.358 1.0 22.263 56 Srbija 11.022 4.141 15.163 1.2 18.033 74 UKUPNO SFRJ 115.213 8.059 123.272 1.045 151.377 75 SFRJ — ocjena za sve društvene šume 127.500 12.500 140.000 1.06 U posljednjoj alineji tabele 3. data je i kvantifikaciona ocjena amortizacione mase za sve društvene šume, imajući kod toga u vidu sastav preostalih šuma, neobuhvaćenih podacima o valorizaciji, i koristeći saznanja stečena izučavanjem dokumentacije 0 ovoj materiji. Ukupna masa amortizacije od 140 mil. dinara, koja bi se dobila primjenom minimalnih stopa, bila bi, cijeni se, dovoljna da pokrije potrebe reprodukcije šuma. Mogućnosti primjene viših amortizacionih stopa (preko zakonom utvrđene osnovne stope) postoje kod većeg dijela šumsko-privrednih organizacija. Ove mogućnosti zavise, razumije se, od ekonomske snage gazdinstva kao i od same utvrđene vrijednosti šuma (kojoj su obrnuto razmjerne). Ako se za mjerilo ovih mogućnosti uzmu izdvajanja za amortizaciju za regeneraciju šuma — za koja se cijeni da će u 1966. godini doseći visinu od oko 200 mil. dinara 151 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 70 <-- 70 --> PDF |
(do kraja trećeg tromjesečja realizirano je 134.9 mil. dinara) — prosječna stopa amortizacije šuma mogla bi, u jugoslavenskom globalu, biti veća za oko 4Glü/o, pa da se ništa od ovih sredstava ne »odlije« u fondove privrednih organizacija. Razumije se, zbog razlika u prirodnim, tehničkim, organizaeiono-kadrovskim i urugirn uslovima privređivanja, kao i u politici raspodjele, koje postoje između raznih šumsko-privrednih organizacija u SFRJ, primjena amortizacionih stopa na vrijednosti šuma nejednako će se efektuirati u bilansima sredstava pojedinih grupacija radnih organizacija u šumskoj privredi. Ova nejednakost dolazi do izražaja već i u regionalnim odnosima, kao što pokazuju brojke u posljednjoj koloni tabele 3. U toj koloni dati su odnosi između amortizacije šuma po utvrđenim stopama (1% za visoke i 2.5% za niske šume) i amortizacije za regeneraciju šuma u 1965. godini za 123 jedinica za koje postoje oba podatka. Iz ovih brojki proizlazi da najveće mogućnosti utvrđivanja viših amortizaciomih stopa postoje u Sloveniji, zatim redom u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, a najmanje u Makedoniji i Bosni i Hercegovini. Analiza ovih mogućnosti za svih 129 ispitanih šumsko-privrednih organizacija pokazuje da njih 69 (54.5%) izdvajaju primjenom izloženih stopa manje iznose nego što su izdvajali u amortizaciju za regeneraciju šuma u 1965. godini, 39 bi izdvajale veće iznose, ali bi razlika bila pokrivena na račun manjeg izdvajanja u fondove, dok 21 organizacija (5 u Bosni i Hercegovini, 1 u Crnoj Gori, 9 u Hrvatskoj i 4 u Srbiji) mogu izdvajati pretežan dio amortizacije šuma samo uz uslov ostvarenja osjetno većeg dohotka od onog koji su ostvarile u 1965. godini. S obzirom na to da se ova upoređenja zasnivaju na podacima iz završnih računa za 1965. godinu, sigurno je da će u 1967. godini, kada počinje djelovati režim amortizacije šuma kao osnovnih sredstava, oko 85% radnih organizacija u šumarstvu moći, bez posebnih naprezanja, obezbijediti minimalna sredstva za amortizaciju šuma primjenom osnovnih stopa, a ne manje od polovine organizacija moći će ići i na veće stope. Kako će se ostala gazdinstva prilagoditi novom režimu, zavisiće u prvom redu od toga kakve će organizacione i druge mjere biti preduzete u cilju njihovog efikasnijeg privređivanja, kao i od toga kakve će mogućnosti i rezerve one same za to naći. Ovo se, prije svega, odnosi na organizacije koje gazduju pretežno degradiranim šumama Makedonije, Kosmeta i dalmatinskog odnosno hercegovačkog krša. Zaključak Smatrali smo kao određenu društvenu obavezu da ovim člankom obavijestimo stručnu šumarsku javnost o rezultatima prve jugoslavenske valorizacije društvenih šuma, da se kritički osvrnemo na osnovne neravnomjernosti koje su kod te akcije došle do izražaja i da ukažemo na ekonomske reperkusije koje će, na šumsku privredu u cjelini, kao i na pojedine njene radne jedinice, imati uvođenje šuma u osnovna sredsta privrednih organizacija koje gazduju šumama. Zaključci koji proizlaze iz naprijed izloženog mogu se svesti na slijedeće: 1) Velika većina radnih organizacija u šumarstvu primijenila je u sprovođenju pravilnika o utvrđivanju vrijednosti šuma približno ujednačena mjerila, naročito kod utvrđivanja vrijednosti visokih šuma. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 71 <-- 71 --> PDF |
2) Svega oko 10% šumsko-privrednih organizacija osjetno odstupaju u tom pogledu od prosječnih vrijednosti u svojim republikama. 3) Ukupna masa sredstava amortizacije šuma koja se očekuje primjenom osnovnih stopa od 1% za visoke i 2.5% za niske šume približno je na nivou sredstava potrebnih za reprodukciju šuma. 4) Ne manje od jedne polovine od ukupnog broja šumsko-privrednih organizacija moći se odrediti više stope od prepisanih osnovnih stopa. 5) Organizacije koje gazduju pretežno degradiranim šumama moći će se prilagoditi novim uslovima stvorenim uvođenjem šuma u osnovna sredstva samo pod uslovom da se preosposobe za daleko efikasnije privređivanje nego što su to pokazali njihovi poslovni rezultati u 1965. godini. NATJEČAJ ZA UPIS U I RAZRED DOPISNE ŠUMARSKE ŠKOLE »JOSIP KOZARAC« KARLOVAC 1 Molba za upis u I razred škol. god. 1967/68. biljegovana sa 50 st. dinara 2. Izvod iz matične knjige rođenih 3. Svjedodžba original o završenom 8. razredu osmogodišnje škole 4. Potvrda o zaposlenju u šumarstvu 5. Garancija poduzeća u kome je kandidat zaposlen, da će snositi troškove školovanja 6. Ukoliko poduzeće nije voljno snositi troškove školovanja, potrebna je izjava kandidata da će ih sam plaćati 7. Dvije fotografije vel. 4x6 cm ŠUMARSKA ŠKOLA »JOSIP KOZARAC« KARLOVAC |