DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 76     <-- 76 -->        PDF

2—3 puta obradi, a nakon 3 g. proredu je
se tako da ostane po ha 200—400 kom., da
površina za prehranu svakom stablu bude
25—50 kv. m. Pretpostavlja se uzgoj do 18


g. Tada bi stabla imala p .p. 43—50 cm,
a drvna zaliha na ha 800—1000 m3. Međutim,
nije isključeno, da se ta starost
ograniči na samo 10 godina.
Drugi objekt, s kojim su se sovjetski
gosti upoznali bilo je Estergomsko Š. G.
sa 4000 ha, koje vodi gospodarenje sa još
500 ha zadružnih šuma. Godišnje se siječe
12 tis. m3 drv. mase, čišćenje se obavlja
godišnje na 300 ha, sadnja kultura na 60
ha. Ostali rad se odnosi na izgradnju putova
i neke mjere u lovstvu. Obaranje stabala
vrši se motor, pilama. Radnici, koji


ne oštete podrast, bivaju nagrađeni. Sitni
ogranci i grančice ostaju na sječini da
istrunu. Šumarija ima 15 stalnih drvosječa,
10-toricu za privlačenje drva, 8 za tovarenje,
6 drvara za rad na strminama, 3
su radnika na održavanju putova i jedan
za mašine.


Naučno-istraživačke radove vrši, u šumarstvu
i eksploataciji šuma, republički
Institut, koji obavlja svoja istraživanja u
6 rajonskih stanica i 11 filijala. Osim toga
Institut ima zavod za ispitivanje mašina.
Institut je u Budimpešti; a ima 5 naučnih
odjela.


Lesnoe Hozjajstvo 6 — 1966.


B.
M. Pcrepečin
Đ. K.
USPOREDBA TROŠKOVA I PRIHODA U »KLASIČNOM« I »MODERNOM«
ŠUMARSTVU


Godine 1964. izdao je FAO/ECE studiju
pod naslovom »European Timber Trends
and Prospects. A New Appraisal 1950—
1975« (Stanje i perspektive drveta u Evropi
za g. 1950—1975). U toj studiji izvršena
je analiza o prošlim i predvidljivim
kretanjima strukture drvnih sortimenata u
Evropi. Utvrđeno je, uglavnom, da će se
potrebe na proizvodima od tanjeg drveta
povećavati, dok potrebe na proizvodima
od krupnog drveta doduše apsolutno rastu
ali relativno će njihovo učešće u ukupnoj
potrebi padati. Prema tome morat
će Evropa tanju drvnu sirovinu ili odgovarajuće
drvne proizvode uvoziti. Na temelju
takve prognoze Evropa treba izmijeniti
ciljeve šumskog gospodarenja te prijeći
ne samo na osnivanje novih plantaža
i intenzivnih kultura od drveća bržeg rasta,
nego i sniziti ophodnje u postojećim
šumama.


Godine 1965., u svojem predavanju u
Ljubljani austrijski šumarski stručnjak O.
Eckmüller dao je kritički prikaz navedene
studije FAO/ECE. Predavanje je u
skraćenom opsegu odštampao Gozdarski
vestnik g. 1965. pod naslovom »Odločilna
vprašanja našega gozdarstva«. Iznosimo
dijelove tog članka. Od g. 1950. do 1960.
godišnja upotreba pilanske oblovine je
rasla 2,7l:´/o, a zatim će rasti 1,1´Vo. Drugi
građevni materijal istiskuje drvo: u ambalaži,
cement, željezo, staklo, aluminij,
umjetne tvari i dr.; k tome, daske od prirodnog
drva zamijenjuju se umjetnim pločama.
Upotreba celuloznog drva raste od
39 mil. m3 u g. 1950. na 81 mil. m3 u g.
1960. i narasti će na 193 mil. m3 u g. 1975.,
prosječno 16;i/o. Drvo za celulozu bit će,
dakle, »Sortiment budućnosti«. Budući da


će općenito upotreba drva snažno rasti
(od 170 mil. m3 oblovine u g. 1950. na 232
mil. m3 u g. 1960. i na 340 mil. m3 u g.
1975), tako velika potražnja teško će se
pokriti. Zato FAO preporuča smanjenje
ophodnje i intenzivne prorede u postojećim
šumama.


Međutim, u planinskim krajevima ne
mogu se sastojine pretvoriti u jednodobne
zbog zaštitne uloge šume protiv erozije,
zbog održavanja mirnijeg toka voda, rekreacije
i dr. Dotacije za održavanje takvih
šuma morale bi biti velike, društvo
ih ne može podnijeti. Autor iznosi i mnoge
druge razloge protivne postavkama
FAO, među njima i to: da je proizvodnja
1 m3 tankog drva mnogo skuplja nego proizvodnja
1 m3 krupnog. K tome, troškovi
čestog pošumljivanja, procentualno veće
učešće kore na tanjem drvu i dr. Da li
dvije kratke ophodnje (žetve) daju veću
drvnu masu nego jedna duga ophodnja?
Ukratko: mnogo je uvjerljivih dokaza koji
govore protiv skraćivanja ophodn:e i protiv
pregeneraliziranog usmjerivanja da se
proizvodi tanko drvo za celulozu. Preporuke
FAO su doduše dobre za drvarsku
privredu, ali iz gledišta šumske privrede
ne mogu se usvojiti.


U vezi s takvim kritikama, na poziv
FAO je H. S t e i n 1 i n izradio vrlo dokumentiranu
i opsežnu studiju: Comparison
of Cost and Return in Cla;slcal and Modern
Forestry (Usporedba troškova i prihoda
u klasičnom i modernom šumarstvu)


o potpunoj ili pretežnoj proizvodnji tankog
drva u srednjoevropskim okolnostima.
Ta je studija izašla i u Švicarskom
šumarskom listu g. 1966. na oko 60 strana.
Pod pojmom klasičnog šumarstva pisac


ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 77     <-- 77 -->        PDF

smatra ove značajke: duga ophodnja," velika
drvna zaliha, proizvodnja uglavnom
debelih i srednje debelih sortimenata, intenzivna
njega, velika drvna masa iz proreda,
pretežno prirodno podmlađivanje.
Moderno gospodarenje: proizvodnja uglavnom
tanjeg drva, niska ophodnja, vrste
drveća bržeg rasta, koncentracija sječina
i veća mehanizacija radova. Previše
bi prostora zauzelo kad bismo navodili
samo poglavl´;a i podpoglavlja, elemente,
kriterije, tabele i dr. Sve to dao je pisac
veoma sažeto, sistemski i metodički, te
već i na temelju prvog pregleda dobiva
se vrlo impresivna slika o dokumentacijskom
materijalu. Iznosimo zaključke u
vrlo sažetom opsegu:


Usporedba klasičnog i modernog šumarstva
može se provesti samo za konkretne
okolnosti. Ova istraživanja odnose se na
privredne i prirodne okolnosti srednjeg
dijela Evrope sjeverno od Alpa. U tom području
vrlo je malena površina poljoprivrednih
zemljišta za visoko mehanizirano
intenzivno šumarstvo. Za proizvodnju
tankog drva na tim zemljištima može se
upotrijebiti prvenstveno smrča, u ophodnji
50—60 godina. Usmjerivanje gospodarenja
od tzv. klasičnog šumarstva na tzv.
moderno šumarstvo bilo bi više štetno
nego korisno:


— smanjila bi se proizvodnja drvne
mase za oko 15—20"/o; troškovi ljudskog
rada i strojeva bili bi veći pa bi proizvodnost
pala za oko 25—30°/»; treba imati u
zStcani Atcucni Ća6npi6i
LESNOE HOZJAJSTVO — Moskva


8 — 1966. Vor on in I. V.: Kompleksna
šumska gospodarstva i specijalizacija proizvodnje.
— Porecki-Kiselev: Za
kompleksnu šumoprivredu. — Č i s t i akov-
Valov-Kalinin: Poboljšavanje
tehnologije radova na sječi postupnim sječama.
— Kljačko A. B.: Univerzalni
šumski traktor. — Pospelov V. F.: Racionalan
način uzgoja kultura hrasta plutnjaka.
— lij ins ki V. V.: Utjecaj režima
v Ma u tlu na sistem korijenja bora.


— Mini č L. A.: Treba potpuno iskoristiti
otpatke u šumi.
vidu i sve veće poskupljenje radne snage
u budućnosti;


— prelaz na moderno šumarstvo (snizivanje
ophodnje u postojećim šumama) omogućio
bi da se poveća količina drvne
mase na tržištima, ali to bi bila samo prolazna
i privremena pojava; tzv. moderno
šumarstvo mnogo je opterećeno rizikom,
i ne može se prilagoditi promjenljivim okolnostima
tržišta kao klasično šumarstvo;
— zaštitna i rekreativna uloga šume je
pouzdanija u klasičnom šumarstvu nego u
modernom;
Na temelju iznesenih zaključaka autor
zaključuje ovo:


— na području Srednje Evrope sjeverno
od Alpa treba otkloniti prelaz na kratke
ophodnje u smislu tzv. modernog šumarstva;
bolje je i privredno osmišljenije da
se opskrba drvom za proizvodnju celuloze,
papira i umjetnih ploča poboljša na
taj način da se u industriji izvrše tehnička
usavršavanja za preradu krupnijeg drva
nego da se smanjuju ophodnje, pa se
tako neće znatno povećati troškovi ni u
šumarstvu ni u drvarstvu, a radni učinak
bit će dobar;
— kad bi se u budućnosti potraživala
samo suha drvna tvar, i tada bi bile bolje
duge ophodnje u kojima se proizvodi
krupno drvo;
— klasično šumarstvo mora sniziti troškove
po jedinici proizvoda, povećati radni
učinak i proizvodnju po ha.
J. Šafar
10 — 1966 Rubcov V. I.: Sumoprivreda
treba da bude prva grana narodne privrede.
— Kislov a V. A.: Mehanizacija
šumoprivrednih radova garancija je uspjeha.
— Ivanova Z. V.: Fiziološke i
agrokemijske osnove njege kultura. — Eligius
G r o m a d a - M i k u 1 a š Joža:
Osnovni pokazatelji i karakter šumoprivrede.
— Bobro v R. V.: Utjecaj uvjeta
pod kojima je rasla na intenzitet obojenja
trepetljike. — Ga r in B. E.: Priroda zakonitosti
samoprogaljivanja sastojina. —
Meleho v I. S.: Šesti Svjetski šumarski
kongres. — Mat t is G. J.: Zaštita sadni


75




ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 78     <-- 78 -->        PDF

ca i žira pakovanjem u omote iz sintetičkog
materijala.


11 — 1966. Paniščev P. E.: Planiranje
proizvodnje na šumoprivrednim poduzećima.
— Mihnjuk D. V.: Nomogram za
određivanje drvne mase sastojina po srednjoj
visini i obrastu. — Kuznecov A.
P.: Zimsko sijanje breze u rasadnik. —
Gorško v A. K.: Novi preparati za dezinfekciju
sjemena. — Pave s H. K.: Dvije
opasne bolesti na arišu. — Ravkin-
Trofimova: Kemijski otrovi u smjesi
sa mineralnim gnojivom proti biljnih štetnika.
— Bočkarev-Vasiliev-Cymek:
Ekonomski problemi na VI. Međunarodnom
šumarskom kongresu.


12 — 1966. Mamedov-Godin: Za
dalji razvitak šumarske nauke. — Rođi gi
n A. A.: O materialnoj stimulaciji u
šumoprivredi. — Turkevič I. V.: Neka
pitanja planirania i financiranja u šumoprivredi.
— Elizarova A. F.: Konferencija
ekonomista. — Šelengovski


D. F.: Sječa grmlja radi pojačanja gustoće
krošnje. — Ut k i n a A.: Izbor načina pripreme
sjemena sibirskog ariša za sjetvu.
— Gavrilenko G. A.: Neka svojstva
ariševa drveta. — Guko v G. V.: Vrijedna
vrsta za ozeljenjavanje. — Ryv ki
n B. V.: Biološke osobine abične borove
zolje. — Zaborovski E. P.: Kako
ćemo poboljšati ocjenu kvaliteta sjemena
za sijanje.
REVISTA PADURILOR — Bukurešti


6 — 1966. Frühwirth J.: Šumarska
ekonomika Austrije. — Stefanescu P.:
O konverziji i rekonstrukciji sastojina slabe
proizvodnosti u podzoni bukve. — A rsenesc
u M.: Razmatranje o razvitku
štetnika Euproctis chrysorrhoea L. (žutotrba)
i njegova gradacija po zonama u Rumunjskoi.
— Pavelescu I. M.: Eksploatacija
šuma uzgojnim sječama u Rumunjskoj.


7 — 1966. Vlase-Voinescu: Small´ivanie
klijavosti sjemena omorike obične
odležalog 3 do 4 godine nod normalnim
uv.´etima. — Bade a M.: Prilog istraživanju
fruktifikacije bukvika u Rumunjskoj.


— Stoilescu. Ciolac, Tanascescu:
Neki aspekti naravnog pomlađivanja
močvarskog taksodija na polojima rijeke
2iu. — Ciuma c Gh.: Sravnivanje
razvoja hrasta kitnjaka i lužnjaka u prve
dvije godine vegetacije.
8 — 1966. Bako s-H a m p u: Kvalitet
kao važan faktor za povećanje ekonomičnosti
pošumljavanja. — Privulescu
St.: O primjeni socijalističkog računovodstva
u šumoprivredi. — Sa b a u V.: Ekonomski
aspekti proširivanja vrsta drveća


brzog rasta. — Nicovescu-Danciu:
Neki ekonomski problemi kod očetinjavanja.
— Rad u St.: Ekonomski i tehnički
aspekti kultura eurameričkih topola i vrba.


9 — 1966. Birlanescu-Costea-
Stoiculescu: Nova sorta bijele akacije
identificirana u Rumunjskoj. — A1masa
n H.: Štete koje je počinio jelen u
kulturi euroameričkih topola. — lonc u
V.: Ručna pila za čišćenje od grana stabala
omorike ob. do 6 m visine. — Pre desc
u Gh. N.: Japanska sofora — vrsta
medonosna.


10 — 1966. Bakos V.: Nove forme i
sheme sadnje na produktivnim šumskim
tlima. — Parascan D.: Istraživanja o
utjecaju herbicida na omorikovo sjeme u
periodi klijanja. — Marc u Gh.: Gustoća
sadn´e topole. — Lup e I. Z.: Ekonomska
i uzgojno-tehnička razmatranja o konverziji
slaboproduktivnih sastojina. — G ava
M.: Alati za čišćenje od grana.


11 — 1966. Papadopol-Rubtov-
Pirvu : Proučavanje ekologije sadnica
radi pojačanja produktivnosti rasadnika.


— Stanesc u V.: Ekološki sistem čistih
i mješovitih jelika. — Petresc u L.: Racionaliziranje
radova njege sastojina. —
Banar u K. i S.: Izračunavanje ukupne
drvne mase sastojina i kubature po sortimentima
na osnovici inventarizacije stabala
na panju.
GORSKO STOPANSTVO — Sofija


9 — 1966. Đako v M.: O rekonstrukciji
malovrijednih izdanačkih šuma. — F1 oro
v R.: Klimatske analogije i introdukcija
zelene duglazije. — Trifono v T.:
Proizvodna praksa i zadaci fotogrametrije
u uređivanju šuma. — PsevH. : Rezultati


o zimovanju nekih stranih vrsta drveća.
10 — 1966. Iliev-Donov-Petrov:
Rast kultura četinjača na lošim bukovim
staništima. — Petko v P.: Klasifikacija
stanišnih tipova na izluženim tlima. —
Hinko v P.: Organizacija eksploatacije
kao sredstvo za povišenje proizvodnosti
rada. — Kole v N.: Pokušaj cijepljenja
pupom četinjavih vrsta. — Petkov Marinov-
Ljudskanov: Šesti međunarodni
kongres šumarstva i impresije


o šumama u Španiji.
11 — 1966. Harbaliev G.: Gubitak
vremena usliied prevažanja šumskih radnika
na radilište.


12 — 1966. Uzunov-Marin: Pomoć
prirodnoj obnovi sastojina omorike ob. —
Beljanko v P.: Utjecaj krošanja stabala
na prirast Pinus hamata. — K o c e v a
J.: Debljinski prirast nekih vrsta drveća
tokom vegetacijske periode.