DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 71 <-- 71 --> PDF |
^domaći &teućni ca&ßpiLi SUME I ŠUMARSTVO NA TRIGLAVSKOM PODRUČJU Kompleksni prikazi razvitka i sadašnjeg stanja šuma i šumarstva nekog većeg područja omogućuju da se usporedbom s drugim područjima stekne jasnija slika o perspektivama i mogućnostima budućeg usmjerivanja gospodarenja. To je ujedno poticai drugim šumskim gospodarstvima da stručnu javnost upoznaju sa svojim stanjima, problemima i smjernicama. Takav je prikaz objavio Gozdarski vestnik 1966. br. 9—10 u četiri članka na ukupno 38 stranica. J u va n J.: NEKAJ PODATKOV O ZGODOVINSKEM RAZVOJU GOSPODARJENJA Z GOZDOVI NA TRIGLAVSKEM OBMOCJU. Iznesen je historijski profil od g. 1003 do naših dana. Početkom ovog tisućljeća njemački car poklonio je Bled i d:o okolice briksenskom biskupu. Posjed je darovnicama proširivan, pa je oko 800 godina u vlasništvu biskupije, čije je sudište bilo u bledskom gradu. Posjedom su upravljali biskupovi namještenici ili je bio povremeno u najmu pokrajinskih vladara. Posjed je godine 1803. podržavljen, a god. 1824. ponovno u vlasništvu b;skupa. U poglavlju »gospodarjenie z gozdovi« izneseni su mnogi podaci o iskorišćavanju šuma za željezarsku industriju, obrt, ugljenarenje, rudarstvo, kovinarstvo i dr. Zbog jakih sječa bukve, proširila se smrča. Prvi »šumski red« propisan je u XVII. stoljeću, a privredni planovi izrađivani su od XIX. v. U članku su izneseni podrobniji brojčani podaci o iskorišćavanju šuma g. 1894— 1964. za područje Jelovice i Pokljuke. Cu k C: RASTIŠCNE ZNAČILNOSTI TRIGLAVSKEGA GOZDNOGOSPODARSKEGA OBMOCJA. To područje zauzima danas oko 100.000 ha, od toga oko 50%» šuma. Prostire se od 385 do 2863 m n. v., najveći dio areala je na 800—1400 m n. v. Iznesene su geološke, petrografske, hidrološke, klimatske i pedološke značajke. Smjesa: 70´Vo smrča, 8% jela, 4°/o ariš, 18´Vi) bukva; ostalo su bor, hrast, lipa, jasen, kesten, grab i javor. Fitoccnoze: Querceto-carpinetum, Anemoneto-fage tum, Abieto-fagetum, Pic^etum subalpinum, Orneto-ostryetum i dr. Gornja granica šume je 1600—1700 m n. v., drveća do 1900 m. Zaštitnih šuma ima 20,l/o; čistih sastojina 6000 ha, jednodobnih 25|;V(>. Mlinše k D : GOZDNOGOJITVENI PROBLEMI IN NALOGE V GORSKIH SMREKOVIH GOZDOV. Pisac ističe i obrazlaže da u go-podarenju moraju dobra kakvoća stabala i pouzdana stabilnost sastojina biti nedjeljiv pojam, osobito na ekstremno lošim staništima. Na takvim staništima u Sloveniji raste vrlo dobro drvo koje se u praksi naziva rezonansno drvo, značajno osobito za smrču. Prema tabelarno iznesenoj analizi 120-godišnje smrčeve šume, razlike između prirašćivanja u na´boljim i najlošijim di´elovima sastojine iznose za tekući prirast 72´s/o a za vrednosni prirast 15Ö´/o. Zato treba biti zadatak gospodarenja: stvaranje stabilnih sastojina otpornih snijegu i vjetru i proizvodnja što vrednijih stabala. U vezi s velikim štetama od snijega utvrđeno je da je tlačna napetost stabla ekscentrične krošnje 8—9 puta veća nego stabla koncentrične krošnje. Široke krošnje (na kojima se nakuplja mnogo snijega) oslabljuju stabilnost sastojine. Dugo doba zasjenjivanja povećava kakvoću stabla. Shematske prorede ne smiju se primjenjivati. Etati treba da budu količinski manji ali vredniji. Sastojine treba da su nejednolične ali ne preborne (prema našem pojmovanju to bi trebale b;ti raznodobne sastojine jednoličnog izgleda). Berni k R : KATASTROFE V GOZĐOVIH TRIGLAVSKEGA GOZDNOGOSPODARSKEGA OBMOČJA. Katastrofe od snijega, leda i vjetra svake godine mijenjaju planove sječa za 15—20%. Štete su vrlo velike. Pisac o tome navodi podatke od god. 1903. do 1963. Osobito velike štete bile su g. 1961.: 130.000 m3 četinjača, na svakom odraslijem stablu bilo je oko 2 tone snijega. Od g. 1900. do danas snjieg i vjetar izvalili su i izlomili oko 1 miliiun m3 stabalne mase, a to je oko 6-godišnji etat. Samo na Pokljuki, u toku posljednjih P9 |