DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 77     <-- 77 -->        PDF

smatra ove značajke: duga ophodnja," velika
drvna zaliha, proizvodnja uglavnom
debelih i srednje debelih sortimenata, intenzivna
njega, velika drvna masa iz proreda,
pretežno prirodno podmlađivanje.
Moderno gospodarenje: proizvodnja uglavnom
tanjeg drva, niska ophodnja, vrste
drveća bržeg rasta, koncentracija sječina
i veća mehanizacija radova. Previše
bi prostora zauzelo kad bismo navodili
samo poglavl´;a i podpoglavlja, elemente,
kriterije, tabele i dr. Sve to dao je pisac
veoma sažeto, sistemski i metodički, te
već i na temelju prvog pregleda dobiva
se vrlo impresivna slika o dokumentacijskom
materijalu. Iznosimo zaključke u
vrlo sažetom opsegu:


Usporedba klasičnog i modernog šumarstva
može se provesti samo za konkretne
okolnosti. Ova istraživanja odnose se na
privredne i prirodne okolnosti srednjeg
dijela Evrope sjeverno od Alpa. U tom području
vrlo je malena površina poljoprivrednih
zemljišta za visoko mehanizirano
intenzivno šumarstvo. Za proizvodnju
tankog drva na tim zemljištima može se
upotrijebiti prvenstveno smrča, u ophodnji
50—60 godina. Usmjerivanje gospodarenja
od tzv. klasičnog šumarstva na tzv.
moderno šumarstvo bilo bi više štetno
nego korisno:


— smanjila bi se proizvodnja drvne
mase za oko 15—20"/o; troškovi ljudskog
rada i strojeva bili bi veći pa bi proizvodnost
pala za oko 25—30°/»; treba imati u
zStcani Atcucni Ća6npi6i
LESNOE HOZJAJSTVO — Moskva


8 — 1966. Vor on in I. V.: Kompleksna
šumska gospodarstva i specijalizacija proizvodnje.
— Porecki-Kiselev: Za
kompleksnu šumoprivredu. — Č i s t i akov-
Valov-Kalinin: Poboljšavanje
tehnologije radova na sječi postupnim sječama.
— Kljačko A. B.: Univerzalni
šumski traktor. — Pospelov V. F.: Racionalan
način uzgoja kultura hrasta plutnjaka.
— lij ins ki V. V.: Utjecaj režima
v Ma u tlu na sistem korijenja bora.


— Mini č L. A.: Treba potpuno iskoristiti
otpatke u šumi.
vidu i sve veće poskupljenje radne snage
u budućnosti;


— prelaz na moderno šumarstvo (snizivanje
ophodnje u postojećim šumama) omogućio
bi da se poveća količina drvne
mase na tržištima, ali to bi bila samo prolazna
i privremena pojava; tzv. moderno
šumarstvo mnogo je opterećeno rizikom,
i ne može se prilagoditi promjenljivim okolnostima
tržišta kao klasično šumarstvo;
— zaštitna i rekreativna uloga šume je
pouzdanija u klasičnom šumarstvu nego u
modernom;
Na temelju iznesenih zaključaka autor
zaključuje ovo:


— na području Srednje Evrope sjeverno
od Alpa treba otkloniti prelaz na kratke
ophodnje u smislu tzv. modernog šumarstva;
bolje je i privredno osmišljenije da
se opskrba drvom za proizvodnju celuloze,
papira i umjetnih ploča poboljša na
taj način da se u industriji izvrše tehnička
usavršavanja za preradu krupnijeg drva
nego da se smanjuju ophodnje, pa se
tako neće znatno povećati troškovi ni u
šumarstvu ni u drvarstvu, a radni učinak
bit će dobar;
— kad bi se u budućnosti potraživala
samo suha drvna tvar, i tada bi bile bolje
duge ophodnje u kojima se proizvodi
krupno drvo;
— klasično šumarstvo mora sniziti troškove
po jedinici proizvoda, povećati radni
učinak i proizvodnju po ha.
J. Šafar
10 — 1966 Rubcov V. I.: Sumoprivreda
treba da bude prva grana narodne privrede.
— Kislov a V. A.: Mehanizacija
šumoprivrednih radova garancija je uspjeha.
— Ivanova Z. V.: Fiziološke i
agrokemijske osnove njege kultura. — Eligius
G r o m a d a - M i k u 1 a š Joža:
Osnovni pokazatelji i karakter šumoprivrede.
— Bobro v R. V.: Utjecaj uvjeta
pod kojima je rasla na intenzitet obojenja
trepetljike. — Ga r in B. E.: Priroda zakonitosti
samoprogaljivanja sastojina. —
Meleho v I. S.: Šesti Svjetski šumarski
kongres. — Mat t is G. J.: Zaštita sadni


75