DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 51 <-- 51 --> PDF |
PRILOG POZNAVANJU PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI TALA U ŠUMSKIM KULTURAMA BOSILJEVO J. MAKTINOVIĆ, dipl. inž. šumarstva i magistar iz područja pedologije Uvod* Šumske kulture »Bosiljevo« nalaze se 18 km istočno od Ogulina i 23 km jugozapadno od Karlovca i predstavljaju jedan od najvećih (pov. oko 350 ha) nasada četinjača u Hrvatskoj. Ekološki se nalaze u središnjem dijelu klimazonalnog područja šume hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum croaticum Horv.) i osnovane su u vrištini (Genisto-Callunetum croaticum Horv.) koja uz bujadnice prema S. Bertoviću (1967.) predstavlja ovdašnji najrasprostranjeniji degradacijski stadij šume. U ovom kompleksu kultura nalazimo obični bor (Pinus silvestris L.), crni bor (Pinus nigra Arn.), ob. smreku (Picea abies Karst,) a od listača prvenstveno prirodno pridolaze hrast kitnjak (Quercus petraea Liebl.), obični grab (Carpinus betulus L.) i obična breza (Betula verrucosa Ehrh.). Prvi nasadi običnog i crnog bora stari su oko 150 godina i oko njih su grupirane mlađe kulture, na koje se nadovezuje prirodni podmladak različite starosti. U starim sastojinama (120—150 g.) koje se nalaze u pojedinim fazama oplodne sječe najvećim se dijelom i najbolje pomlađuje smreka dok se obični bor veoma dobro prirodno pomlađuje uz rubove starih kultura naletom sjemena na susjedne travnjačke površine koje se ne obrađuju. Ekološke prilike i sastav nasada u Bosiljevu čine ove kulture veoma zanimljivim za sistematska, vegetacijsko tipološka, klimatcloška, pedološka, fiziološka, šumsko uzgojna, prirasno prihodna i druga šumarska proučavanja u cilju unapređenja proizvodnje drveta na tamošnjim veoma prostranim šumskim staništima. Unatoč svih aktuelnosti kulture u Bosiljevu nisu do sada nažalost sistematski proučavane, a ostala su stručnoj javnosti nepristupačna i neka pojedinačna istraživanja. Smatramo stoga korisnim da prikazemo neke rezultate vlastitih ekološko pedoloških istraživanja. Naša smo istraživanja počeli 1963. godine i nastavili u 1966. godini sa zadatkom da se pobliže ekološko pedološki prouče tla kultura »Bosiljevo« prvenstveno u starim kulturama običnog bora i obične smreke i posebno promjene u tlima nastale utjecajem kultura obične smreke, kultura običnog bora, te prirodne travnjačke vegetacije u usporedbi s prirodnom šumskom vegetacijom. Istraživanja u ovom pravcu na području Bosiljeva nisu vršena i ona se nastavljaju kao dio nedavno započetih dugoročnih istraživanja (S. Vanjković, * Zahvaljujem Šumskom gospodarstvu Karlovac i generalnom direktoru drugu B. Rkmanu što su omogućili ova istraživanja osiguravši potrebna financijska sredstva. Jednako se zahvaljujem i drugovima inženjerima S. Vanjkoviću, Z. Novaku, I. Mrzljaku i V. Vučetiću na pomoći i korisnoj razmjeni mišljenja o problemu istraživanja. |