DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Na analogan način kao što smo učinili za visine izračunali smo i nasljednost za promjere. Rezultati su dani u tabelama 3. i 4. Na temelju rezultata, iznesenih u tabeli 4 možemo donijeti analogne zaključke što se tiče signifikantnosti kao i za visine, pošto je izračunata F vri-. jednost veća od tablične, uz vjerojatnost od 1%. Nasljednost promjera prema istim formulama na temelju kojih smo računali i nasljednost za visine iznosi: ...... .´.... i ff-+ C-n 0,00078 + 0,00861 0,00939 r cr2 0,00861 0,00861 II h2Ra = = = = 0,68769 ~ 69->/o. ff2 + cr2,, 0,00391 + 0,00861 0,01252 I u ovom slučaju smo također dobili rezultate koji nam govore da su i promjeri odnosno debljinski prirast isto tako kao i visine u većoj mjeri uvjetovani nasljeđem nego okolinom i da se stupanj genetske kontrole kreće između 69 i 92%. To da (6, 7) je kod Crvptcmeria japonica dobio rezultate za nasljednost promjera koji su se kretali u granicama između 74 i 84% odnosno u iznosu od 58%, što nam također potvrđuje prije iznesenu konstataciju u vezi s nasljednosti istoga svojstva u našem primjeru za bijelu vrbu (Salix alba L.). Uspoređujući dobivene rezultate za nasljednost visina odnosno promjera iz našeg eksperimenta možemo zaključiti da je visinski prirast kod bijele vrbe (Salix alba L.) u većem stupnju genetski kontroliran nego debljinski. Na kraju je potrebno napomenuti da je procjena nasljednosti nekog svojstva iz klonskog testa mnogo jednostavnija od procjene nasljednosti toga istoga svojstva preko generativnog potomstva, ali je ovaj način određivanja nasljednosti dosta nesiguran. Prema Hattem e r-u (2) taj način procjene nasljednosti u pojedinim slučajevima daje više parametre ogledne parcele, nego genetske parametre s razloga jer homogenost zemljišta i povećanje broja repeticija dovodi do smanjenja greške pokusa što utječe na povećanje »nasljednosti«. ZAKLJUČAK \. Nasljednost visina za bijelu vrbu (Salix alba L.) izračunata iz klonskog testa kod starosti biljaka l/l kreće se u granicama između 73 i 93%, a nasljednost promjera između 69 i 92%; 2. Oba rezultata ukazuju na činjenicu da su i visinski i debljinski prirast u većoj mjeri uvjetovani nasljeđem, a u manjoj mjeri okolinom; 3. Kada dobivene rezultate za nasljednost visina i promjera međusobno usporedimo, tada dolazimo do zaključka da visinski prirast podliježe nešto većem stupnju genetske kontrole nego debljinski; 4. Izračunate vrijednosti za nasljednost visina i promjera nisu parametri populacije, već pojedinačnog eksperimenta. 51 |