DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 76 <-- 76 --> PDF |
2—3 puta obradi, a nakon 3 g. proredu je se tako da ostane po ha 200—400 kom., da površina za prehranu svakom stablu bude 25—50 kv. m. Pretpostavlja se uzgoj do 18 g. Tada bi stabla imala p .p. 43—50 cm, a drvna zaliha na ha 800—1000 m3. Međutim, nije isključeno, da se ta starost ograniči na samo 10 godina. Drugi objekt, s kojim su se sovjetski gosti upoznali bilo je Estergomsko Š. G. sa 4000 ha, koje vodi gospodarenje sa još 500 ha zadružnih šuma. Godišnje se siječe 12 tis. m3 drv. mase, čišćenje se obavlja godišnje na 300 ha, sadnja kultura na 60 ha. Ostali rad se odnosi na izgradnju putova i neke mjere u lovstvu. Obaranje stabala vrši se motor, pilama. Radnici, koji ne oštete podrast, bivaju nagrađeni. Sitni ogranci i grančice ostaju na sječini da istrunu. Šumarija ima 15 stalnih drvosječa, 10-toricu za privlačenje drva, 8 za tovarenje, 6 drvara za rad na strminama, 3 su radnika na održavanju putova i jedan za mašine. Naučno-istraživačke radove vrši, u šumarstvu i eksploataciji šuma, republički Institut, koji obavlja svoja istraživanja u 6 rajonskih stanica i 11 filijala. Osim toga Institut ima zavod za ispitivanje mašina. Institut je u Budimpešti; a ima 5 naučnih odjela. Lesnoe Hozjajstvo 6 — 1966. B. M. Pcrepečin Đ. K. USPOREDBA TROŠKOVA I PRIHODA U »KLASIČNOM« I »MODERNOM« ŠUMARSTVU Godine 1964. izdao je FAO/ECE studiju pod naslovom »European Timber Trends and Prospects. A New Appraisal 1950— 1975« (Stanje i perspektive drveta u Evropi za g. 1950—1975). U toj studiji izvršena je analiza o prošlim i predvidljivim kretanjima strukture drvnih sortimenata u Evropi. Utvrđeno je, uglavnom, da će se potrebe na proizvodima od tanjeg drveta povećavati, dok potrebe na proizvodima od krupnog drveta doduše apsolutno rastu ali relativno će njihovo učešće u ukupnoj potrebi padati. Prema tome morat će Evropa tanju drvnu sirovinu ili odgovarajuće drvne proizvode uvoziti. Na temelju takve prognoze Evropa treba izmijeniti ciljeve šumskog gospodarenja te prijeći ne samo na osnivanje novih plantaža i intenzivnih kultura od drveća bržeg rasta, nego i sniziti ophodnje u postojećim šumama. Godine 1965., u svojem predavanju u Ljubljani austrijski šumarski stručnjak O. Eckmüller dao je kritički prikaz navedene studije FAO/ECE. Predavanje je u skraćenom opsegu odštampao Gozdarski vestnik g. 1965. pod naslovom »Odločilna vprašanja našega gozdarstva«. Iznosimo dijelove tog članka. Od g. 1950. do 1960. godišnja upotreba pilanske oblovine je rasla 2,7l:´/o, a zatim će rasti 1,1´Vo. Drugi građevni materijal istiskuje drvo: u ambalaži, cement, željezo, staklo, aluminij, umjetne tvari i dr.; k tome, daske od prirodnog drva zamijenjuju se umjetnim pločama. Upotreba celuloznog drva raste od 39 mil. m3 u g. 1950. na 81 mil. m3 u g. 1960. i narasti će na 193 mil. m3 u g. 1975., prosječno 16;i/o. Drvo za celulozu bit će, dakle, »Sortiment budućnosti«. Budući da će općenito upotreba drva snažno rasti (od 170 mil. m3 oblovine u g. 1950. na 232 mil. m3 u g. 1960. i na 340 mil. m3 u g. 1975), tako velika potražnja teško će se pokriti. Zato FAO preporuča smanjenje ophodnje i intenzivne prorede u postojećim šumama. Međutim, u planinskim krajevima ne mogu se sastojine pretvoriti u jednodobne zbog zaštitne uloge šume protiv erozije, zbog održavanja mirnijeg toka voda, rekreacije i dr. Dotacije za održavanje takvih šuma morale bi biti velike, društvo ih ne može podnijeti. Autor iznosi i mnoge druge razloge protivne postavkama FAO, među njima i to: da je proizvodnja 1 m3 tankog drva mnogo skuplja nego proizvodnja 1 m3 krupnog. K tome, troškovi čestog pošumljivanja, procentualno veće učešće kore na tanjem drvu i dr. Da li dvije kratke ophodnje (žetve) daju veću drvnu masu nego jedna duga ophodnja? Ukratko: mnogo je uvjerljivih dokaza koji govore protiv skraćivanja ophodn:e i protiv pregeneraliziranog usmjerivanja da se proizvodi tanko drvo za celulozu. Preporuke FAO su doduše dobre za drvarsku privredu, ali iz gledišta šumske privrede ne mogu se usvojiti. U vezi s takvim kritikama, na poziv FAO je H. S t e i n 1 i n izradio vrlo dokumentiranu i opsežnu studiju: Comparison of Cost and Return in Cla;slcal and Modern Forestry (Usporedba troškova i prihoda u klasičnom i modernom šumarstvu) o potpunoj ili pretežnoj proizvodnji tankog drva u srednjoevropskim okolnostima. Ta je studija izašla i u Švicarskom šumarskom listu g. 1966. na oko 60 strana. Pod pojmom klasičnog šumarstva pisac |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 77 <-- 77 --> PDF |
smatra ove značajke: duga ophodnja," velika drvna zaliha, proizvodnja uglavnom debelih i srednje debelih sortimenata, intenzivna njega, velika drvna masa iz proreda, pretežno prirodno podmlađivanje. Moderno gospodarenje: proizvodnja uglavnom tanjeg drva, niska ophodnja, vrste drveća bržeg rasta, koncentracija sječina i veća mehanizacija radova. Previše bi prostora zauzelo kad bismo navodili samo poglavl´;a i podpoglavlja, elemente, kriterije, tabele i dr. Sve to dao je pisac veoma sažeto, sistemski i metodički, te već i na temelju prvog pregleda dobiva se vrlo impresivna slika o dokumentacijskom materijalu. Iznosimo zaključke u vrlo sažetom opsegu: Usporedba klasičnog i modernog šumarstva može se provesti samo za konkretne okolnosti. Ova istraživanja odnose se na privredne i prirodne okolnosti srednjeg dijela Evrope sjeverno od Alpa. U tom području vrlo je malena površina poljoprivrednih zemljišta za visoko mehanizirano intenzivno šumarstvo. Za proizvodnju tankog drva na tim zemljištima može se upotrijebiti prvenstveno smrča, u ophodnji 50—60 godina. Usmjerivanje gospodarenja od tzv. klasičnog šumarstva na tzv. moderno šumarstvo bilo bi više štetno nego korisno: — smanjila bi se proizvodnja drvne mase za oko 15—20"/o; troškovi ljudskog rada i strojeva bili bi veći pa bi proizvodnost pala za oko 25—30°/»; treba imati u zStcani Atcucni Ća6npi6i LESNOE HOZJAJSTVO — Moskva 8 — 1966. Vor on in I. V.: Kompleksna šumska gospodarstva i specijalizacija proizvodnje. — Porecki-Kiselev: Za kompleksnu šumoprivredu. — Č i s t i akov- Valov-Kalinin: Poboljšavanje tehnologije radova na sječi postupnim sječama. — Kljačko A. B.: Univerzalni šumski traktor. — Pospelov V. F.: Racionalan način uzgoja kultura hrasta plutnjaka. — lij ins ki V. V.: Utjecaj režima v Ma u tlu na sistem korijenja bora. — Mini č L. A.: Treba potpuno iskoristiti otpatke u šumi. vidu i sve veće poskupljenje radne snage u budućnosti; — prelaz na moderno šumarstvo (snizivanje ophodnje u postojećim šumama) omogućio bi da se poveća količina drvne mase na tržištima, ali to bi bila samo prolazna i privremena pojava; tzv. moderno šumarstvo mnogo je opterećeno rizikom, i ne može se prilagoditi promjenljivim okolnostima tržišta kao klasično šumarstvo; — zaštitna i rekreativna uloga šume je pouzdanija u klasičnom šumarstvu nego u modernom; Na temelju iznesenih zaključaka autor zaključuje ovo: — na području Srednje Evrope sjeverno od Alpa treba otkloniti prelaz na kratke ophodnje u smislu tzv. modernog šumarstva; bolje je i privredno osmišljenije da se opskrba drvom za proizvodnju celuloze, papira i umjetnih ploča poboljša na taj način da se u industriji izvrše tehnička usavršavanja za preradu krupnijeg drva nego da se smanjuju ophodnje, pa se tako neće znatno povećati troškovi ni u šumarstvu ni u drvarstvu, a radni učinak bit će dobar; — kad bi se u budućnosti potraživala samo suha drvna tvar, i tada bi bile bolje duge ophodnje u kojima se proizvodi krupno drvo; — klasično šumarstvo mora sniziti troškove po jedinici proizvoda, povećati radni učinak i proizvodnju po ha. J. Šafar 10 — 1966 Rubcov V. I.: Sumoprivreda treba da bude prva grana narodne privrede. — Kislov a V. A.: Mehanizacija šumoprivrednih radova garancija je uspjeha. — Ivanova Z. V.: Fiziološke i agrokemijske osnove njege kultura. — Eligius G r o m a d a - M i k u 1 a š Joža: Osnovni pokazatelji i karakter šumoprivrede. — Bobro v R. V.: Utjecaj uvjeta pod kojima je rasla na intenzitet obojenja trepetljike. — Ga r in B. E.: Priroda zakonitosti samoprogaljivanja sastojina. — Meleho v I. S.: Šesti Svjetski šumarski kongres. — Mat t is G. J.: Zaštita sadni 75 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 78 <-- 78 --> PDF |
ca i žira pakovanjem u omote iz sintetičkog materijala. 11 — 1966. Paniščev P. E.: Planiranje proizvodnje na šumoprivrednim poduzećima. — Mihnjuk D. V.: Nomogram za određivanje drvne mase sastojina po srednjoj visini i obrastu. — Kuznecov A. P.: Zimsko sijanje breze u rasadnik. — Gorško v A. K.: Novi preparati za dezinfekciju sjemena. — Pave s H. K.: Dvije opasne bolesti na arišu. — Ravkin- Trofimova: Kemijski otrovi u smjesi sa mineralnim gnojivom proti biljnih štetnika. — Bočkarev-Vasiliev-Cymek: Ekonomski problemi na VI. Međunarodnom šumarskom kongresu. 12 — 1966. Mamedov-Godin: Za dalji razvitak šumarske nauke. — Rođi gi n A. A.: O materialnoj stimulaciji u šumoprivredi. — Turkevič I. V.: Neka pitanja planirania i financiranja u šumoprivredi. — Elizarova A. F.: Konferencija ekonomista. — Šelengovski D. F.: Sječa grmlja radi pojačanja gustoće krošnje. — Ut k i n a A.: Izbor načina pripreme sjemena sibirskog ariša za sjetvu. — Gavrilenko G. A.: Neka svojstva ariševa drveta. — Guko v G. V.: Vrijedna vrsta za ozeljenjavanje. — Ryv ki n B. V.: Biološke osobine abične borove zolje. — Zaborovski E. P.: Kako ćemo poboljšati ocjenu kvaliteta sjemena za sijanje. REVISTA PADURILOR — Bukurešti 6 — 1966. Frühwirth J.: Šumarska ekonomika Austrije. — Stefanescu P.: O konverziji i rekonstrukciji sastojina slabe proizvodnosti u podzoni bukve. — A rsenesc u M.: Razmatranje o razvitku štetnika Euproctis chrysorrhoea L. (žutotrba) i njegova gradacija po zonama u Rumunjskoi. — Pavelescu I. M.: Eksploatacija šuma uzgojnim sječama u Rumunjskoj. 7 — 1966. Vlase-Voinescu: Small´ivanie klijavosti sjemena omorike obične odležalog 3 do 4 godine nod normalnim uv.´etima. — Bade a M.: Prilog istraživanju fruktifikacije bukvika u Rumunjskoj. — Stoilescu. Ciolac, Tanascescu: Neki aspekti naravnog pomlađivanja močvarskog taksodija na polojima rijeke 2iu. — Ciuma c Gh.: Sravnivanje razvoja hrasta kitnjaka i lužnjaka u prve dvije godine vegetacije. 8 — 1966. Bako s-H a m p u: Kvalitet kao važan faktor za povećanje ekonomičnosti pošumljavanja. — Privulescu St.: O primjeni socijalističkog računovodstva u šumoprivredi. — Sa b a u V.: Ekonomski aspekti proširivanja vrsta drveća brzog rasta. — Nicovescu-Danciu: Neki ekonomski problemi kod očetinjavanja. — Rad u St.: Ekonomski i tehnički aspekti kultura eurameričkih topola i vrba. 9 — 1966. Birlanescu-Costea- Stoiculescu: Nova sorta bijele akacije identificirana u Rumunjskoj. — A1masa n H.: Štete koje je počinio jelen u kulturi euroameričkih topola. — lonc u V.: Ručna pila za čišćenje od grana stabala omorike ob. do 6 m visine. — Pre desc u Gh. N.: Japanska sofora — vrsta medonosna. 10 — 1966. Bakos V.: Nove forme i sheme sadnje na produktivnim šumskim tlima. — Parascan D.: Istraživanja o utjecaju herbicida na omorikovo sjeme u periodi klijanja. — Marc u Gh.: Gustoća sadn´e topole. — Lup e I. Z.: Ekonomska i uzgojno-tehnička razmatranja o konverziji slaboproduktivnih sastojina. — G ava M.: Alati za čišćenje od grana. 11 — 1966. Papadopol-Rubtov- Pirvu : Proučavanje ekologije sadnica radi pojačanja produktivnosti rasadnika. — Stanesc u V.: Ekološki sistem čistih i mješovitih jelika. — Petresc u L.: Racionaliziranje radova njege sastojina. — Banar u K. i S.: Izračunavanje ukupne drvne mase sastojina i kubature po sortimentima na osnovici inventarizacije stabala na panju. GORSKO STOPANSTVO — Sofija 9 — 1966. Đako v M.: O rekonstrukciji malovrijednih izdanačkih šuma. — F1 oro v R.: Klimatske analogije i introdukcija zelene duglazije. — Trifono v T.: Proizvodna praksa i zadaci fotogrametrije u uređivanju šuma. — PsevH. : Rezultati o zimovanju nekih stranih vrsta drveća. 10 — 1966. Iliev-Donov-Petrov: Rast kultura četinjača na lošim bukovim staništima. — Petko v P.: Klasifikacija stanišnih tipova na izluženim tlima. — Hinko v P.: Organizacija eksploatacije kao sredstvo za povišenje proizvodnosti rada. — Kole v N.: Pokušaj cijepljenja pupom četinjavih vrsta. — Petkov Marinov- Ljudskanov: Šesti međunarodni kongres šumarstva i impresije o šumama u Španiji. 11 — 1966. Harbaliev G.: Gubitak vremena usliied prevažanja šumskih radnika na radilište. 12 — 1966. Uzunov-Marin: Pomoć prirodnoj obnovi sastojina omorike ob. — Beljanko v P.: Utjecaj krošanja stabala na prirast Pinus hamata. — K o c e v a J.: Debljinski prirast nekih vrsta drveća tokom vegetacijske periode. |