DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 76 <-- 76 --> PDF |
2—3 puta obradi, a nakon 3 g. proredu je se tako da ostane po ha 200—400 kom., da površina za prehranu svakom stablu bude 25—50 kv. m. Pretpostavlja se uzgoj do 18 g. Tada bi stabla imala p .p. 43—50 cm, a drvna zaliha na ha 800—1000 m3. Međutim, nije isključeno, da se ta starost ograniči na samo 10 godina. Drugi objekt, s kojim su se sovjetski gosti upoznali bilo je Estergomsko Š. G. sa 4000 ha, koje vodi gospodarenje sa još 500 ha zadružnih šuma. Godišnje se siječe 12 tis. m3 drv. mase, čišćenje se obavlja godišnje na 300 ha, sadnja kultura na 60 ha. Ostali rad se odnosi na izgradnju putova i neke mjere u lovstvu. Obaranje stabala vrši se motor, pilama. Radnici, koji ne oštete podrast, bivaju nagrađeni. Sitni ogranci i grančice ostaju na sječini da istrunu. Šumarija ima 15 stalnih drvosječa, 10-toricu za privlačenje drva, 8 za tovarenje, 6 drvara za rad na strminama, 3 su radnika na održavanju putova i jedan za mašine. Naučno-istraživačke radove vrši, u šumarstvu i eksploataciji šuma, republički Institut, koji obavlja svoja istraživanja u 6 rajonskih stanica i 11 filijala. Osim toga Institut ima zavod za ispitivanje mašina. Institut je u Budimpešti; a ima 5 naučnih odjela. Lesnoe Hozjajstvo 6 — 1966. B. M. Pcrepečin Đ. K. USPOREDBA TROŠKOVA I PRIHODA U »KLASIČNOM« I »MODERNOM« ŠUMARSTVU Godine 1964. izdao je FAO/ECE studiju pod naslovom »European Timber Trends and Prospects. A New Appraisal 1950— 1975« (Stanje i perspektive drveta u Evropi za g. 1950—1975). U toj studiji izvršena je analiza o prošlim i predvidljivim kretanjima strukture drvnih sortimenata u Evropi. Utvrđeno je, uglavnom, da će se potrebe na proizvodima od tanjeg drveta povećavati, dok potrebe na proizvodima od krupnog drveta doduše apsolutno rastu ali relativno će njihovo učešće u ukupnoj potrebi padati. Prema tome morat će Evropa tanju drvnu sirovinu ili odgovarajuće drvne proizvode uvoziti. Na temelju takve prognoze Evropa treba izmijeniti ciljeve šumskog gospodarenja te prijeći ne samo na osnivanje novih plantaža i intenzivnih kultura od drveća bržeg rasta, nego i sniziti ophodnje u postojećim šumama. Godine 1965., u svojem predavanju u Ljubljani austrijski šumarski stručnjak O. Eckmüller dao je kritički prikaz navedene studije FAO/ECE. Predavanje je u skraćenom opsegu odštampao Gozdarski vestnik g. 1965. pod naslovom »Odločilna vprašanja našega gozdarstva«. Iznosimo dijelove tog članka. Od g. 1950. do 1960. godišnja upotreba pilanske oblovine je rasla 2,7l:´/o, a zatim će rasti 1,1´Vo. Drugi građevni materijal istiskuje drvo: u ambalaži, cement, željezo, staklo, aluminij, umjetne tvari i dr.; k tome, daske od prirodnog drva zamijenjuju se umjetnim pločama. Upotreba celuloznog drva raste od 39 mil. m3 u g. 1950. na 81 mil. m3 u g. 1960. i narasti će na 193 mil. m3 u g. 1975., prosječno 16;i/o. Drvo za celulozu bit će, dakle, »Sortiment budućnosti«. Budući da će općenito upotreba drva snažno rasti (od 170 mil. m3 oblovine u g. 1950. na 232 mil. m3 u g. 1960. i na 340 mil. m3 u g. 1975), tako velika potražnja teško će se pokriti. Zato FAO preporuča smanjenje ophodnje i intenzivne prorede u postojećim šumama. Međutim, u planinskim krajevima ne mogu se sastojine pretvoriti u jednodobne zbog zaštitne uloge šume protiv erozije, zbog održavanja mirnijeg toka voda, rekreacije i dr. Dotacije za održavanje takvih šuma morale bi biti velike, društvo ih ne može podnijeti. Autor iznosi i mnoge druge razloge protivne postavkama FAO, među njima i to: da je proizvodnja 1 m3 tankog drva mnogo skuplja nego proizvodnja 1 m3 krupnog. K tome, troškovi čestog pošumljivanja, procentualno veće učešće kore na tanjem drvu i dr. Da li dvije kratke ophodnje (žetve) daju veću drvnu masu nego jedna duga ophodnja? Ukratko: mnogo je uvjerljivih dokaza koji govore protiv skraćivanja ophodn:e i protiv pregeneraliziranog usmjerivanja da se proizvodi tanko drvo za celulozu. Preporuke FAO su doduše dobre za drvarsku privredu, ali iz gledišta šumske privrede ne mogu se usvojiti. U vezi s takvim kritikama, na poziv FAO je H. S t e i n 1 i n izradio vrlo dokumentiranu i opsežnu studiju: Comparison of Cost and Return in Cla;slcal and Modern Forestry (Usporedba troškova i prihoda u klasičnom i modernom šumarstvu) o potpunoj ili pretežnoj proizvodnji tankog drva u srednjoevropskim okolnostima. Ta je studija izašla i u Švicarskom šumarskom listu g. 1966. na oko 60 strana. Pod pojmom klasičnog šumarstva pisac |