DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 65     <-- 65 -->        PDF

(površine), koji se odnose na smrekove šume, istaknuti kurzivom. Podaci u zagradama
daju distribuciju po visinskim klasama dominantne etaže smrekovih
sastojina (prvi podatak daje površine sastojina u 1. klasi s visinama od 0 do
10 m, drugi podatak se odnosi na 2. klasu s visinama stabala od 10 do´ 20 m itd.).
S obzirom na sklopljenost treba istaknuti da su sve opažane smrekove sastoji
ine gusto rasle (sklop bitno veći od 50%,) tako, da sortiranje po toj značajki
nije bilo, jer tu postoji samo jedna klasa.


POUZDANOST METODE


Prije početka rada na Aviografu B-9 na fotoskicama (povećanja) obilježene
su po rubovima krošanja sve one šumske parcele, koje će se po površinama
inventarizirati. Posebnim brojevima obilježeno je 8 parcela (1 do 8) kojima
će se površine odrediti individualno, da bi se vidjela pouzdanost metode
ne samo za veće komplekse nego i za pojedine veće ili manje parcele. Za sve
obilježene parcele određene su u Institutu za geodeziju i fotogrametriju Tehničke
visoke škole u Zürichu susreti]ivošću prof, dr H. Kaspera koordinate
(oko 4.500) lomnih tačaka svih parcela. Koordinate su određene Autografom
Wild A-7. Iz tih koordinata sračunaii smo u Zavodu za geodeziju Šumarskog
fakulteta u Zagrebu egzaktne površine.


Komparacijom podataka dobivenih mrežom tačaka uAviografu B-9 i koordinatama
u Autografu A-7 izlazi da je prvom metodom dobiven rezultat,
koji je previsok za 19 ha. Ta pozitivna razlika od 0,53% nije prekoračila spomenutu
procjenu dozvoljene pogreške izvršene nomogramom u si. 3.


Pojedinačne površine 1—8 dobivene su s ovim vrijednostima odnosno pogreškama
i to:


A


Parcela Površina P Pogreška 100
br. (jest) ha 4 ha P


1 53 + 0,1 0,2
2 161 —2,8 1,7
3 24 —0,1 0,5
4 20 —1,8 9,0
5 8 + 1,3 17,8
6 1 + 0,2 20,0
7 18 + 0,3 1,5
8 15 + 0,4 2,7


Iz tih se podataka vidi da je kod odabrane gustoće tačaka procentualna
pogreška nepodnošljiva sao za ekstremno male parcele. Ne treba smetnuti
osim toga s uma da je mjerilo modela iznosilo 1 : 50.000!


Za ocjenu tačnosti mjerenja topografskih visina mogu poslužiti veličine
preostalih visinskih pogrešaka orijentaciomh tačaka. Prosječna vrijednost tih
pogrešaka iznosila je ±1,8 m.