DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 52     <-- 52 -->        PDF

J. Martinović, N. Komlenović) o ekološkim osnovama unapređenja produkcije
drveta posebno četinjača na nekim staništima područja Šumskog gospodarstva
Karlovac.
Na ovom mjestu prikazujemo rezultate proučavanja fiziografskih osobina
tala nekih kultura u Bosiljevu s osvrtom na njihove šumsko proizvodne mogućnosti
dok će u jednom drugom radu biti riječi o utjecaju kultura običnog
bora, kultura obične smreke i prirodne travnjačke vegetacije na nivo plodnosti
tla.


II. EKOLOŠKE ZNAČAJKE KULTURA BOSILJEVO
Općenito klimatske prilike na istraživanom području Bosiljevo mogu se
prema S. Bertoviću (1967.) predočiti s podacima najbliže meteorološke stanice
(iz razdoblja motrenja 1948—1960. god.) Ogulin. Prema Köppenovoj klasifikaciji
klime stanica Ogulin i objekt Bosiljevo nose oznaku Cfwbx". Najsuši dio
godine pada u toplo godišnje doba. Maksimumu oborina u početku toplog dijela
godine pridružuje se maksimum u kasnoj jeseni koji je veći od prvog.


Prema Thornthwaitovoj klasifikaciji Ogulin ima indeks efektivnosti oborine
P/E = 157 tj. klima je perhumidna.
Na osobitosti .klimatskih prilika iz okoliša Bosiljeva koja su zanimljiva s


O
ekološkog gledišta ukazuju: Montonn-ov indeks ariditeta I = ,
T + 10


O
Embergerov pluviotermički kvocijent (Q = 100), Langov kišni


(T + t) (T — t)


O O
faktor (KF = —) i Gračanin-ovi mjesečni faktori (RFiü = —). (Tabela 1.)
T t


Tab. 1.


KF m
Stanica I Q KF I II III IV V VI VII V1U IX X XI XII
Karlovac 53,4 148,2 101,9 — 116,0 11,5 7,5 6.0 5,5 4,6 3,8 5,3 9,3 19,2 40,0


— ph h h sh sh sa sa sh h ph ph
n hl uhl vt t t V V t vt vhl hl
Ogulin 75,1 232,2 148,7 — 240,0 22,7 12,6 8,4 6,3 4,8 5,3 7,8 14,6 28,6 51,8


— ph Ph h h sh sa ?h h Ph ph ph
n hl uhl ut t t t t t ut uhl hl
Prema F. Kochu (1933) teren na području Bosiljeva izgrađen je iz kredinih
vapnenaca. U istraživanim kulturama stijene vapnenaca prekrivene su reliktnim
crvenicama koje služe kao supstrat za razvoj tala.


III. TLA U KULTURAMA OBIČNOG BORA I OBIČNE SMREKE
a) Fiziografske osobine tala


Na osnovu detaljnih terenskih istraživanja u kulturama »Bosiljevo« koja
su u prvom redu obuhvatila odjele 3, 4 i 5 utvrđena je s gledišta genetsko pedološkog
velika jednoličnost tala u predjelu Bosiljeva. Temeljem provedenih