DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 61 <-- 61 --> PDF |
branom mjerilu modela (1 : 50.000) 100 m. Svaka tačka reprezentira u tom mjerilu upravo 1 ha. Za predmetnu ukupnu površinu (procijenjenu sa oko 5000 ha) dobit će se na taj način približno traženih 5000 opažanja. Nakon izvršene relativne i apsolutne orijentacije započelo je mjerenje (opažanje) u stereomodelima. Prednost Aviografa B-9 za predmetni rad sastoji se također i u tome što se iglica za kartiranje (promatrana pod lupom), koja definira tačke virtuelnog modela orijentiranog apsolutno u mjerilu (1 :50.000) može voditi po mreži tačaka podloženog mm-papira. Iglica na pripadnom postolju vodi se od presjeka do presjeka (razmaci po 2 mm na odabranim pravcima razmaknutim 2 mm), to se istovremeno za svaki presjek vrši opažanje u optičkom stereomodelu po značajkama navedenim gore pcd 1, 2, 3 i 4. Svaka značajka dobiva svoju kodu i to: 1. ako se radi o lišćarskim sastojinama dolazi najprije ekspozicija (za sjever koda 1, istok koda 2 itd. za ravnice koda Oj, zatim su slijedila opažanja inklinacija (inklinacija 5—15% koda 1, inklinacija 15—25% koda 2 itd.), te napokon nadmorske visine očitane na visinskoj skali (nadmorske visine na pr. 300—400 m koda 4, visine od 400—500 m koda 5 itd.). U slučaju 1.) postoje dakle 3 vrste odnosno 1 vrsta koda (ravnice). Klase visina sastojina (uzrasta) za stratum 1. kao niti sklop nije određivan. 2. ako se radi o smrekovim sastojinama na svakom opažanom mjestu (za svaki ha) opažan je osim ekspozicije, inklinacije i nadmorske visine, sklop i uzrast (visina sastojina 0—10 m koda 1, visine 10—20 m koda 2 itd.). U slučaju 2. postoje dakle 5 vrsta ili 3 vrste koda (ravnice). Ekspozicije se procjenjuju pomoću opisanih repera, a inklinacije određuju pomoću prstena (si. 2). U našem radu Masirali smo lokalitete samo na 4 ekspozicije (N, O, S, W). Pri određivanju inklinacije, u nekom radijalnom smjeru od prostorne markice, kad ta tangira na nekom mjestu model, treba pamtiti detalj modela pod periferijom prstena, koji se nalazi u smjeru procijenjenog najvećeg pada. Markka se iz svog ishodišnog položaja (A) premješta na to mjesto (B), te odredi visinska razlika tačaka B i A. Budući da je polumjer prstena približno 100 m u mjerilu lijevog snimka dobivena visinska razlika na visinskoj skali daje izravno postotak (odnosno klasu) nagnutosti. Ustvari mjerenje inklinacija na karakterističnim mjestima područja kao i mjerenje visina smrekovih sastojina izvršeno je prethodno u modelu, a podaci upisani u fotoskice (si. 4). Ako je izmjerena na nekom mjestu samo inklinacija upisan je u fotoskicu na tom mjestu samo taj podatak. Ako je za neku sastojinu (a to je urađeno samo za smrekove sastojine) određena i visina stabala u sastojini onda su podaci upisani u obliku razlomka. Brojnik tada znači klasu inklinacija, a nazivnik klasu visina sastojina. Treba istaknuti da je na pošumljenim mjestima inklinacija određena preko krošanja stabala. Ovako pripremljena fotoskica uvelike olakšava rad na Aviografu pri opažanju na pojedinim tačkama (presjecima mm-mreže). Ta se fotoskica na temelju visinskih podataka iz modela (ili postojeće karte) kasnije može nadopuniti i slojnicama (linijama formi) tako, da su podaci konačno raspoloživi ne samo u numeričkom nego i u grafičkom obliku. Time je prikazana po klasama nadmorska visina, inklinacija, ekspozicija (i klasama visina sastojina ako se radi o smrekovim sastojinama) prostorna pripadnost pojedinih dijelova pridolazećih šuma. 59 |