DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 77 <-- 77 --> PDF |
smatra ove značajke: duga ophodnja," velika drvna zaliha, proizvodnja uglavnom debelih i srednje debelih sortimenata, intenzivna njega, velika drvna masa iz proreda, pretežno prirodno podmlađivanje. Moderno gospodarenje: proizvodnja uglavnom tanjeg drva, niska ophodnja, vrste drveća bržeg rasta, koncentracija sječina i veća mehanizacija radova. Previše bi prostora zauzelo kad bismo navodili samo poglavl´;a i podpoglavlja, elemente, kriterije, tabele i dr. Sve to dao je pisac veoma sažeto, sistemski i metodički, te već i na temelju prvog pregleda dobiva se vrlo impresivna slika o dokumentacijskom materijalu. Iznosimo zaključke u vrlo sažetom opsegu: Usporedba klasičnog i modernog šumarstva može se provesti samo za konkretne okolnosti. Ova istraživanja odnose se na privredne i prirodne okolnosti srednjeg dijela Evrope sjeverno od Alpa. U tom području vrlo je malena površina poljoprivrednih zemljišta za visoko mehanizirano intenzivno šumarstvo. Za proizvodnju tankog drva na tim zemljištima može se upotrijebiti prvenstveno smrča, u ophodnji 50—60 godina. Usmjerivanje gospodarenja od tzv. klasičnog šumarstva na tzv. moderno šumarstvo bilo bi više štetno nego korisno: — smanjila bi se proizvodnja drvne mase za oko 15—20"/o; troškovi ljudskog rada i strojeva bili bi veći pa bi proizvodnost pala za oko 25—30°/»; treba imati u zStcani Atcucni Ća6npi6i LESNOE HOZJAJSTVO — Moskva 8 — 1966. Vor on in I. V.: Kompleksna šumska gospodarstva i specijalizacija proizvodnje. — Porecki-Kiselev: Za kompleksnu šumoprivredu. — Č i s t i akov- Valov-Kalinin: Poboljšavanje tehnologije radova na sječi postupnim sječama. — Kljačko A. B.: Univerzalni šumski traktor. — Pospelov V. F.: Racionalan način uzgoja kultura hrasta plutnjaka. — lij ins ki V. V.: Utjecaj režima v Ma u tlu na sistem korijenja bora. — Mini č L. A.: Treba potpuno iskoristiti otpatke u šumi. vidu i sve veće poskupljenje radne snage u budućnosti; — prelaz na moderno šumarstvo (snizivanje ophodnje u postojećim šumama) omogućio bi da se poveća količina drvne mase na tržištima, ali to bi bila samo prolazna i privremena pojava; tzv. moderno šumarstvo mnogo je opterećeno rizikom, i ne može se prilagoditi promjenljivim okolnostima tržišta kao klasično šumarstvo; — zaštitna i rekreativna uloga šume je pouzdanija u klasičnom šumarstvu nego u modernom; Na temelju iznesenih zaključaka autor zaključuje ovo: — na području Srednje Evrope sjeverno od Alpa treba otkloniti prelaz na kratke ophodnje u smislu tzv. modernog šumarstva; bolje je i privredno osmišljenije da se opskrba drvom za proizvodnju celuloze, papira i umjetnih ploča poboljša na taj način da se u industriji izvrše tehnička usavršavanja za preradu krupnijeg drva nego da se smanjuju ophodnje, pa se tako neće znatno povećati troškovi ni u šumarstvu ni u drvarstvu, a radni učinak bit će dobar; — kad bi se u budućnosti potraživala samo suha drvna tvar, i tada bi bile bolje duge ophodnje u kojima se proizvodi krupno drvo; — klasično šumarstvo mora sniziti troškove po jedinici proizvoda, povećati radni učinak i proizvodnju po ha. J. Šafar 10 — 1966 Rubcov V. I.: Sumoprivreda treba da bude prva grana narodne privrede. — Kislov a V. A.: Mehanizacija šumoprivrednih radova garancija je uspjeha. — Ivanova Z. V.: Fiziološke i agrokemijske osnove njege kultura. — Eligius G r o m a d a - M i k u 1 a š Joža: Osnovni pokazatelji i karakter šumoprivrede. — Bobro v R. V.: Utjecaj uvjeta pod kojima je rasla na intenzitet obojenja trepetljike. — Ga r in B. E.: Priroda zakonitosti samoprogaljivanja sastojina. — Meleho v I. S.: Šesti Svjetski šumarski kongres. — Mat t is G. J.: Zaštita sadni 75 |