DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1967 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Kod sve tri ispitivane zapreminske težine primenom »nul-hipoteze« dobili
smo signifikantne razlike, što ukazuje da se i po ovom parametru naša
stabla značajno razlikuju.


6) Linearno utezanje nam je dalo rezultat da opada sa starošću i iznosilo
je u prsnoj visini kod:


radijalnog: 1,42—2,91— 5,30%,


tangencijalnog: 5,28—8,88—11,28%.


Prema srednjim vrednostima drvo naše vrbe bi se moglo okvalifikovati
da se u radijalnom smeru slabo, a u tangencijalnom jako uteže.


Benić (1960) je za posavsku vrbu dobio podatak za radijalno utezanje —
2,95%, a za tangencijalno — 8,32%, koji se vrlo malo razlikuju od naših. I kod
njega se veličina utezanja smanjivala sa starošću.


DavidO´vić-Čemerikić (1961) su dobili nešto inferiornije rezultate od naših,
pa tako kod njih veličina radijalnog utezanja iznosi — 2,87%, a tangencijalnog
— 8,10%.


7) Zapreminsko utezanje ima isti tok kao i linearno, i u prsnoj visini je
iznosilo: 7,80—12,00—15,76%, pa bi se po ovom svojstvu drvo naših vrba moglo
deklarisati da se osrednje uteže.


Benić (1960) je dobio nešto slabije rezultate — 11,54%, a Davidović-Čemerikić
(1961) još manje tj. 11,3%.


I kod utezanja smo signifikantnost razlike između pojedinih stabala ustanovili
postavljanjem »nul-hipoteze« o razlici sredine, pa smo svuda dobili statistički
osigurane razlike za naša modelna stabla, sa izuzetkom jedino kod modelnih
stabala 1—3 za tangencijalno utezanje, što znači da po ovom svojstvu
ta dva stabla pripadaju istoj osnovnoj statističkoj masi.


8) Tačka zasićenosti žice dobijena iz odnosa zapreminskog utezanja i nominalne
zapreminske težine, kako to proponira naš standard (JUS D. Al. 049)
se snižava sa starošću i iznosi prosečno za prsnu visinu — 33,92%. Benić (1960)
iznosi podatak za posavku vrbu — 28,92% koji zaostaje zanašim oko 17% odnosno
za toliko je procenata manje učešće krupnih pora tj. za 17% je veći udeo
ligno-celuloznih materija.


Sa izuzetkom jedino stabala — predstavnika 2—3, kod svih ostalih smo
dobili osigurane razlike, što znači da se naša modelna stabla, bar što se tiče
morfologije drvnih vlakana i ispitivanih fizičkih svojstava, genetski razlikuju
i da pripadaju, po variacono-statističkim merilima, različitim osnovnim masama.


ZAKLJUČNA RAZMATRANJA


Anatomska građa, kao i tehnička svojstva drveta bele vrbe (Salix alba L.),
sirovinske baze sa vrlo širokim dijapazonom, upotrebe, su malo ispitivana u
čitavom svetu, pa i kod nas. U poslednjih deset godina u našoj zemlji se otpočelo
sa istraživačkim radovima na ispitivanju karakteristika njihovog drveta
(Benić, Davidović-Čemerikić, Mutibarić) pa su dobiveni izvesni podaci, koji
tretiraju prednju tematiku.


Rezimiramo li naša ispitivanja mogli bismo izvući sledeće zaključke:


— prosečna dužina drvnih vlakana u prsnoj visini iznosi 0,99 m/m, dok su
najduža vlakna registrovana u tridesetoj godini (1,01 m/m);
101