DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 63     <-- 63 -->        PDF

vosti šumskog seena — dolazimo do veoma interesantnih podataka. Naime, zapaža
se, uglavnom, sledeće: najmanje zdravih semenki nađeno je u stratifikali,
zatim je veći broj vitalnih semenki ustanovljen kod primene metode farbanja
klice indigokarminom, još je više zdravih semenki proklijalo u klijalici,
a najviše ih pokazuje okularna metoda — presecanje semenki.


Ovu pojavu, poznavajući sve faze izvršenih operacija u njihovoj suštini,
nije teško objasniti. Tako na primer, seme, koje je bilo stavljeno u stratifikaciju
nije bilo idealno raspoređeno u pesku i negde je bilo ovlaženo manje — ili
više od optimalne vlage koju tretirana vrsta semena zahteva za svoje klijanje,
a i toplotni faktor u stratifikah nije bio svuda podjednak. Kod određivanja
klijavosti putem bojadisanja klica izvađenih iz semenke — takođe nije
bilo idealnih uslova, jer prilikom vršenja operacije vađenja, klice mogu biti
oštećene i onda je njihovo bojadisanje otežano, tj. klice se neravnomerno bojadišu,
a to donosi izvesnu subjektivnu ocenu. Ali ipak ova metoda daje bolje
rezultate nego u stratifikatu.


Još su bolji rezultati dobijem u klijalici To je i razumljivo, jer su semenke
u klijalici ravnomerno raspoređene na dnu komore — kompartimana,
podjednako su snabdevene vlagom i toplotom, pa zbog toga u određenom roku
proklijavaju sve sposobne semenke za život. Metoda presecanja semenki pokazala
je najveći broj zdravih individua, a to je svakako greška kod okularne
procene, kada se uporedi sa rezultatima ostalih primenjenih metoda.


Međutim, ako stanemo na gledište da najtačnije rezultate daje klljalica,
i ako te rezultate uporedimo sa podacima okularne procene, vidimo da procentualne
razlike nisu tako velike. One se kreću u granicama 3—7, što u prošeku
iznosi oko 5%. Iz ovoga sledi zaključak.


— Okularna procena klijavosti šumskog semena daje grešku, odnosno povećava
stvarnu klijavost semena za oko 5%. Takva se greška može zanemariti
kod određivanja klijavosti šumskog semena u operativne svrhe, tj. kod proizvodnje
sadnog materijala u rasadnicima i kod neposredne sctve semena na
terenu, imajući u vidu mali broj specijalizovanih ustanova za određivanje
kvaliteta semena, kao i dug period vremena za takve analize.
— Kod prometa šumskog semena u većim količinama u zemlji, kao i kod
eksporta, neophodno je nužna analiza semena u jednoj specijalizovanoj ustanovi
jer je u takvim slučajevima 5% na kvalitetu semena veoma važan faktor.


LITERATURA


1.
Soljani k I.: Stratifikacija šumskog semena. Zbornik Instituta za naučna
istraživanja u šumarstvu Srbije, Knj. III, Beograd.
2.
Jugoslovenski Zavod za standardizaciju — JUS — ZI. 1C4, Beograd.
3.
Jugoslovenski Zavod za standard zaciju — JUS — Zl. 134, Beograd.
4.
Stankovi ć D.: Zašto seme voćaka ne klija odmah posle berbe plodova. Arniv
bioloških nauka br. 3—4, Beograd, 1950.
5.
Timirjaze v K. A.: Život biljke. Sarajevo, 1949.
6.
Soljani k I.: Proizvodnja sadnica od nedozrelog šumskog semena. Šumarstvo
5—6, Beograd, 1961.
7.
Vincen t G.: Lesni semenäfstvi v pestveni tehnice. Prag, 1940.
8.
Krsti ć M.: Prilog proučavanju metoda za određivanje vitaliteta biljnih embriona.
Beograd, 1956.
9.
Pano v A.: Sakupljanje i manipulacija sa šumskim semenom. Sarajevo, 1951.
10.
Soljanik I. — Maksimović M.: Kontrola oštećenja šumskog semena od
insekata pre sakupljanja. Beograd, 1950.