DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 30 <-- 30 --> PDF |
šić«. Na osnovu dobivenih rezultata odabrali smo za stacionarna istraživanja plohe I, III i IV. U plohama I (obični bor) i III (američki borovac) zastupljeno je kiselo smeđe tlo na r?liktnoj crvenici a u plohi IV (obični bor) srednje duboko smeđe ilimerizirano tlo na vapnovitom dolomitu. Tako izabrane plohe omogućuju da se upoređuju podaci za obični bor na dva različita tipa tla te podaci za obični bor i američki borovac na istom tipu tla. Terenska istraživanja otpočeli smo 15. IV 1966. U plohi I i IV svakog 1. i 15. u mjesecu uzimani su u specijalno zatvorene kutije uzorci tla težine oko 60 g. i to u 6 ponavljanja. Na plohi I (kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici) uzorci su uzimani iz Ai horizonta sa dubine 0—5 i 10—15 cm, a (B) horizonta sa dubine 35—40 i 70—75 cm. U smeđem ilimeriziranom tlu na vapnovitom dolomitu (ploha IV) uzorci su uzimani iz Ai horizonta sa dubine 0—5 cm, As (B) horizonta 10—15 cm i (B) horizonta 35—40 cm. Za uzimanje uzoraka tla kopane su jame veličine 40 X 40 cm. Istovremeno sa uzimanjem uzoraka tla mjeren je visinski rast 10 stabala na pokusnim plohama I, III i IV. Sa istih stabala uzimane su iglice za utvrđivanje sadržaja mineralnih hraniva. Uzorci iglica uzimani su sa označenih izbojaka drugog pršljena. Analize biljnog materijala vršene prema već opisanom postupku (Komlenović N., Martinović J. 1966). III. REZULTATI ISTRAŽIVANJA a) Klimatske prilike Budući da na primjernim objektima nisu vršena klimatološka proučavanja, to prosječne mjesečne temperature i količine oborina prema podacima najbliže meteorološke stanice Ogulin (tab. 1) koja je udaljena 15 km sjeverozapadno od proučavanih kultura mogu poslužiti za ocjenu njihovih klimatskih prilika. Izneseni podaci o temperaturama (tab. 1) pokazuju da su u 1966. godini IV, VI i X mjeseci bili topliji a ostali mjeseci hladniji od višegodišnjeg prosjeka. Nadalje podaci o oborinama jasno pokazuju da su količine oborina za period IV—X mjesec 1966 znatno veće od prosječnih (1946—1962) za sve mjesecu osim rujna. b) Dinamika vlažnosti tla Proučavanje vlage u tlu predstavlja naučno zanimljivo i vrlo važno praktično pitanje jer voda u tlu predstavlja jedno od najvažnijih proizvodnih svojstava tala. Neophodno je stoga bilo, kada smo pristupili proučavanju šumsko-proizvodnih mogućnosti tala na širem području Ogulina obratiti pažnju i proučavanju režima vode nekih tamo veoma rasprostranjenih tala. Učinjeno je to u cilju da se dođe do stvarnih podataka o vlažnosti tala i prošire naša znanja o mogućem utjecaju vlage tla na uspijevanje i rast šumskog drveća. Kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici (ploha I) lako glinastog sastava ima specifičnu težinu volumnu u površinskom dijelu (0—20 cm) od 0,9—1,05 koja sa dubinom raste na 1,15 i ispod 70 cm iznosi 1,30. Retencioni kapacitet za vodu kreće se od 51—53%. pH u H2O sa dubinom profila raste od 4,9 do 5,2. |