DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 82     <-- 82 -->        PDF

c^ekccloQ


ING. JOSIP MIHIC


8. siječnja 1967. umro je nakon duge i
teške bolesti u Zagrebu, gdje je na Mirogoju
i pokopan, najstariji aktivni šumar
Šumskog gospodarstva Varaždin ing. Josip
Mihić.
Rodio se 17. srpnja 1901. u siromašnoj
ličkoj obitelji u Gospiću i cijelog svog života
mučno se probijao naprijed, a sve što
je u životu postigao, postigao je jakom voljom,
temeljitim poznavanjem, svoje struke,
poslovičnim poštenjem, nekompromisnim
držanjem u pitanjima struke i velikom
humanošću.


Nemajući sredstava za školovanje, nakon
velike mature godinu dana bio je učitelj.
Nakon toga je studirao u Češkoj
rudarstvo, no ostavši bez sredstava ostavlja
taj studij, a. ljubav prema biološkim
naukama privukla ga je na Šumarski fakultet
u Zagrebu, gdje je i zarađivao
svagdašnji kruh i studirao i diplomirao
kao šumarski inženjer 1929. godine.


Pedagoško zvanje nije mu bilo beskorisno,
jer je ostavilo u cijelom njegovom dalnjem
radu neobično mnogo smisla za sistematiku
i logiku i napravilo od pokojnog
Jose vanrednog psihologa i pedagoga,
koji je svoje znanje i bogato životno iskustvo
nesebično prenosio na svoju okolinu.


Još kao student službovao je neko vrijeme
kod Kotarske uprave u Našicama, a
kao svršeni šumarski inženjer kod Direkcije
šuma Sarajevo i Direkcije šuma Banja
Luka, ali najveći dio svog rada proveo
je u Ludbregu i Ivancu. Radeći u Ludbregu
— sa jednim prekidom od godine
dana službovanja u Donjoj Stubici — od
1932. do 1947. godine tj. gotovo petnaest
godina ostavio je lijepo sačuvane i unaprijeđene
šume zemljišnih zajednica, koje
je u to doba bilo najteže sačuvati pa one
i danas čine vrijedni sastavni dio društvenih
šuma Šumarije Ludbreg.


Kao šumar praktičar uvidio je već pred
34 godine veliku važnost i vrijednost četinjača
i unašao četinjače u malo vrijedne
šume listača na obroncima Kalnika.


No, pravu svoju djelatnost razvio je tek
u Ivancu gdje je — sa prekidom od jedne
gcdine dok je bio tehnički direktor Šumskog
goipodarstva u Varaždinu — službovao
od 1947. godine pa do svoje smrti tj.
gotovo 20 godina. I ovdje je unašao četinjače
na ivančici i Ravnoj Gori davno
pri„e nego li je to postalo službeni postulat.
Zna.ući da je za napredno šumarstvo
potrebna izgradnja šumskih cesta uporno
se borio da se to ostvari.


Izgradnja šumske ceste Trakošćan—Cemernica
u gospodarskoj jedinici Trakošćan
koja će se u produžetku vezati na
Zagorsku magistralu kod Macelja i šumska
cesta Predragov put u gospodarskoj
jedinici Ravna Gora, njegova je glavna
zasluga, a da nije dočekao dovršenje šumske
ceste u gospodarsku jedinicu Sjeverna
Ivančica.


Ostvarenje tih građevinskih radova nije
bilo lako obzirom na mala financijska
sredstva i slabe fondove kojima je raspolagala
Šumarija Ivanec i kasnije Šumsko
gospodarstvo Varaždin.


Da se gorske kose Kalnika, Ivančice,
Ravne Gore i Trakošćana — koje je toliko
volio — danas ponosno zelene i imponiraju
svojim šumskim fondom preuzimajući
uz privrednu i turističku funkciju, dobrim
dijelom njegova je zasluga.


Teška bolest koja ga je već odavna mučila,
spriječila je da dulje ostane od jedne
godine na dužnosti tehničkog direktora i
on se ponovno vraća kao upravitelj Šumarije
u Ivanec.


Posebnu zahvalnost treba mu iskazati
zato što je uspio sačuvati šumu oko dvorca
i jezera Trakošćan, a koja je kasnije
proglašena za park-šumu i koja čini sa
dvorcem i jezerom jednu nerazdjeljivu
cjelinu. U doba atake na sačuvane šume
dok još nijesu postojali efikasni propisi


o zaštiti prirode, pravilno je ocijenio estetsku
i turističku vrijednost šume i što je
još važnije, znao je za svoje postavke preči
obiti mjerodavne faktore tako da su stali
na njegovu stranu pa je u svojim plemenitim
nastojanjima uspio.


ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Vamedan stilist — i ako nažalost niie gurno će ga se sjećati i učesnici brojnih
pisao radove, odličan govornik — i ako se ekskurzija koje je uvijek srdačno primao
nije pojavljivao na govorničkim tribinakao
goste.
ma, briljantan i duhovit kozer, a nada sve Na svojim radnim mjestima unašao ie
drag i srdačan drug, ostavljao je na sve cijelog sebe na štedeći svoje fizičke i dukoji
su ga i jedanput sreli vrlo ugodan hovne snage pa nije čudo da je otišao tautisak.
ko reći sa radnog mjesta ravno na vječno


Volio je svoju šumarsku struku i bio za počivalište ,kad mu već nije bilo suđeno
nju beskompromisan borac i u tom ie da uživa zasluženu mirovinu.
imao vidljivih uspjeha. Odluke nije nikaNeobično
nam je žao da nas je takav
da donašao na brzinu, nego je o svim stvačovjek,
drug i prijatelj prerano ostavio,
rima zrelo promišljao pa se zato i rijetko ali nam ne preostaje drugo nego da njekada
prevario. Njegovim uspjesima pomogovoj
supruzi i rodbini izrazimo iskreno
gla je široka naobrazba, vedri duh i bogat saučešće, a pokojnog Josu da zadržimo u
rječnik. najljepšoj uspomeni.


Bio je 1956. godine jedan od osnivača i S mrtvim tijelom oprostio se pred mrtprvi
predsjednik Šumarskog kluba »Zavačnicom
Ing. Franjo Lampi, a nad rakom
gorje« koji je onda okupljao šumare triIng.
Adolf Šerbetić. Brojni učesnici sa
ju tadašnjih kotareva Varaždin, Čakovec mnogo vijenaca i buketa prisustvovali su
i Krapinu i koji je za njegovog predsjedovom
poslednjem činu i odali dužnu ponikovanja
doživio i najljepši procvat, a čast.
koji je kasnije prerastao u Šumarsko društvo
Varaždin. Slava Josi Mihiću!


Ostat će nam u najugodnijoj uspomeni
stručne ekskurzije koje je on vodio, a siIng.
Ivica Zukina


POSSIBILITY OF INCREASING THE INSECTICIDAL EFFICIENCY


OF THE HOME-MADE BACTERIAL BIOPREPARATION BAKTUKAL


Results


The death-rate of caterpillars is presented in average values, while the graphical
representations express the daily and total mortality.


A. Caterpillars of the Gipsy Moth (Lymantria dispar L.).
In experiments pcrfomed in 1965 the biopreparation was of lower quality and
in a concentration of 0.2!7o it caused 28.8Vo mortality (Graph 1).
In a concentration of 0.4´:l/o the mortality was 37.5´Vo (Graph 2).


In a concentration of O.fiVo the mortality was 50,5l;l/o (Graph 3).


A mixture 0.2´Vo Baktukal + 0.5i;,/o acidum boricum gave a 88´Vo mortality


(Graph 5).
A mixture of 0.4´Vo Baktukla + 0.5´Vo acidum boricum gave a 86"/» kill (Graph 6).
Boric acid alone in 0,5´Vo concentration produced a 18"/o kill (Graph 4).
In the controls (untreated caterpillars) the mortality amounted to only 2.29>%i
(Gr;.ph 7).
In experiments carried out in 1966 the biopreparation was of better quality,
but irrespective of this it was found that boric acid increases the insecticidal efficiency
of the biopreparation.
In a 0.4´V» concentration Baktukal caused a 100´Vo mortality within 7—22 days
(Graph 8), while if l´Vo boric acid was added, the total kill occurred already after
7 days (Graph 9).
No perislung was noticed in the control specimens.


B. Caterpillars of the Pine Processionary Moth (Cnethocampa pityocampa Schiff.).
A 0.2´Vo Baktukal caused a 53.3´Vo mortality (Graph 11).
A 0.4´Vo Baktukal caused a 94.1,il/o mortality (Graph 12).
When admixing boric acid, the mortality was:
0.2% Baktukal + ln/o acidum boricum — 10tf»/o (Graph 13).
0.4´Vo Baktukal + l´Vo acidum boricum — 100°/o (Graph 14).
l´Vo acidum boricum alone caused 6´Vo mortality (Graph 15).


ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 84     <-- 84 -->        PDF

The mortality in the controls was 16"/o in total, (Graph 16) of which the normal
mortality accounted for 4l;´,o, while the remainnig 127o kill was due to atacks
of tachina flies.


Conclusion


On the basis of the performed experiments it was found:
a) that the boric acid applied alone has an insecticidal effect although a very


poor one;
b) added to the biopreparation boric acid increases its insecticidal efficiency;
c) the addition of boric acid to the biopreparation stimulates the caterpillars


to a more intensive eating and thus they are introducing into their body
more contaminated food, whereby also the possibility of infection increases.


The mechanism of the activity of boric acid has not been studied thoroughly
as yet. The authors assume that boric acid stimulates the development of latent
organisms found in the digestive tract of the insects, while under normal conditions
they are harmless for them.


This problem calls for a protracted study, and it is going to be the subject of
further investigations by the authors.
This conclusion relates to the article by Opatički K. and S. published in »Sum. List« 11/12
1966. under the title: »Possibility of increasing the insecticidal efficiency of the home-made
bacterial biopreparation Baktukal«.


Opalički K. i S.


RAISING RESISTANT SPRUCE STANDS IN THE GORSKI KOTAR REGION


Summary


The author discusses the problem of raising resistant Spruce stands in the
Gorski Kotar region, Croatia. He examines the occurrence of Picea excelsa var. viminalis
Caspary. Further, he underlines the advantages of this variety as compared
with European Spruce especially as regards its greater resistance to damage from
ice and snow, and proposes an exhaustive study of its silvicultural and technological
characters. He recommends that when establishing new Spruce stand this variety
should be spread over as wide areas as possible.


This summary relates to the article by Vajda Z. published in »Sum. List« 11/12 1966. under
the title: »Raissing resistant Spruce stands In the Gorski Kotar region«.


Vajda Z,


ŠUMSKO GOSPODARSTVO


»MOJICA BIRTA« - BJELOVAR


MATOSEV TRG 1 — Žiro račun: 312-1-964 — Telefon : Kućna centrala 42-60,
42-58, 42-75, 42-77 — Direktor: 42-56 — Pomoćnik direktora: 42-56 — Sekretar: 52-65
Komercijala: 42-59


sa svojim radnim jedinicama proizvodi:


Hrastove i bukove trupce za furnir i pilansku
preradu
Rudno drvo hrasta i otl.
Celulozno drvo bukve i mekanih lišćara
Ogrjevno drvo bukve, hrasta i otl.
Sadnice četinjara
Ratarske proizvode, kukuruz i pšenicu.



U svojim lovištima ima kvalitetnu jelensku i srneću divljač.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 85     <-- 85 -->        PDF

POSLOVNO UDRUŽENJE
ŠUMSKO PRIVREDNIH ORGANIZACIJA


ZAGREB
Mažuranićev trg 6/II
Telefoni: 38-681, 23-657


Glasilo: BILTEN


zel i


svojim članovima
šumskim gospodarstvima
i drugim poslovnim


prijateljima


USPJEŠNU NOVI
1967. GODINU




ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 86     <-- 86 -->        PDF

„SLAVONIJA´


DRVNA INDUSTRIJA — SLAVONSKI BROD


KOMBINAT: PILANA - TVORNICA FURNIRA, PANEL PLOČA, SPER
PLOČA, PARKETA, MOZAIK PARKETA I NAMJEŠTAJA


Telefon br.: 20-02, 20-03, 2004, 20-05 — Teleprinter br.: 285-32


Brzojavni naslov: SLAVDI SLAVONSKI BROD


Tekući račun kod Narodne banke, filijala Slavonski Brod
broj 343-1-19


Proizvodi i prodaje:


— rezanu gradu tvrdih i mekih lićčara,
— furnira svih vrsta,
— panel ploča i šper ploča,
— masivni i lamel parket,
— savremeni namještaj.


Svoje proizvode prodajemo u tuzemstvu, direktno potrošačima
preko trgovačke mreže, vlastitih prodavaona u


BEOGRADU, Bulevar revolucije broj 250, tel.: 43-654
SLAV. BRODU, Omladinska broj 54, telefon: 26-46


Kupuje:


orahove i sve ostale furnirske trupce,
kao i trupce za ljuštenje svih vrsta drveta.