DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 63 <-- 63 --> PDF |
vosti šumskog seena — dolazimo do veoma interesantnih podataka. Naime, zapaža se, uglavnom, sledeće: najmanje zdravih semenki nađeno je u stratifikali, zatim je veći broj vitalnih semenki ustanovljen kod primene metode farbanja klice indigokarminom, još je više zdravih semenki proklijalo u klijalici, a najviše ih pokazuje okularna metoda — presecanje semenki. Ovu pojavu, poznavajući sve faze izvršenih operacija u njihovoj suštini, nije teško objasniti. Tako na primer, seme, koje je bilo stavljeno u stratifikaciju nije bilo idealno raspoređeno u pesku i negde je bilo ovlaženo manje — ili više od optimalne vlage koju tretirana vrsta semena zahteva za svoje klijanje, a i toplotni faktor u stratifikah nije bio svuda podjednak. Kod određivanja klijavosti putem bojadisanja klica izvađenih iz semenke — takođe nije bilo idealnih uslova, jer prilikom vršenja operacije vađenja, klice mogu biti oštećene i onda je njihovo bojadisanje otežano, tj. klice se neravnomerno bojadišu, a to donosi izvesnu subjektivnu ocenu. Ali ipak ova metoda daje bolje rezultate nego u stratifikatu. Još su bolji rezultati dobijem u klijalici To je i razumljivo, jer su semenke u klijalici ravnomerno raspoređene na dnu komore — kompartimana, podjednako su snabdevene vlagom i toplotom, pa zbog toga u određenom roku proklijavaju sve sposobne semenke za život. Metoda presecanja semenki pokazala je najveći broj zdravih individua, a to je svakako greška kod okularne procene, kada se uporedi sa rezultatima ostalih primenjenih metoda. Međutim, ako stanemo na gledište da najtačnije rezultate daje klljalica, i ako te rezultate uporedimo sa podacima okularne procene, vidimo da procentualne razlike nisu tako velike. One se kreću u granicama 3—7, što u prošeku iznosi oko 5%. Iz ovoga sledi zaključak. — Okularna procena klijavosti šumskog semena daje grešku, odnosno povećava stvarnu klijavost semena za oko 5%. Takva se greška može zanemariti kod određivanja klijavosti šumskog semena u operativne svrhe, tj. kod proizvodnje sadnog materijala u rasadnicima i kod neposredne sctve semena na terenu, imajući u vidu mali broj specijalizovanih ustanova za određivanje kvaliteta semena, kao i dug period vremena za takve analize. — Kod prometa šumskog semena u većim količinama u zemlji, kao i kod eksporta, neophodno je nužna analiza semena u jednoj specijalizovanoj ustanovi jer je u takvim slučajevima 5% na kvalitetu semena veoma važan faktor. LITERATURA 1. Soljani k I.: Stratifikacija šumskog semena. Zbornik Instituta za naučna istraživanja u šumarstvu Srbije, Knj. III, Beograd. 2. Jugoslovenski Zavod za standardizaciju — JUS — ZI. 1C4, Beograd. 3. Jugoslovenski Zavod za standard zaciju — JUS — Zl. 134, Beograd. 4. Stankovi ć D.: Zašto seme voćaka ne klija odmah posle berbe plodova. Arniv bioloških nauka br. 3—4, Beograd, 1950. 5. Timirjaze v K. A.: Život biljke. Sarajevo, 1949. 6. Soljani k I.: Proizvodnja sadnica od nedozrelog šumskog semena. Šumarstvo 5—6, Beograd, 1961. 7. Vincen t G.: Lesni semenäfstvi v pestveni tehnice. Prag, 1940. 8. Krsti ć M.: Prilog proučavanju metoda za određivanje vitaliteta biljnih embriona. Beograd, 1956. 9. Pano v A.: Sakupljanje i manipulacija sa šumskim semenom. Sarajevo, 1951. 10. Soljanik I. — Maksimović M.: Kontrola oštećenja šumskog semena od insekata pre sakupljanja. Beograd, 1950. |