DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 56     <-- 56 -->        PDF

DIREKTNO ODREĐIVANJE DISTRIBUCIJE POVRŠINA


GOSPODARSKIH JEDINICA PO OROGRAFSKIM


KARAKTERISTIKAMA AVIOGRAFOM WILD B-9


Dr ZDENKO TOMASEGOViC


Razvojem instrumentalne tehnike pojavio se novi stereoinstrument Aviograf
Wild B-9. Instrument radi na strogom projektivnom principu. Relativno
je jednostavan za rad, a pristupačniji je po cijeni od svojih starijih, univerzalnih
srodnika. Smatrali smo svojom dužnošću da Autograf B-9 ispitamo —
u vezi sa direktnim određivanjem površina i orografskih karakteristika gospodarskih
jedinica, te dendrometrijskih elemenata — za potrebe šumskog gospodarstva.


CILJ


Najvredniji rezultat fotogrametrijske tehnike je stereomodel snimljenog
objekta. Radi li se o aerosnimcima Zemljine površine dolazimo u izvanredan
položaj da nam trodimenzionalni isječak po isječak te površine prikazan na
objektivan način sa svim detaljima stoji na raspoloženju u sobi za interpretaciju
i za mjerne svrhe.


Nastavljajući na klasičnu geodeziju i kartografiju, restitutori iz tog stereomodela
oblikuju signaturni plan ili kartu s manje ili više generaliziranja
pojedinosti, te izostavljanja onih detalja, koji bi signaturni plan ili kartu opteretili.
Korisnici tih planova ili karata u daljoj fazi dolaze do kvantitativnih
informacija (površine, reljef, profili itd.).


Kad postoje realni razlozi da se izradi signaturni plan ide se tim putem.
Sigurno je da ima nemalo slučajeva kad taj proizvod u toj formi nije bezuvjetno
potreban nego su dovoljni samo kvantitativni podaci (na pr. veličina
ukupne površine nekog šumskog područja, te njenih raščlanjenih dijelova kao
što su staništa ili skupovi staništa ili slično). Pretpostavka je kod toga da su
granice šumskog područja i njegovih dijelova na aerosnimcima dovoljno pouzdano
definirane. Gore spomenuti drugi slučaj nastupit će na pr. onda kad se
tzv. kombiniranom metodom određuju denđrometrijski elementi za manja ili
veća šumska područja statističkim metodama, a ne potpunom izmjerom ´(na
svakom stablu odnosno sastojini). Kod toga je potrebno poznavanje površina
čitavog područja i njegovih dijelova.


Išli smo zatim da ispitamo mogućnost određivanja površina jednog šumskog
područja i njegovih dijelova direktno u stereomodelu bez prethodne izrade
plana odnosno karte. Smatramo da je u danom slučaju takav način rada
brži i racionalniji. Stereomodel je potpuno vjerna, objektivna trodimenzionalna
predodžba Zemljine površine bez ikakve generalizacije. Na njemu stručnjak
(geolog, šumar, agronom, botaničar, rudarski inženjer itd) vrši pored opažanja,
koja se odnose naprosto na površinu i druga opažanja koja mogu dati ta