DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 71     <-- 71 -->        PDF

^domaći &teućni ca&ßpiLi


SUME I ŠUMARSTVO
NA TRIGLAVSKOM PODRUČJU


Kompleksni prikazi razvitka i sadašnjeg
stanja šuma i šumarstva nekog većeg
područja omogućuju da se usporedbom
s drugim područjima stekne jasnija
slika o perspektivama i mogućnostima budućeg
usmjerivanja gospodarenja. To je
ujedno poticai drugim šumskim gospodarstvima
da stručnu javnost upoznaju sa
svojim stanjima, problemima i smjernicama.
Takav je prikaz objavio Gozdarski
vestnik 1966. br. 9—10 u četiri članka na
ukupno 38 stranica.


J u va n J.: NEKAJ PODATKOV O
ZGODOVINSKEM RAZVOJU GOSPODARJENJA
Z GOZDOVI NA TRIGLAVSKEM
OBMOCJU. Iznesen je historijski
profil od g. 1003 do naših dana. Početkom
ovog tisućljeća njemački car poklonio
je Bled i d:o okolice briksenskom biskupu.
Posjed je darovnicama proširivan,
pa je oko 800 godina u vlasništvu biskupije,
čije je sudište bilo u bledskom gradu.
Posjedom su upravljali biskupovi namještenici
ili je bio povremeno u najmu
pokrajinskih vladara. Posjed je godine
1803. podržavljen, a god. 1824. ponovno u
vlasništvu b;skupa. U poglavlju »gospodarjenie
z gozdovi« izneseni su mnogi podaci
o iskorišćavanju šuma za željezarsku
industriju, obrt, ugljenarenje, rudarstvo,
kovinarstvo i dr. Zbog jakih sječa
bukve, proširila se smrča. Prvi »šumski
red« propisan je u XVII. stoljeću, a privredni
planovi izrađivani su od XIX. v.
U članku su izneseni podrobniji brojčani
podaci o iskorišćavanju šuma g. 1894—
1964. za područje Jelovice i Pokljuke.


Cu k C: RASTIŠCNE ZNAČILNOSTI
TRIGLAVSKEGA GOZDNOGOSPODARSKEGA
OBMOCJA. To područje zauzima
danas oko 100.000 ha, od toga oko 50%»
šuma. Prostire se od 385 do 2863 m n. v.,
najveći dio areala je na 800—1400 m n. v.
Iznesene su geološke, petrografske, hidrološke,
klimatske i pedološke značajke.
Smjesa: 70´Vo smrča, 8% jela, 4°/o ariš,
18´Vi) bukva; ostalo su bor, hrast, lipa, jasen,
kesten, grab i javor. Fitoccnoze:
Querceto-carpinetum, Anemoneto-fage


tum, Abieto-fagetum, Pic^etum subalpinum,
Orneto-ostryetum i dr. Gornja granica
šume je 1600—1700 m n. v., drveća
do 1900 m. Zaštitnih šuma ima 20,l/o; čistih
sastojina 6000 ha, jednodobnih 25|;V(>.


Mlinše k D : GOZDNOGOJITVENI
PROBLEMI IN NALOGE V GORSKIH
SMREKOVIH GOZDOV. Pisac ističe i obrazlaže
da u go-podarenju moraju dobra
kakvoća stabala i pouzdana stabilnost sastojina
biti nedjeljiv pojam, osobito na
ekstremno lošim staništima. Na takvim
staništima u Sloveniji raste vrlo dobro
drvo koje se u praksi naziva rezonansno
drvo, značajno osobito za smrču. Prema
tabelarno iznesenoj analizi 120-godišnje
smrčeve šume, razlike između prirašćivanja
u na´boljim i najlošijim di´elovima
sastojine iznose za tekući prirast 72´s/o a
za vrednosni prirast 15Ö´/o. Zato treba biti
zadatak gospodarenja: stvaranje stabilnih
sastojina otpornih snijegu i vjetru i
proizvodnja što vrednijih stabala. U vezi
s velikim štetama od snijega utvrđeno je
da je tlačna napetost stabla ekscentrične
krošnje 8—9 puta veća nego stabla koncentrične
krošnje. Široke krošnje (na kojima
se nakuplja mnogo snijega) oslabljuju
stabilnost sastojine. Dugo doba zasjenjivanja
povećava kakvoću stabla. Shematske
prorede ne smiju se primjenjivati.
Etati treba da budu količinski manji ali
vredniji. Sastojine treba da su nejednolične
ali ne preborne (prema našem pojmovanju
to bi trebale b;ti raznodobne sastojine
jednoličnog izgleda).


Berni k R : KATASTROFE V GOZĐOVIH
TRIGLAVSKEGA GOZDNOGOSPODARSKEGA
OBMOČJA. Katastrofe od
snijega, leda i vjetra svake godine mijenjaju
planove sječa za 15—20%. Štete su
vrlo velike. Pisac o tome navodi podatke
od god. 1903. do 1963. Osobito velike štete
bile su g. 1961.: 130.000 m3 četinjača, na
svakom odraslijem stablu bilo je oko 2 tone
snijega. Od g. 1900. do danas snjieg i
vjetar izvalili su i izlomili oko 1 miliiun
m3 stabalne mase, a to je oko 6-godišnji
etat. Samo na Pokljuki, u toku posljednjih


P9




ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 72     <-- 72 -->        PDF

65 godina, bilo je 20 većih vjetroloma i
2 snjegoloma s ukupnom masom oko


400.000 m3. Tim katastrofama je pokvaren
raspored dobnih razreda, smanjen prirast,
i otvoreno je pitanje koje oštećene sastoŠUMARSTVO
— Beograd


9/10 — 1966. Nikolić D.: Novi zakon
— snažan podstrek unapređivanju šumarstva
u Srbiji. — Zubovi ć J.: Inventarisanje
u šumarstvu. — Jovanović B.,
Stankovi ć D.: O jednoj kulturi kestena
u podnožju Bukulju. — Pavi ć J.: Naknadna
toplotna obrada furnirskih listova
kao mogućnost za izradu crvenih bukovih
šperploča. — Stefanović V.:
Razvojne mogućnosti šumarstva i industrije
za preradu drveta u 1967. g. — Prilog
unapređenju gazdovanja izdanačkim
šumama. — Toši ć M.: O somatskoj mutaciji
jednog stabla jele. — Sto j an K.:
Primena pratećeg tehničkog kartona i operacione
liste kao deo tehničke dokumentacije
u proizvodnji nameštaja. — Radi vojevi
ć A.: Prilog istraživanju uzroka
pojave lažne srčike u bukve. — Nikoli ć
S.: Takmičenje šumskih radnika drvoseča.


NARODNI ŠUMAR — Sarajevo


7/8 — 1966. Šilić C: Sječa i uništavanje
planinskog bora-klekovine na planini
Vranići. — Fic e K.: Entomološka zapažanja
prilikom uništavanja gubara aviometodom.
— Paji ć D.: Perspektive industrije
celuloze i papira. — Drakuli ć
T.: Rentabilnost industrije nameštaja zapadne
Evrope. — Luketa P.: Neka aktualna
pitanja primjene motornih pila. —
Eić N.: O načinu uređivanja građanskih
šuma u B. i H. — Begović B.: Razvoj
lovstva u B. i H. za vrijeme austro-ugarske
uprave. — Jovkovi ć B.: Talijanska
iskustva na podizanju plantaža četinara
brzog rasta. — Stanišić — Ćurić: O
šumskoj privredi u Bugarskoj.


GOZDARSKI VESTNIK — Ljubljana


9/10 — 1966. Mlinšek D.: Uzgojni
problemi u planinskim šumama omorike
obične. — B e r n i k R.: Katastrofe u šumama
triglavskog područja. — Čuk C:
O stanišnim faktorima triglavskog područja.
— J u va n J.: Neki podaci o historijskom
razvitku šumoprivrede triglavskog
područja. — Pernu š P.: Usklađivanje
mehanizirane sječe sa suvremenim načelima
uzgoja šuma.


LES — Ljubljana
8 — 1966. Šuri ć S.: Perspektive drvarske
industrije. — Ali ć O.: Elektrostatički


jine treba još uzgajati a koje posjeći i osnovati
nove. Potpuno se te štete ne mogu
spriječiti, ali se mogu smanjiti stvaranjem
otpornijih sastojina .


J. Šafar
način nanošenja lakova. — Gör k W.: Racionalni
postupci u industriji pokućstva —
— poduzeće Herberts u Wuppertalu. —
Zume r L.: Osnovana je u Parizu međunarodna
akademija nauke o drvu.


9 — 1966. Glesinger V.: Zaštita šuma
u našoj državi — stanje i perspektiva. —
Fol k J.: Upotreba elektronike u drvarskoj
industriji. — Perovi ć B.: Nove
težnje u pripravljanju proizvodnje. — T osch
a O.: Tehnički uslovi za oplemenjivanje
površine melaminploča pomoću melamin
smolnim filmovima. — Biala s N :
Novi radni postupak za racionalno lijepljenje.


ŠUMARSKI GLASNIK — Sarajevo


5/8 — 1966. Jovković B.: Kako će se
iskoristiti ovogodišnji bogati urod šumskog
sjemena. — Montažni koševi za smještaj
četinarskih šišarica. — Milanovi ć
.: Snabdijevanje stanovništva drvetom u
Bosni iz šuma u opštenarodnoj imovini. —


P. L.: Novi skok u mehanizaciji radova u
šumarstvu. — N i š ić M.: Tješnja povezanost
operative i naučnih institucija.
ŠUMAR — Beograd


1/3 — 1966. Položaj šumara u novoj privrednoj
reformi. — Vuji ć P.: Osposobljavanje
stručnih radnika za zaštitu drveća
brzog rasta u intenzivnom uzgoju. —
Simunovi ć N.: Zaštitni šumski pojase


vi. — Đ a k i ć M.: Ljekovito bilje, nedovoljno
iskorišćeno nacionalno blago. —
Kilibard a M.: Naše ljekovito bilje. —
Dori c M.: Značaj zaštite bilja i uloga
lugara u njoj. — Društvena kontrola i iskorišćavanje
prirode. — Jovanovi ć D.:
Negovanje kruna drveća i ukrasnog šib-
Ta zelenih površina novog Beograda ima
višestruki značaj.
BILTEN — Zagreb


8 — 1966. Stefanović Lj.: Formiranje
i raspodjela dohotka radnih jedinica
u šumarstvu. — W ü r t h M.: Treće republičko
takmičenje drvosječa. —


9 — 1966. Projekcija srednieročnog plana
uzgoja topola i vrba za 1966. do 1970. g.


10 — 1966. Povodom smrti Predraga Dobrosavljevića.
— Prethodna analiza procjene
vrijednosti šuma.