DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 67 <-- 67 --> PDF |
<3icuMi%ene &ifeLti PETNAEST GODINA ŠUMARSTVA ZADARSKOG PODRUČJA Jedinstvena stručna šumarska organizacija na najsjevernijem području Dalmacije, Šumsko gospodarstvo Zadar, obilježilo je na skroman način svoju 15-godišnjicu kontinuiranog postojanja i rada. Radnički savjet gospodarstva održao je svečanu sjednicu dne 12. studena 1966. u Sukcšanu. Svečanom skupu prisustvovali su članovi kolektiva, penzionirani radnici, predstavnici vlasti i društveno političkih organizacija općma Zadar, Biograd n/m, Benkovac i Obrovac, te predstavnici turističkih i još nekih radnih organizacija. Predstavnik radničkog savjeta Šumskog gospodarstva Zadar, drug Frane Zorica, šumarski tehničar i upravitelj šumarije Biograd n/m, održao je tom prigodom referat Sume i šumarstvo na području Šumskog gospodarstva Zadar. koji je obilovao interesantnim historijskim podacima. Prema zapisima npr. bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta, hrvatski kralj Tomislav je imao rat- Učesnici na proslavi Foto: A. Brkan |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 68 <-- 68 --> PDF |
nu mornaricu od 30 sagina i 100 kondura. Budući da je kraljevo sjedište bilo u Ninu, to je potpuno vjerojatno, da je ta mornarica građena drvetom posječenim u šumama zadarskog područja. U historijskom arhivu u Zadru postoje dokumenti iz vremena vladavine Venecije (od god. 1409 pa dalje), u kojima se mogu pronaći podaci koji govore da je na ovom području bilo šuma sa većim količinama tehničkog drveta. Tako generalni providur Angelo Emo izdaje nalog godine 1715. da se transportira do Obrovca (ušće Zrmanje) 6.400 kom. hrastovih pilota posječenih u šumi Zelengrad, a 1716. god. izdaje daljnji nalog za transport 3.300 kom. pilota posječenih u šumama iznad Obrovca. Generalni providur Marc Antonio Diedo izdao je naređenje 18. III 1721. o mobilizaciji odraslih muškaraca od 18 do 50 godina (mobilizirano 280 muškaraca) koji su svojim kolima prevozili posječene pilote iz šuma južnog Velebita do ušća Zrmanje kod Obrovca. Generalni providur Paolo Boldu daje naređenje dne 7. X 1782. da se utvrdi šteta od šumskog požara na Velebitu u predjelu Ripište. Prema zapisniku koji je sastavljen na licu mjesta utvrđeno je, da je požar zahvatio površinu od 3.000 koraka duljine i 2.000 koraka širine, i da je u požaru uništeno 10.900 kom. jelovih, 11.330 kom. bukovih i 280 kom. javorovih stabala. Danas, navodi drug Zorica, u tom predjelu nema ni jednog jelovog stabla. Iz ovih podataka, prema drugu Zorici, je očigledno, da je još prije nekih 250 godina bilo bogatih šuma na području Šumskog gospodarstva Zadar, ali da je neumjesna sječa, nezasitnost pojedinaca, špekulacija te slaba ili bolje reći nikakva uprava nad šumama dovela do uništenja šumskog bogatstva i zbog toga danas izbija na tom području kamen, pustoš i neplodno tlo. . . . »Živ dokaz da je Velebit bio šumovit i bogat vrijednim visokim šumama je nacionalan park Paklenica u kojem i danas postoje visoke bukove šume na površini od 1519 ha i crni bor na površini od 290 ha. Samo su duboke gugure i klanci kao prirodna prepreka sačuvali i spriječili uništenje ove šume. Ona je danas kao uspomena koja nas potsjeća na minula vremena,« nastavio je dalje drug Zorica. U referatu se dalje prikazuje aktivnost francuskih vlasti na čuvanju i unapređenju šumske vegetacije. Interesantan je prijedlog glavnog providura Vicka Dandolo, dat u službenom glasilu Kraljevski Dalmatin 26. II 1808., da se započne sistematskim, planskim radom na podizanju šuma. Svako selo treba da ogradi suhozidom površinu od 1 do 2 ha; ove bi se površine zvale »Sveti gaj«. Prvi koji započnu podizanjem Svetih gajeva bit će nagrađeni. Akcija je urodila plodom. Kraljevski Dalmatin objavljuje 1809. god. da je u 362 sela u Dalmaciji podignuto gajeva u površini 29.000 ha. Po nastojanju Dandola, osnovan je šumski i voćni rasadnik u Zemuniku kod Zadra, uspostavljan je red na pašnjacima, regulirana je sječa i zabranjen izvoz ogrevnog drveta. Za vrijeme austrijske vladavine (od 1813. god.) zanemaruju se Sveti gajevi i ne poduzimaju se nikakve značajnije akcije na podizanju šuma sve do 1866. god. (dakle 100 godina prije ove proslave). Te je godine Savjet za šumarstvo zaključio da se mogu privesti šumskoj proizvodnji svi tadašnji pašnjaci na kojima su još u dovoljnoj mjeri sačuvani ostaci šumske vegetacije. No melioracija tih degrađiranih šuma počela je tek u vezi sa Zemaljskim zakonom od 1873. i 1880. i to putem stavljanja određenih površina pod zabranu od paše koza (450.000 ha) i od paše svake stoke (100.000 ha). Međutim, vještačko pošumljavanje je počelo tek 1896. god. U tu je svrhu bilo podignuto 13 rasadnika u površini od 11 ha. Do 1900. god. podignuto je oko 400 ha kultura sa dobrim uspjehom. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Za vrijeme bivše Jugoslavije pošumljeno je na području današnjeg Šumskog gospodarstva Zadar nekoliko stotina ha: na području Benkovca 116 ha, u Biogradu n/m 210 ha, na području Preko 76 ha. Po Oslobođenju osnovana je u Zadru posebna sekcija za pošumljavanje, koja je otvorila radilišta: u Biogradu n/m, Turanj, Sukošan, Bokanjac, Diklo, Kozina, Zaton, Nin, Ljubać, Ražanac, Starigrad, Tribanj, Obrovac, Muškovci, Pridraga i Jasenica, sa ukupnom površinom od 596 ha. Osim ovih radilišta, na području današnjeg Šumskog gospodarstva Zadar radile su na pošumljavanju i kotarske šumske referade u Zadru i Benkovcu (radilišta Bibinje, Poseđarje. Vrsi, Vrčevo, Karin i dr.). Ovaj dvostruki kolosjek radova na pošumljavanju 5 god. borova kultura: Karin donji (1949—54), opć. Benkovac. Foto A. Brkan prestaje dne 1. XI 1951. kada se uspostavlja jedinstvena šumarska služba za Dalmaciju, ? u njenom okviru teritorijalne jedinice sa centrima u Zadru i Benkovcu. Ta] datum smatra kolektiv Šumskog gospodarstva Zadar danom osnivanja jedinstvene stručne šumarske organizacije na zadarskom području i ovom proslavom obilježava 15 godina njena postojanja. Radovi na pošumljavanju se smanjuju nestankom Fonda za unapređenje šuma (FUŠ) 1955. godine pa se šumske organizacije upućuju na vlastita sredstva, koja su na ovom području malena i jedva dostaju za održanje same organizacije. No, pošumljavanja se vrše i dalje premda u smanjenom opsegu i na račun zakidanja ionako skromnih osobnih dohodaka članova kolektiva. U 1958. 67 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 70 <-- 70 --> PDF |
g. integrira se šumarija Benkovac sa šumarijom Zadar, a 1961. g. prelazi ova organizacija na status privredne organizacije sa radničkim samoupravljanjem. Premda u teškim uvjetima, kolektiv ipak i dalje vrši unapređenje šuma na svom području u čemu ima i vidnih rezultata, posebno na brzoj i uspješnoj melioraciji niskih šuma hrasta medunca i na obnovi makije na primorskom području. Kolektiv Šumskog gospodarstva je imao mnogo neprilika dok nije uspio dobiti neku zakupninu od turističkih organizacija za korištenje borovih kultura za kampove. Odatle se financira i podizanje novih borovin kultura u neposrednoj blizini obale. U toku 1964. i lyöö. pošumljen je dio obale od »Crvene luke« do Pakoškog kampa, nadalje pošumljen je otok Planac, dio obale otoka Pašman tzv. Zaklopica i dr. Da je bilo više razumijevanja kod lokalnih vlasti i turističkih organizacija moglo je biti pošumljeno i pet puta toliko. Vrijednost šuma na području Šumsuog gospodarstva zavisi u prvom redu od količine Dorovin visokih šuma, što je vidljivo iz ovih podataka: ukupna vrijednost šuma iznosi nešto preko 2 milijarde (starih) dinara, i to za ukupnu površinu od bö.6öl ha. Međutim, svega 2% borovih šuma (1.183 ha) čini 36"/o ukupne vrijednosti (tj. preko bOO.OuO din). Zbog toga su Šumsko gospodarstvo Zadar i njegov kolektiv zainteresiram za daljnje širenje borovih kultura, u čemu se naaaju imati podršku privrednih organizacija i ostalih faktora u većoj mjeri nego do sada. Na kraju svečane sjednice podijeljene su nagrade u znak priznanja radnicima koji su proveli na radu u šumarstvu ovog područja 10 i vise godina. Na ovom području su proveli 15 i više godina: inž. Branko Tkalčić (kao rukovodilac u cijelom proveklom vremenu), Ivan Bilosnic (sekretar), Muar Bilosnić, Jakov (Jurko, inz. Ante Dobrić (penzioner;, Andrija Gagić, jovo Ivaneža, Niko Kaštela (penzioner), Simo Kereš, Marko Kožul (penzioner), Marko Lakić (penzioner), Ante LUKIC, Joso Marcehc, jerko Markulm, Jerko Mašina, Đuro Milanko, Miro Pavić, Sime Pedišić, Mirko Perović (penzioner), Frane Prenda (penzioner), Jovo Prostran (penzioner), Luka Pršo, Kršio Pupovac, Rade Stegnjaja (penzioner), Petar Siegnjajic, Vice Simurma, Gojko Škara, Mara Tomić, MarKo Zdrinc, Frane Zorica (sum. tennicar), Sime Zrilić (penzioner;. Stanko Župan. Od 10 do 15 godina proveli su: Andrija Alavanja ((penzioner), Šime Alić, Šime Baković´(sum. teimicar), Jerolim Basić, Rade Buča, MirKo Burcul, Vice Colić, Vojo Cupac, Viade Coso, Olga Drača (udova), Ljuban Grageljefić (sum. tennicar), Drago Fuzui, Lazar Gagic, Anie Uambiraza, i-tade Glavić, Aieksa Gužvica, Sava Kapitanovic, Marijan i^atic, Jovo Kosevic (penzioner), iNikola Kovače vic, Slavo Kurtov, Minvoj Kvarantan (sum. tehničar;, JNoKola Lazanja (penzioner), Petar Ležaja, Mi- Kola Mamslovic, Sime Mašina (penzioner), Slavko Matak, Mikola Matić, Spase MilansKo, Strpe Modne (penzioner;, Ive NaKic, Kata i\ekić (udova), Blaž Pestić (penzioner;, Luča Pinćic, i´ome Proroković (penzioner), Kosa Pupovac (udova), Jovan Koivvic, Sime Surac (penzioner), Mile Sušak, Sime Štura (penzioner), Veljko Uzelac, Dmitar Veseiinović, Milan Zehe. Prema odluci organa upravljanja Šumskog gospodarstva Zadar, u znak priznanja date su nagrade i udovicama pokojnika koji su bili zaposleni određen broj godina u šumarstvu na zadarskom području. Podjelom nagrada bio je završen svečani dio ove proslave. R. r. Ci! |