DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 51 <-- 51 --> PDF |
PRILOG POZNAVANJU PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI TALA U ŠUMSKIM KULTURAMA BOSILJEVO J. MAKTINOVIĆ, dipl. inž. šumarstva i magistar iz područja pedologije Uvod* Šumske kulture »Bosiljevo« nalaze se 18 km istočno od Ogulina i 23 km jugozapadno od Karlovca i predstavljaju jedan od najvećih (pov. oko 350 ha) nasada četinjača u Hrvatskoj. Ekološki se nalaze u središnjem dijelu klimazonalnog područja šume hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum croaticum Horv.) i osnovane su u vrištini (Genisto-Callunetum croaticum Horv.) koja uz bujadnice prema S. Bertoviću (1967.) predstavlja ovdašnji najrasprostranjeniji degradacijski stadij šume. U ovom kompleksu kultura nalazimo obični bor (Pinus silvestris L.), crni bor (Pinus nigra Arn.), ob. smreku (Picea abies Karst,) a od listača prvenstveno prirodno pridolaze hrast kitnjak (Quercus petraea Liebl.), obični grab (Carpinus betulus L.) i obična breza (Betula verrucosa Ehrh.). Prvi nasadi običnog i crnog bora stari su oko 150 godina i oko njih su grupirane mlađe kulture, na koje se nadovezuje prirodni podmladak različite starosti. U starim sastojinama (120—150 g.) koje se nalaze u pojedinim fazama oplodne sječe najvećim se dijelom i najbolje pomlađuje smreka dok se obični bor veoma dobro prirodno pomlađuje uz rubove starih kultura naletom sjemena na susjedne travnjačke površine koje se ne obrađuju. Ekološke prilike i sastav nasada u Bosiljevu čine ove kulture veoma zanimljivim za sistematska, vegetacijsko tipološka, klimatcloška, pedološka, fiziološka, šumsko uzgojna, prirasno prihodna i druga šumarska proučavanja u cilju unapređenja proizvodnje drveta na tamošnjim veoma prostranim šumskim staništima. Unatoč svih aktuelnosti kulture u Bosiljevu nisu do sada nažalost sistematski proučavane, a ostala su stručnoj javnosti nepristupačna i neka pojedinačna istraživanja. Smatramo stoga korisnim da prikazemo neke rezultate vlastitih ekološko pedoloških istraživanja. Naša smo istraživanja počeli 1963. godine i nastavili u 1966. godini sa zadatkom da se pobliže ekološko pedološki prouče tla kultura »Bosiljevo« prvenstveno u starim kulturama običnog bora i obične smreke i posebno promjene u tlima nastale utjecajem kultura obične smreke, kultura običnog bora, te prirodne travnjačke vegetacije u usporedbi s prirodnom šumskom vegetacijom. Istraživanja u ovom pravcu na području Bosiljeva nisu vršena i ona se nastavljaju kao dio nedavno započetih dugoročnih istraživanja (S. Vanjković, * Zahvaljujem Šumskom gospodarstvu Karlovac i generalnom direktoru drugu B. Rkmanu što su omogućili ova istraživanja osiguravši potrebna financijska sredstva. Jednako se zahvaljujem i drugovima inženjerima S. Vanjkoviću, Z. Novaku, I. Mrzljaku i V. Vučetiću na pomoći i korisnoj razmjeni mišljenja o problemu istraživanja. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 52 <-- 52 --> PDF |
J. Martinović, N. Komlenović) o ekološkim osnovama unapređenja produkcije drveta posebno četinjača na nekim staništima područja Šumskog gospodarstva Karlovac. Na ovom mjestu prikazujemo rezultate proučavanja fiziografskih osobina tala nekih kultura u Bosiljevu s osvrtom na njihove šumsko proizvodne mogućnosti dok će u jednom drugom radu biti riječi o utjecaju kultura običnog bora, kultura obične smreke i prirodne travnjačke vegetacije na nivo plodnosti tla. II. EKOLOŠKE ZNAČAJKE KULTURA BOSILJEVO Općenito klimatske prilike na istraživanom području Bosiljevo mogu se prema S. Bertoviću (1967.) predočiti s podacima najbliže meteorološke stanice (iz razdoblja motrenja 1948—1960. god.) Ogulin. Prema Köppenovoj klasifikaciji klime stanica Ogulin i objekt Bosiljevo nose oznaku Cfwbx". Najsuši dio godine pada u toplo godišnje doba. Maksimumu oborina u početku toplog dijela godine pridružuje se maksimum u kasnoj jeseni koji je veći od prvog. Prema Thornthwaitovoj klasifikaciji Ogulin ima indeks efektivnosti oborine P/E = 157 tj. klima je perhumidna. Na osobitosti .klimatskih prilika iz okoliša Bosiljeva koja su zanimljiva s O ekološkog gledišta ukazuju: Montonn-ov indeks ariditeta I = , T + 10 O Embergerov pluviotermički kvocijent (Q = 100), Langov kišni (T + t) (T — t) O O faktor (KF = —) i Gračanin-ovi mjesečni faktori (RFiü = —). (Tabela 1.) T t Tab. 1. KF m Stanica I Q KF I II III IV V VI VII V1U IX X XI XII Karlovac 53,4 148,2 101,9 — 116,0 11,5 7,5 6.0 5,5 4,6 3,8 5,3 9,3 19,2 40,0 — ph h h sh sh sa sa sh h ph ph n hl uhl vt t t V V t vt vhl hl Ogulin 75,1 232,2 148,7 — 240,0 22,7 12,6 8,4 6,3 4,8 5,3 7,8 14,6 28,6 51,8 — ph Ph h h sh sa ?h h Ph ph ph n hl uhl ut t t t t t ut uhl hl Prema F. Kochu (1933) teren na području Bosiljeva izgrađen je iz kredinih vapnenaca. U istraživanim kulturama stijene vapnenaca prekrivene su reliktnim crvenicama koje služe kao supstrat za razvoj tala. III. TLA U KULTURAMA OBIČNOG BORA I OBIČNE SMREKE a) Fiziografske osobine tala Na osnovu detaljnih terenskih istraživanja u kulturama »Bosiljevo« koja su u prvom redu obuhvatila odjele 3, 4 i 5 utvrđena je s gledišta genetsko pedološkog velika jednoličnost tala u predjelu Bosiljeva. Temeljem provedenih |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 53 <-- 53 --> PDF |
pedoloških istraživanja označili smo ova tla u smislu nove klasifikacije tala Jugoslavije (V. Nojgebauer et. al. 1963.) i novijih radova koji se tiču geneze ovih tala (Đ. Janeković, 1963.); Z. Racz (1964.) kao kisela smeđa tla na reliktnoj crvenici poznata i pod nazivom »podzolirano smeđe vrištinsko tlo» (M. Gračanin, 1951.). Za bolje razumijevanje osnovnih fiziografskih osobina ovih tala dajemo uz podatke laboratorijskih analiza (tab. 2 i 3) opise dvaju tipičnih profila tla: Kiselo smeđe tlo na rcliktnoj crvenici — Profil 7 Bosiljevo U 130 godišnjoj prorijeđenoj kulturi ob. bora. jugozapadne ekspozicija, nagiba 4° i na oko 240 m n. v. tlo pokazuje ove osobine: A„ 2—0 sloj četinjka, češera i grančica bora prelazi u Ai 0—25 praškastu ilovaču tamno sive boje, sitno poroznu, proraslu korijenjem bujadi i žiljem običnog bora, mrvičaste strukture. Prisutni hodnici i kaproliti kišnih glista. Prelazi izrazito u (B) 25—65—75 Praškastu ilovaču, zutosive boje, poroznu i u vlažnom stanju na prirodnoj plohi strukturnih agregata uočava se svjetlo smeđa nijansa. Tlo se nožem lako odvaljuje u krupno grudaste agregate, koji se raspadaju u sitnije agregate. Korijenje bora pretežno se nalazi u ovom sloju. U gornjem dijelu vidljivi plići humusni džepovi. U ovom sloju dolazi po koja sitna tačkasta crna mazotina i u nižem dijelu po koja mekana crna konkrecija veličine 1—2 mm. Prelazi postepeno u reliktno tlo C/D 65—75—100—110 glinastu ilovaču, blijedocrvene boje krupno grudaste strukture. Strukturni se agregati u vlažnom tlu raspadaju na oštrobridne i na prirodnoj plohi sjajne agregate veličine 1—2 cm. U ovaj sloj prodire i po koji korjenčić bora i breze. Dvije sivkaste pruge piužaju se u vertikalnom pravcu. Prelazi u još D 110—240 zbijeniju tešku glinu; krupno grudasti agregati na prirodnoj plohi imaju manganski nahuk i raspadaju se u manje, koji su na prirodnoj plohi potpuno vlažni. Boje su sivkastocrvene, crvenosmeđe i tamne. Nožem izglađen profil pokazuje mramoriranost, sive i prljavo žute pruge i jezičci širine od 1—3 cm pružaju se vertikalno do dubine profila. Kiselo smeđe tlo na reliktno) crvenici — Profil 5 Bosiljevo U srednjodobnoj kulturi obične smreke i običnog bora, sjeverozapadne ekspozicije i nagiba 7°, na oko 230 m n. v. tlo ima ove morfološke osobine: A,, 1—0 tanki i isprekidani sloj iglica smreke i običnog bora prelazi u Ai 0—30 praškastu ilovaču u vlažnom stanju tamno sive boje, gusto prorasla korijenjem drveća i grmlja, mrvičaste strukture, rahla i porozna izrazito prelazi u |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 54 <-- 54 --> PDF |
(B) 30—90—95 ilovaču poroznu, rahlu, lesolikog izgleda. Tlo se lako nožem odvaljuje i raspada u mrvičaste agregate. Osnovna boja žućkastosiva, jestimično svjetlo smeđa i blijedo crvena (pc boji ovaj horizont nije homogen). Drveće se dobro ukorjenjuje nalazi se tanko i deblje žilje običnog bora. Difuzno prelazi u C 90—95 120—125 ilovaču iste boje kao gore samo neštc zbijeniju i grudaste strukture. Ovaj sloj leži na D 120—225 glinastoj ilovači crvene boje sa žuto-sivim prugama koje teku u vertikalnom pravcu, ali se i horizontalno pružaju. Krupno grudasti agregati presvučeni su manganskim nahukom, i potpuno su vlažni i sjajni. U dubljem dijelu ovog sloja ima prošlojaka žuto sive do sive, zbijene, masne gline. U ovom sloju ima i pukotina zasutih materijalom iz (B)-horizonta i u ovim pukotinama nalazi se tanko žilje bora, koje na ovaj način prodire do dubine profila. Kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici — profil 7 Tab. 2. OZNAKA DUBTNE TLA I HORIZONATA Ai (B) CD D OSOBINE TLA 10—20 35—55 80—90 170—190 u procentima Fizikalne osobine Teksturna, frakcija u 0,4N Na4P2Q 2,0—0,2 2,6 2,0 1,5 0,1 0,2—0,02 26,8 34,0 29,3 4,6 0,02—0,002 48,0 36,0 36,1 21,0 0,002 22,6 28,0 33,1 74,0 Retencioni kapacitet za vodu 39,8±0,2 48,3+1,3 — 52,6±0,5 Kapacitet za zrak 11,5+0,5 8,61±1,7 — 1,0±0,5 Porozitet 52,1±0,3 57,o±l,3 — 53,8+0,2 Kemijske osobine pH u H2O 5.7 5.4 5,6 5.8 n-KCl 4,4 4 1 4.1 4.0 Humus 5.8 0,9 0,03 — Vrijednost adsorpcijskog (S) 11,26 7,46 9,64 17,71 kompleksa po Kappenu (T) 27,40 21,25 22,49 34,32 (T-S) 16,14 13,79 12,85 16,61 (V) 41,10 35,05 42,85 51,60 Sadržaj P?0.-> 0 0 0 -— K2O u mg/100 gr tla po AI-metodi 12,5 7.0 8,2 — Elementarni sastav tla S1O2 78,4 73,6 — — FeOs 6,5 7.9 — — AI2O3 9,6 13,5 — — P2O5 Elementarni sastav gline S1O2 52,8 6,0 F2O3 50,0 6.1 AI2O3 23.8 23,9 P2O5 0,09 0,08 Odnos Ch : Cf (po metodi Ponomareve) 0,73 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici — profil 8 Tab. 3. OZNAKA DUBINE TLA I HORIZONATA Ai (B) CD D OSOBINE TLA 10—20 50—70 170—190 190—200 u procentima Fizikalne osobine Tekstuina, frakcija u 0,4N NaiP207 2,0—0,2 1.8 1,8 1,7 0,2 0,2—0,02 19,4 27,2 12,2 9,5 0,02—0,002 48,0 44,9 44,8 14,9 0,002 30,8 26,1 41,3 75,4 Retencioni kapacitet za vodu 49,8 43.1 44,8 — Minimalni kapacitet za zrak 5,7 2 8 0,4 — Ukupni porozitet 55,5 45,9 45,2 — ijske osobine pH u ao 5,0 5.4 5 7 — pH u n-KCl 4,0 4,0 3,8 — Sadržaj humusa 3.9 0,9 0,3 — Sadržaj ukupnog N 0,13 0,05 — — Sadržaj P2O5 0,1 0,1 — — K2O u mg/100 gr tla po AI-metodi 6,0 i. 3 — — Sadržaj ukupnog PnOr, 0,09 0,09 — — Vrijednost adsorpcijskog (S) 5,37 4,99 9,93 19,33 kompleksa po Kappenu (T) 28,72 29,19 22,58 48,43 (T-i 23,35 15,20 12,65 29,10 (V) 18,70 24,70 43,95 40,00 Podaci fizikalnih i kemijskih analiza (tab. 2 i 3) pokazuju da se tla u kulturama ob. bora i ob. smreke po svojim fizikalnim i kemijskim osobinama bitno ne razlikuju. To su duboka, u površinskom dijelu praškasto glinasta tla dok su najdublji slojevi teške gline. Tla su porozna, imaju osrednji kapacitet za vodu i u površinskom dijelu (0—50—80 cm) povoljan kapacitet za zrak. Reakcija istraživanih tala je u svim slojevima kisela (pH u H2O 5,3—5,8) osim u Ai horizontu profila 8 gdje tlo ima jaku kiselu reakciju. Ai horizonti (0—-30 cm) su vrlo humozni i dobro opskrbljeni ukupnim dušikom. Dublji slojevi tla su slabo humozni i vrlo siromašni i siromašni ukupnim dušikom. Prema raspoloživim podacima o sadržaju fiziološki aktivnog i ukupnog fosfora u tlu nejasna je situacija o stupnju opskrbljenosti fosforom ovih tala s obzirom na proučavane vrste drveća pa će se proučavanje ovih odnosa s posebnom pažnjom nastaviti. Fiziološki aktivnim kalijem ova su tla srednje opskrbljena. Tla su slabo zasićena bazama (profil 8) odnosno nalaze se (profil 7) na donjoj granici srednje zasićenosti bazama adsorpcijskog kompleksa. b) Ocjena proizvodnih mogućnosti kiselih smeđih tala na reliktnoj crvenici Na osnovu tipskih fiziografskih osobina šumskih tala i u prvom redu faktora plodnosti izvršio je M. Ćirić (1962) proizvodno grupiranje šumskih tala Jugoslavije u četiri proizvodne grupe: I Zemljišta sposobna za. gajenje intenzivnih šumskih kultura; a) Zemljišta koja se mogu iskorištavati bez prethodnih melioracija i b) Zemljišta koja zahtijevaju prethodne melioracije. II Šumska zemljišta visokog proizvodnog potencijala. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 56 <-- 56 --> PDF |
III Šumska zemljišta ograničenih proizvodnih mogućnosti. IV Neprodukciona zemljišta na kojima šuma ima pretežno zaštitnu ili melio rativnu funkciju. Prema ovoj proizvodnoj klasifikaciji šumskih tala u kojoj svaka grupa ima definirana proizvodna obilježja pripadaju kisela smeđa tla na reliktnoj crvenici u predjelu Bosiljeva u Ia grupu. Ova tla imaju povoljne sve fizikalne i neke kemijske osobine i nesumljivo spadaju u grupu šumskih tala koja pružaju u našim prilikama velike mogućnosti za proizvodnju drveta. Za postizanje što većih gospodarskih dobitaka iskorištavanjem proučavanih tala u intenzivnoj proizvodnji drveta osnovno je ovo: a) izabrati vrstu drveća koja će najpovoljnije iskorištavati energetske izvore s kojim tlo učestvuje u produkciji drveta; b) izvršiti popravku onih osobina tala koje ograničavaju visok prinos (prirast) izabranih vrsta drveća i c) pravilnim izborom, vrsta drveća usmjeriti njihov utjecaj u pravcu održanja i po mogućnosti povećanja postojećeg nivoa plodnosti tla. Premda su naša pedološka istraživanja usmjerena na rješavanje navedenih problema nisu ona još stigla dotle da bi se moglo odgovoriti na ova složena pitanja koja zahtijevaju dug i sistematski rad. Ipak u prilog boljeg poznavanja stvari i racionalnijeg iskorištavanja proizvodnog potencijala kiselog smeđeg tla na reliktnoj crvenici u predjelu Bosiljeva razmotrit ćemo neke veoma zanimljive podatke o prirastu obične smreke i običnog bora na ovim tlima u šumskom predjelu Bosiljevo. Uz utvrđenu ophodnju od 40 godina a prema podacima analize stabala, broja stabala i prirasta u šumskim kulturama Bosiljevo te njemačkih prirasno prihodnih tabela sastavio je D. Cestar (1966.) za ovdašnje prilike orijentacijsku prirasno prihodnu tabelu za obični bor i običnu smreku (tab. 4). Orijentacijska prirasno-prihođna tabela (D. Cestar, Zagreb, 1966.) Tab. 4. Prore d e Poprečni prirast a C3 al u Ö o Š1= o >-> u w L 01 c ´2 a ca.S cu a a fa h « a ft ffl o a Ö rt cd C cß o; ÖT3 g T3 L > w S ft OJ 3 O SH CO OJ 1 SS X > ´o-S 01 o «ta -*-» o u u Q L m to W ft Ü S W W> W ft a w a Ob ični bor — Pinus silvestris 20 3.400 27 10 102 1.000 2 5,0 9 9 111 5,1 5.5 25 1.800 28 14 206 1.600 10 9,0 32 41 257 8,6 10,2 30 1.100 28 18 220 700 11 13,0 66 107 327 7.3 10,9 35 750 28 22 225 350 8 17.0 63 170 395 6 4 11,2 40 500 29 27 230 250 8 21,0 67 237 467 5,7 11,0 Smrča — Picea abies 20 3.200 25 10 118 1.000 3 7,0 6 6 124 5.9 6.2 25 1.600 28 .15 168 1.600 18 12,0 98 104 272 6.7 10,8 30 1.000 31 20 200 600 12 16,0 74 178 378 6.7 14,6 35 600 34 27 228 400 14 21,0 88 266 494 6.5 14,1 40 400 34 33 257 200 11 26,0 70 336 593 6,6 14,8 Ukup drvne mase Podaci iz prirasno prihodne tabele (tab 4) pokazuju da se na istraživanom (Bosiljevo) i sličnom području uz odgovarajući način gospodarenja može oče |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 57 <-- 57 --> PDF |
kivati poprečni prirast obične smreke oko 15 m3 i običnog bora oko 12 m3/ha Iz ovih podataka slijedi da na opisanom staništu obična smreka bolje iskorištava prirodnu plodnost kiselih smeđih tala na reliktnoj crvenici nego obični bo.-. IV. ZAKLJUČCI Na osnovu naprijed iznesenih podataka u tekstu i tabelama možemo za sada zaključiti slijedeće: 1. Na opisanom staništu u šumskom predjelu Bosiljevo pod kulturama običnog bora i obične smreke zastupljeno je kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici. Po svojim fizikalnim i nekim kemijskim osobinama ova tla imaju veliku šumsko proizvodnu vrijednost i prikladna su za iskorištavanje u intenzivnoj proizvodnji drveta. 2. Utvrđeni prirast obične smreke i običnog bora u kulturama Bosiljevo i na temelju toga izvršena procjena poprečnog prirasta ukupne drvne mase za ophodnju 40 godina u iznosu od oko 12 m3/ha za obični bor i oko 15 m3/ha za običnu smreku upućuju na to da se prirodni proizvodni potencijal kiselih smeđih tala na reliktnoj crvenici na ovom staništu, bolje iskorištava uzgajanjem obične smreke nego uzgojem običnog bora. Način gospodarenja predložen za područje Veljun — Tržička Šikara — Zalije (D. Cestar, 1966.) s ekološko pedološkog gledišta zaslužuje pažnju i pri radovima u predjelu Bosiljeva. LITERATURA B er tov i ć S.: Ekološke značajke Bosiljeva. Vodič ekskurzije III Kongresa Jugoslavenskog društva za proučavanje zemljišta, Zagreb, 1967. Cestar D., Kalinić M., Milković S., Pelcer Z.: Tipolosko istraživanje i kartiranje šuma i šumskih staništa SR Hrvatske. Gospodarske jedinice Veljun, Tržička Šikara i Zalije. Ekološko-gospodarski tipovi i meliorativni zahvati, Zagreb, 1966. Ciri ć M.: Zemljišta Jugoslavije sa gledišta iskorištavanja u šumskoj proizvodnji »Agrohemi´a« No 1, 1962. Ciri ć M.: Mogućnost povećanja produktivnosti zemljišta u našim prirodnim šumama. »Narodni šumar«, str. 1—2, Sarajevo, 1966. Grac a ni n M.: Pedologija III dio. Zagreb, 1951. Janekovi ć Đ.: O Starosti nekih forma tla Jugoslavije, Zemljište i biljka, god. XII No 1—3. Beograd, 1963. Koch F.: Geološka karta, list Ogulin Stari Trg (1 : 75.000), Izd. Geol. Inst. Kr. Jugoslav., Beograd, 1933. Noj gebauer V., Ćirić M., Filipovski G., Škorić A., Živković M.: Klasifikacija zemljišta Jugoslavije, Zemljište i biljka, No 1—3, Beograd, 1963. Peliše k J.: Lesnicke pudoznanstvi, Praha, 1964. Rac z Z.: Vrištinsko bujadična tla Korduna. Arhiva za poljoprivredne nauke. Sv. 55, str. 3—27, Beograd, 1964. Škori ć A.: Predavanja iz pedologije (III stupanj nastave, prema bilješkama J. M. 1962/63). 139 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 58 <-- 58 --> PDF |
POTENTIAL PRODUCTION OF SOILS IN THE FOREST CULTURES OF THE REGION OF BOSILJEVO Summary The forest cultures in the area of Bosiljevo represent one of the most interesting and largest conifer plantings (350 ha) in Croatia. They are situated 23 km. southwest of Karlovac, in the central part of the climazonal area of Pedunculate Oak and Hornbeam (Querco-Carpinetum Horv.), and were established on the heathland (Genisto- Callunetum croaticum Horv.). The parent rock consists of Cretaceous limestones. The climate is perhumid (Tab. 1). The altitude of the region ranges from 230 to 250 m. On the basis of the pedological investigations and the presented physiographic properties (Tabl. 2 and 3), the investigated soils were designated as acid brown soils lying on »terra rossa« (described in more detail under ihe name of »podzolized brown heath soil«, by M. Gračanin, 1951), and assessed from the standpoint of modern wood production to possess a high production potential.. By comparing the increment of Norway Spruce (Picea abies (L.) Karst) with that of Scots Pine (Pinus silvestris L.) on these soils (Tab. 1) the conclusion was drawn that the natural production potential of acid brown soils on the relict »terra rossa« in the mentioned locality is by 25% better utilized when growing Norway Spruce than Scots Pine. |