DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Kod sve tri ispitivane zapreminske težine primenom »nul-hipoteze« dobili smo signifikantne razlike, što ukazuje da se i po ovom parametru naša stabla značajno razlikuju. 6) Linearno utezanje nam je dalo rezultat da opada sa starošću i iznosilo je u prsnoj visini kod: radijalnog: 1,42—2,91— 5,30%, tangencijalnog: 5,28—8,88—11,28%. Prema srednjim vrednostima drvo naše vrbe bi se moglo okvalifikovati da se u radijalnom smeru slabo, a u tangencijalnom jako uteže. Benić (1960) je za posavsku vrbu dobio podatak za radijalno utezanje — 2,95%, a za tangencijalno — 8,32%, koji se vrlo malo razlikuju od naših. I kod njega se veličina utezanja smanjivala sa starošću. DavidO´vić-Čemerikić (1961) su dobili nešto inferiornije rezultate od naših, pa tako kod njih veličina radijalnog utezanja iznosi — 2,87%, a tangencijalnog — 8,10%. 7) Zapreminsko utezanje ima isti tok kao i linearno, i u prsnoj visini je iznosilo: 7,80—12,00—15,76%, pa bi se po ovom svojstvu drvo naših vrba moglo deklarisati da se osrednje uteže. Benić (1960) je dobio nešto slabije rezultate — 11,54%, a Davidović-Čemerikić (1961) još manje tj. 11,3%. I kod utezanja smo signifikantnost razlike između pojedinih stabala ustanovili postavljanjem »nul-hipoteze« o razlici sredine, pa smo svuda dobili statistički osigurane razlike za naša modelna stabla, sa izuzetkom jedino kod modelnih stabala 1—3 za tangencijalno utezanje, što znači da po ovom svojstvu ta dva stabla pripadaju istoj osnovnoj statističkoj masi. 8) Tačka zasićenosti žice dobijena iz odnosa zapreminskog utezanja i nominalne zapreminske težine, kako to proponira naš standard (JUS D. Al. 049) se snižava sa starošću i iznosi prosečno za prsnu visinu — 33,92%. Benić (1960) iznosi podatak za posavku vrbu — 28,92% koji zaostaje zanašim oko 17% odnosno za toliko je procenata manje učešće krupnih pora tj. za 17% je veći udeo ligno-celuloznih materija. Sa izuzetkom jedino stabala — predstavnika 2—3, kod svih ostalih smo dobili osigurane razlike, što znači da se naša modelna stabla, bar što se tiče morfologije drvnih vlakana i ispitivanih fizičkih svojstava, genetski razlikuju i da pripadaju, po variacono-statističkim merilima, različitim osnovnim masama. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Anatomska građa, kao i tehnička svojstva drveta bele vrbe (Salix alba L.), sirovinske baze sa vrlo širokim dijapazonom, upotrebe, su malo ispitivana u čitavom svetu, pa i kod nas. U poslednjih deset godina u našoj zemlji se otpočelo sa istraživačkim radovima na ispitivanju karakteristika njihovog drveta (Benić, Davidović-Čemerikić, Mutibarić) pa su dobiveni izvesni podaci, koji tretiraju prednju tematiku. Rezimiramo li naša ispitivanja mogli bismo izvući sledeće zaključke: — prosečna dužina drvnih vlakana u prsnoj visini iznosi 0,99 m/m, dok su najduža vlakna registrovana u tridesetoj godini (1,01 m/m); 101 |