DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 56     <-- 56 -->        PDF

III Šumska zemljišta ograničenih proizvodnih mogućnosti.


IV Neprodukciona zemljišta na kojima šuma ima pretežno zaštitnu ili melio


rativnu funkciju.


Prema ovoj proizvodnoj klasifikaciji šumskih tala u kojoj svaka grupa
ima definirana proizvodna obilježja pripadaju kisela smeđa tla na reliktnoj
crvenici u predjelu Bosiljeva u Ia grupu. Ova tla imaju povoljne sve fizikalne
i neke kemijske osobine i nesumljivo spadaju u grupu šumskih tala koja pružaju
u našim prilikama velike mogućnosti za proizvodnju drveta.


Za postizanje što većih gospodarskih dobitaka iskorištavanjem proučavanih
tala u intenzivnoj proizvodnji drveta osnovno je ovo: a) izabrati vrstu drveća
koja će najpovoljnije iskorištavati energetske izvore s kojim tlo učestvuje u
produkciji drveta; b) izvršiti popravku onih osobina tala koje ograničavaju
visok prinos (prirast) izabranih vrsta drveća i c) pravilnim izborom, vrsta
drveća usmjeriti njihov utjecaj u pravcu održanja i po mogućnosti povećanja
postojećeg nivoa plodnosti tla.


Premda su naša pedološka istraživanja usmjerena na rješavanje navedenih
problema nisu ona još stigla dotle da bi se moglo odgovoriti na ova složena
pitanja koja zahtijevaju dug i sistematski rad. Ipak u prilog boljeg poznavanja
stvari i racionalnijeg iskorištavanja proizvodnog potencijala kiselog
smeđeg tla na reliktnoj crvenici u predjelu Bosiljeva razmotrit ćemo neke
veoma zanimljive podatke o prirastu obične smreke i običnog bora na ovim
tlima u šumskom predjelu Bosiljevo. Uz utvrđenu ophodnju od 40 godina a
prema podacima analize stabala, broja stabala i prirasta u šumskim kulturama
Bosiljevo te njemačkih prirasno prihodnih tabela sastavio je D. Cestar (1966.)
za ovdašnje prilike orijentacijsku prirasno prihodnu tabelu za obični bor i
običnu smreku (tab. 4).


Orijentacijska prirasno-prihođna tabela


(D. Cestar, Zagreb, 1966.)
Tab. 4.


Prore d e Poprečni prirast


a


C3


al u Ö o Š1=
o
>-> u w L 01
c ´2 a ca.S cu


a a fa h


« a ft ffl


o a Ö rt cd C cß o; ÖT3
g T3 L > w S ft OJ 3 O
SH CO OJ 1 SS X >


´o-S 01 o «ta


-*-» o


u u Q L m to W ft Ü S


W W> W ft a w a


Ob ični bor — Pinus silvestris


20 3.400 27 10 102 1.000 2 5,0 9 9 111 5,1 5.5
25 1.800 28 14 206 1.600 10 9,0 32 41 257 8,6 10,2
30 1.100 28 18 220 700 11 13,0 66 107 327 7.3 10,9
35 750 28 22 225 350 8 17.0 63 170 395 6 4 11,2
40 500 29 27 230 250 8 21,0 67 237 467 5,7 11,0
Smrča — Picea abies


20 3.200 25 10 118 1.000 3 7,0 6 6 124 5.9 6.2
25 1.600 28 .15 168 1.600 18 12,0 98 104 272 6.7 10,8
30 1.000 31 20 200 600 12 16,0 74 178 378 6.7 14,6
35 600 34 27 228 400 14 21,0 88 266 494 6.5 14,1
40 400 34 33 257 200 11 26,0 70 336 593 6,6 14,8
Ukup
drvne
mase


Podaci iz prirasno prihodne tabele (tab 4) pokazuju da se na istraživanom
(Bosiljevo) i sličnom području uz odgovarajući način gospodarenja može oče