DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 73 <-- 73 --> PDF |
11 — 1966. Podaci procjene vrijednosti šuma za društveni sektor. — Izvještaj o izvršenim radovima o temama naučnoistraživačkog rada za prvo polugodište 1966. 12 — 1966. O amortizaciji za regeneraciju šuma. — S kakvim ophodnjama i drvnim zalihama treba gospodariti? cfimposif VJESNIK — Zagreb 4´6 — 1966. Formiranje i raspodjela dohotka u šumarstvu s zaključcima. 7/12 — 1966. Njega šuma. — Potencijalne mogućnosti proizvodnje topolovog drveta u istočnoj Slavoniji i Baranji. — Način određivanja etata. — Komunisti u uslovima samoupravljanja. INTERNACIONALNI SIMPOZIJ O SADAŠNJEM STANJU I PERSPEKTIVAMA TEHNOLOGIJE SJEČE I IZRADE, MANIPULACIJE I TRANSPORTA DRVA U vremenu od 24. do 28. listopada 1966. održan je u Zvolenu (CSSR) internacionalni simpozij o problematici iskorišćivanja šuma. Organizator simpozija je bila Katedra za iskorišćivanje šuma Šumarskog fakulteta Visoke škole za šumarstvo i drv. industriju (šef katedre docent Dr dipl. inž. Eugen Rönay, CSc). Na ovom simpoziju prisustvovali su brojni domaći i strani učesnici i održan je čitav niz referata. Simpozij je imao cilj da na temelju analize sadašnjeg stanja u iskorišćivanju šuma postavi razvojne perspektive proizvodnih procesa u sječi i izradi, privlače nju i transportu u zemljama Srednje Evrope i SSSR-a. Simpozij je otvorio u Domu sindikata u Zvolenu, rektor Visoke škole za šumarstvo i drv. industriju Prof. Pavel V i šnovsky , koji je u uvodnom referatu iznio razvoj Šumarskog fakulteta u Zvolenu i njegov doprinos šumarstvu u Slovačkoj. Doc. R. Š a 1 y (Šumarski fakultet Zvolen) je dao prikaz prirodnih odnosa šuma u Slovačkoj, a prof. H. Bezacinsky je prikazao šumarstvo slovačkih Karpata. Referati pojedinih učesnika obrađivali su slijedeće probleme: Učesnici simpozija u Zvolenu |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Manipulacija sa prostornim drvom (J. Janča, CSSR); Podizanje produktivnosti rada — kao radno-pedagoški problemi (Prof. dr H. B. P1 a t z e r, Reinbek, SR Njemačka); Sječa i izrada sitnog drvnog materijala (Dr W. Jacob , Šum. inst. Eberswalde, DR Njemačka); Problemi iskorišćivanja šuma u Polj skoj (Doc. dr. M. K u b i a k, Poznan); Neki problemi iskorišćivanja šuma u nizinskim područjima Slavonije (Prof. dr R. B e n i ć); Neki problemi iskorišćivanja šuma u brdskim područjima Slovenije (Prof. Z. Turk); Neki problemi iskorišćivanja šuma u Madžarskoj (Prof. dr P a n k o t a i G., Sopron, Madžarska); Pitanja tehničkog razvoja iskorišćivanja šuma u Madžarskoj (Prof. dr J. K ä 1 d y, Sopron, Madžarska); Primjena žičara kod privlačenja s obzirom na obnovu šuma u brdskim područjima Slovačke (Ing. A. Š e d i k, Banska Bystrica); Problemi transporta drva s naročitim obzirom na brdska područja u Austriji (Prof. dr F. Hafner , Wien, Austrija); Osnovi sortiranja oblovine u Njemačkoj demokratskoj Republici (Örof. dr H. J. Mette , Tharandt); Stanie i problematika izrade na centralnim skladištima u Njemačkoj demokratskoj republici (Prof. dr W. P a m p e 1, Tharandt); Pitanja koranja i upotrebe kore u Njemačkoj demokratskoj republici (Dr O. Blossfeld, Tharandt); Koncepcije opreme i tehnologije rada na centralnim skladištima u SSSR-u (Doc. I. I. S i r o t o v, Moskovski šumarsko-tehnički institut); Izbor optimalnih sredstava za mehanizaciju i automatizaciju radnog procesa na centralnim skladištima manjeg kapaciteta (Doc. I. V. B a t i n, Šumarsko-tehnićki institut, Lvov); Problemi tehnologije sječe, izrade i privlačenja u Karpatskom području CSSR (Doc. dr E. Rönay); Aktuelni problemi iskorišćivanja šuma u Rumunjskoj (Doc. S. Corlateanu, Brašov, Rumunjska); Fizičko opterećenje radnika kod sječe četinjača (Dr M. Hubač, F. Strelha i ing. A. B u t o r a). U okviru simpoziuma organizirane su ekskurzije, koje su trebale da prikažu sadašnje stanje mehanizacije šumskog transport akao i skladišnih radova u Slovačkoj. Kao prvo učesnicima je prikazano izvlačenje drveta sa teškom žičarom na području šumskog pogona Slovenska Lupča (Direkcija šuma Banska Bystrica), kao i specijalni način sječe u vezi sa iskorišćenjem žičare i obnovom sastojine. Prikazana žičara je DPLu 2—2000 dužine 2.000. m. Na licu mjesta ing. Š e d i k je prikazao sistem sječe, koji se primjenjuje na radilištu. Na drugom radnom mjestu u reviru Teplo, šumske uprave Ružomberok (Direkcija šuma Zilina), prikazan je cijeli sistem mehanizama za transport drva. Za transport drva izgrađena ´e meka šumska cesta dužine 2.500 m, na koioj zimi mogu saobraćati kamioni Praga V3S, a kod težih vremenskih prilika traktori Zetor Super 50 sa prikolicom. Trošak izgradnje ovakvih putova iznosi u vlastitoj režiji 30.550 Käs. po 1 km (cea 25.000 n. din). Privlačenje se vrši traktorima, a imali smo prilike vidjeti i pokuse sa daljinskim upravljanjem vuče. Na radilištu br. 3 — šumske uprave Banska Bystrica u kompleksu Piesky odjel 257—268, prikazan je način otvaranja kompleksa kao i žičare JPL 2—600 i DPL 2—2000. Na radilištu br. 4 — pogon Banska Bystrica, prikazano je izvlačenje žičarom u mladim sastojinama. Žičaru DPL prikazao je ing. Pavel Roško direktor istraživačke stanice u Oravskom Podzamoku. Na području direkcije državnih šuma Topolcianky, prikazano je naletiziranje drveta u šumi, kao i mehanički utovar i istovar sortimenata prostornog drva. Veličina paleta iznosi 2,40 X 1,50 m. Transportiranje paletiziranog drva vrši se sa kamionom Škoda 706, opremlienim sa hidrauličnom rukom HR — 2500. Za paralelu sa ovim načinom utovara prikazan je utovar paleta samohodnom dizalicom kao i ručni utovar. Izrada drveta se obavlja na centralnom skladištu Topolčiankv, koje je dielomično mehanizirano a u planu je kompletna mehanizacija. Učesnici simpoziuma su imali priliku da na ekskurzijama dobiju kompletni uvid u mehanizaciju radova u CSSR. Organizacija simpoziuma je bila uzorna, a terenske demonstracije pomno pripremljene tako da se u kratkom vremenu, koje nam je stajalo na raspolaganju moglo zaista mnogo vidjeti. Sve to se ima zahvaliti glavnom organizatoru simpozija docentu E. R 6 n a y-u, kao i niegovim suradnicima te drugovima iz operative na čijim područjima su demonstracije vršene. Prof. dr Roko Benić |