DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE GODIŠTE 91 SIJEČANJA—VELJAČA GODINA 19G7. NEKOLIKO NAPOMENA ZA GOSPODARENJE I UREĐIVANJE SUMA U PLANINSKIM PREDJELIMA LIKE Ing. ZLATKO BCNJEVCEVlC Napomena. Ovaj je rad nastao kao posljedica dugogodišnjeg proučavanja strukture s?.stojina u šumama Like. Rješenja koja se ovdje predlažu inspirirana su nekim postavkama iz francuske nauke o uređivanju šuma, koje se u našim prilikama mogu korisno primijeniti. 1. UVOD Veliki broj sastojina u planinskim predjelima Like, srednjih nadmorskih visina, koje su posljednjih nekoliko decenija bile podvrgnute »prebornom« gospodarenju, imaju danas velikim dijelom strukturu skoro regularnih sastojina, pri čemu je raspored dobni h razred a potpuno neuravnotežen i manjkav. Cesto čak i veliki dijelovi površina pojedinih gospodarskih jedinica pokriveno je samo starim i prestarjelim sastojinama, koje su skoro regularne strukture i gotovo podjednake starosti. Nastojat ćemo analizirati situaciju u tim i takvim sastojinama, u vezi geneze sastojina, razvojnih tendencija u sastojinama i, na temelju tih nalaza, utvrditi i definirati najpovoljnije metode gospodarenja, kako bismo na taj način; — pokrenuli intenzivnije podmlađivanje u sastojini; — uravnotežili strukturu sastojine; — uveli takvo gospodarenje, da se u osnovama presiječe korijenje svake daljnje nepovoljne evolucije sastojina. 2. ANALIZA STANJA Šumsko-uzgojna karakteristika stanja, ispitanih sastojina, pokazuje značajnu promjenu strukture, s obzirom na učešće stabala po debljinskim stepenima, kao i apsolutno i relativno starenje sastojina. Potrebno je, dakle, ispitati uzroke svih ovih pojava, kao i posljedice do kojih dovode ove dvije značajke, kako bismo odatle mogli izvući potrebne pouke i zasnovati principe za šumsko uzgojne zahvate u budućnosti. 2.1. Uzroci postojećeg stanja ovisni su: — o karakteru nastanka (genezi) sastojine; — o načinu dosadašnjeg gospodarenja. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 4 <-- 4 --> PDF |
2.1.1. Karakteristika nastanka (geneze) sastojine: Mnoge su, promatrane sastojine nastale spontanim djelovanjem prirodnih sila, prirodnim pošumljavanjem uslijed naleta lakog sjemena, kao i uopće uslijed progresivnih kretanja šume u osvajanju napuštenih, dotada golih, povr i Pregledu pimiaa šina, pašnjaka, čistina i t. d., kao i prirodnom konverzijom, napuštenih i slabo gospodarenih, niskih i srednjih šuma (npr. G. J. »Crno Jezero« predio »Ravna Gora«, G. J. »Vujnović Brdo«, G. J. »Komarnica«). Sa druge strane, loše, ili skoro nikakvo, gospodarenje u mnogim tzv. prebornim sastojinama uslijed vanjskih faktora doveli su do takvog stanja, da te sastojine nemaju više nikakve povoljne strukture za preborno gospodarenje. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 5 <-- 5 --> PDF |
U svakom slučaju, zadnjih 50—80 godina, šume Like nam se prikazuju kao šumski masivi često vrlo otvoreni, progaljeni i prorjedeni u kojima je došlo do spontanog pomlađivanja na velikim površinama kao posljedica neurednog prebiranja i uklanjanja starih i prastarih matičnih stabala. Te pomlađene površine danas predstavljaju skoro jednolike regularne mlade sastojine: bukve, jele, bukve i jele. C.J. Zapadna Mazinska Planino Grafički prikaz poligona broja sfaoa/a i drvnih maso po serijama Serija odjela 10 prebirar/´t Scr.ja odje i lycqv i melioraciju 7 09 3ete Oi oooitt Bui*aOt ´ Jela O´« ijkvoOS JrlaO? ß;i «,J k/- 325, da W = Sil/no V-t»7i**/Am V´ 196-i m´/ta Napomena : Slične pojave u genezi i razvoju sastojine, karakteriziraju i dinamiku razvoja u prašumama i poluprašumskim sastojinama što ukazuje da je ova, za nas neželjena dinamika, prirodna i u svojoj biti dominantna. Drugim riječima, svaka sastojina prepuštena samoj sebi, slijedi »zov prirode« i upravlja svoj razvojni put u pravcu stabilne prašume. Da nam slijed razmatranja bude što jasniji, objasnit ćemo ovdje, u najkraćim crtama, razvojni put prašume. Solidna, i neosporno metodička ispitivanja prašuma naše klimatske zone, izvršio je (i vrši dalje) prof. dr. H. Leibundgut. U svom radu: »Über Zweck und Methodik der Struktur und Zuwachsanalyse von Urwäldern«, između ostaloga, autor je utvrdio i slijedeće: ... . Prilikom obilaska jedne prostrane, stojbinski ujednačene prašume opažamo jedno upadljivo ponavljanje izvjesnih, ali zato tipičnih, sastojinskih oblika koje možemo nazvati tipovi. Smatramo li, da su ti tipovi u uslovnoj međusobnoj vezi, kao vremenski slijedovi u evoluciji prašume, možemo opravdano uzeti da su pojedini tipovi šume ustvari pojedine vremenske faze u evoluciji prašume, i na taj način dolazimo do jednakosti pojmova tip = faza i do definicija: — »Faza« — je strukturno jasno omeđena i uočljiva stepenica razvoja unutar pojedine fitocenoze. — »Stadi j u fazi« — je razvojna stepenica jedne određene faze. Na temelju ispitivanja šumsko-uređajnih elaborata mogu se, utvrditi, objektivno, faze neke ispitivane jel. bukove prašume. To su: optimalna, terminalna i inicijalna faza. 3 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— Optimalna: Optimalnv fazu cenoze karakteriziraju slijedeći elementi: — horizontalni sklop, + jednolika struktura, — jednolika struktura, obzirom na prsne promjere, — velika drvna, zaliha; (cea 800—1400 m3/ha), — nedostatak procesa obnove sasrojine, — Terminalna: Faza starenja, opadanje prirasta, prekidanje sklopa označena je nagUm raspadanjem optimalne faze sastojine pri čemu insekti, vjetar, vatra i ostali kalamiteti često dovode do ostvarenja većih plješina. — Inicijalna: Ka tim plješinama stvaraju se stadiji predšume (Vorwald) tj. sukcesija drveća »vrste svjetla« (breza, jasika, vrba). Na ovaj stadij predšume nadovezuje se drugi, daljnji stadij, u kojem se formira donji sloj drveća vrste sjene i to, otprilike, teče ovako: Nakon što na plješinu naleti sjeme vrsta svjetla, stvara se sastojina tih vrsta. Ta se sastojina razvija dalje. Ona raste. Povremeno, pod krošnjama tih »pionirskih * vrsta, naleti lako sjeme vrsta sjene npr. jela, i te jele, pod zaštitom pionirskih vrsta »predšume* počinju da se razvijaju. Nakon što su, u visinskom prirastu, pretekle svoje »zaštitnike« dolazi do odumiranja vrsta iz »predšume«, jer im nedostaje potrebno svjetlo. Tako je opet formirana opti- Slika 1. Slika 2. Slika 1. Uslijed neurednog prebiranja prevelikog intenziteta, koje je imalo karakter oplodnih sječa došlo je do stvaranja dvoetazne jelove sastojine. Gornja etaža sastoji se od pojedinačnih, starih i prastarih, jelovih stabala, slabog prirasta, a donja etaža od mlade, vrlo vitalne, zdrave i nenjegovane sastojine. Šumarija Otočac Gospodarska jedinica »Rastovka — Kutarevska Kosa« Predjel »Sinjal« Slika 2. Uslijed neurednog prebiranja, koje je imalo karakter ophodnih sječa, došlo je do stvaranja dvoetazne bukove sastojine. Gornja etaža sastoji se od pojedinačnih starih i prastarih bukovih stabala slabog prirasta u stadiju propadanja, a donja etaža od mlade vitalne i nenjegovane bukove sastojine. Šumarija Gračac Gospodarska jedinica »Sveto Brdo — Crveni potoci« Predjel >-Golo Brdo« |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 7 <-- 7 --> PDF |
malna faza drveća »vrste sjene«, optimalna faza matične prašume. Ovaj proces teče dugo, on može da traje i do 400 godina. Ova, prebornoj sumi, slična faza, razvija se relativno na malim površinama i to samo onda ako je tlo vrlo dobro i plodno. Međutim, bilo kakav razvitak u prašumi, sa bilo kakvim međufazama razvoja, on ima uvijek tendenciju na svoj klimaks — optimalna faza, koja ima mnogo značajki regularne visoke šume. U prirodi ( u prirodnom toku događaja) razvijaju se, na raznim mjestima i istovremeno, razne razvojne faze. Dakle, vremenski i prostorno razvojne faze su međusobno razdijeljene, pri čemu su površine u fazi podmlađivanja uvijek prisutne i znatnije nego mi to očekujemo. Npr. u jednom jednolikom bukovom prašumskom mladiku visine 5—10 m, a promjera 2—6 cm našlo se stabala sa međusobnom starosnom razlikom i do 60 godina. Prema tome u prašumi nije bitna fizička starost sastojine nego stadijska energetska starost, koja se putem ispitivanja vitalnosti i razvojne tendencije može objektivno i relativno tačno utvrditi. Iz toga razloga, prilikom analize struktura prašumskih tvorevina, mora se posvetiti dovoljno pažnje i fitocenološkom aspektu populacije. 2.1.2. Djelovanje dosadanjeg načina gospodarenja Poteškoće uspona na visoke planine, nedostatak cestovne mreže, opće prilike nerazvijenosti ličke regije, kao i nedovoljan i slabo obučen šumarski stručni kadar (u prošlosti) ometali su u planinskim predjelima Like pravilno i korektno preborno gospodarenje, mada je ono skoro po> svuda bilo proklamirano. Uslijed toga dolazilo je do slijedećih gospodarskih posljedica: 2.1.2.1. Velike sječine — velike progale Utvrđivanjem i preporučivanjem u prošlosti (god. 1909.) neopravdano dugih ophodnjica sa namjerom da se dođe do koncentracija sječina sa osnovnom namjerom da sječe budu rentabilne, dovelo je do velikih progala, sa svim svojim svojstvenim posljedicama. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 8 <-- 8 --> PDF |
2.1.2.2. Nikakva njega — loš kvalitet sastojina Smanjeni obim šumsko uzgojnih zahvata, kao npr. oslobađanje kvalitetnog podmlatka u sastojinama, nedostatak vještačkog pošumljavanja na manjim progaiama, kao i nedostatak osnovnih radova na čišćenju i njezi mladih sastojina, dovodi do lošeg kvalitativnog sastava sastojina. 2.1.2.3. Nered u sječi (velike šumske štete) progale — karstifikacija Sječni zahvati uz komunikacije i u blizini naselja, imali su više karakter progalnih sječa oplodnog gospodarenja na velikoj površini, nego pravih prebornih zahvata, pri čemu su nastajale velike progale u sastojini, a kako su te progale izvršene u sastojini starih stabala, bez naročite regenerativne moći, nije ni došlo do prirodnog pošumljenja progaljenih površina, već su one ostale nepošumljene, prepuštene same sebi i prirodnoj evoluciji. 2.1.2.4. Sa druge strane, uslijed djelovanja bivših šumskouređajnih doktrina (strah od devastacije) dolazilo je često i do pojava slabe i neefikasne sječe. SI. 4. Slika 4a. Slika 4. Ostaci jelove sastojine u gospodarskoj jedinici »Laktin Vrh« na Velebitu, predio »Poiožine« (Šumarija Gospić) Slika 4a. Ostaci ostataka jelove sastojine u privatnom posjedu (Dabar, Otočac) |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Slaba neefikasna sječa — starenje propadanje sastojine Utvrđivanjem bojažljivih i niskih sječivih mogućnosti (godišnjih eto ta) dolazila je operativa često u situaciju, da sječom pređe samo letimice kroz odjele i da stablimičnim preborom, ionako preduge preporučene ophodnjice, sticajem prilika praktično produži na neodređeno dugo razdoblje. Pri čemu dolazi do relativnog i apsolutnog starenja sastojina i njenom prelasku iz »preborne « u regularnu strukturu. ´ <* ! §«f§ ;^& Slika 5. Uslijed slabih i bojažljivih sjetnih zahvata bivša »preborna« sastojina, bukve i jele prešla je u skoro regularnu šumu sa karakterom prašume u početnoj fazi propadanja. Drvna masa po 1 ha iznosi 414 m:l od čega G2,:´/o drvne mase stabala preko 50 cm prsnog promjera. Šumarija Udbina G. J. »Mala Plješivica — Karlović Korita« Predjel »Mandića Jezero« Slika 6. Uslijed bojažljivih i nepravilnih sječa bivša »preborna sastojina jele« prešla je starenjem u skoro regularni oblik. — Drvna masa po 1 ha iznosi 207 ms od čega 57u/u drvne mase debljinskih razreda od 50 cm naviše. Šumarija Otočac G. J. »Krekovača — Vrhovice« Predjel »Rape« Ovakvih primjera ima mnogo, pa veliki dio pojedinih gospodarskih jedinica ima utvrđeni intenzitet tječe od 1—10%. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 10 <-- 10 --> PDF |
2.2. Moguće posljedice prebornog gospodarenja Da plastički prikažemo i objasnimo neke teoretske postavke i tok evolutivnih kretanja u, danas nazvanim, prebcrnim sastojinama upotrebit ćemo slikoviti prikaz (analizu) na dva izabrana primjera, upotrebljavajući pri tome neke numeričke podatke koji se, naravski, ne moraju i ne mogu generalizirati. 2.2.1. Pretpostavka I. (uravnotežena preborna šuma) Pretpostavimo, da pred sobom imamo prebornu sastojinu koja je potpuno uravnotežena sa ophodnjicom od 10 godina. Da se i nadalje održi ravnoteža u takvoj prebornoj sastojini postavlja se teoretski zahtjev, da se u svakom odjelu (odsjeku) te gospodarske jedinice unutar 10-godišnjeg perioda (ophodnjica) izvrši sječa i to samo jedna jedina sječe. Po toj pretpostavci u jednoj bismo godini morali sjeći 10% površine. Ovo se može smatrati normalom i odgovara uglavnom našim sastojinskim prilikama, jer je dužina trajanja ophodnjice indirektno proporcionalna brzini priraščivanja sastojine; drugim riječima: što je brže prirašćivanje to bi i ophodnjica mogla biti kraća i obratno. 2.2.2. Pretpostavka II (Neuravnotežena preborna šuma) Međutim, pretpostavimo jedan drugi slučaj, onaj koji je, nažalost, mnogo češći u našoj praksi. Pretpostavimo, dakle, da je sastojina, iz prije opisanih razloga, evoluirala iz preborne u pravcu regularne šume i da je, uglavnom (i u velikom postotku) na cijeloj površini ostarjela (otprilike 120 godina). S obzirom na ekološke i ostale prilike, pretpostavimo da starost ovih sastojina ne može prekoračiti (bez štete po kvalitet sastojine i intenzitet prirašćivanja) dob od 180 godina. Znači da je »vijek preživljenja« u ovom slučaju (180—120) 60 godina. U tom slučaju, svaki savjestan šumar, mora se truditi da obnovi sastojinu u tako kratkom periodu i to na cijeloj, obično velikoj, površini, ako ne želi kasnije sabirati sušce, vjetrolome, izvale i prestarčena stabla (bakrlje) itd. Ako bi se taj šumar formalno pridržavao pravila strogo prebornog gospodarenja sa ophodnjicom od recimo 10 godina trebalo bi izvršiti regeneraciju 30% cijele površine gospodarske jedinice. Može li se takva obnova izvršiti uspješno i bez štete po stanište i sastojinu? Ne! To je nemoguće! Poduzeti tako snažnu (i brutalnu) regeneraciju (sječu) na 30% površine neke gospodarske jedinice, prebornim sječama, prelazeći sjekoredima iz odjela u odjel, znači, pretvoriti cjelokupni šumski masiv u ogromnu površinu naplodnog sijeka, uz prateće opasnosti od degradacije tla, zakorovljenja, povećanja broja izvala, opasnosti od sekundarnih, negativnih pojava koje prate svako naglo otvaranje sklopa. To je naprosto planiranje kaosa u sastojini, to je svjesno uništenje sastojine. Odatle proizlazi evidentno, da preborno gospodarenje, pa i ono najfinije i najsuptilnije tehnike, u svim postojećim slučajevima, nije u stanju da povoljno riješi sve postavljene šumsko uzgojne i šumsko uređajne probleme. Znači, potrebno je pristupiti drugačijim rješenjima. Rješenjima, koja odgovaraju teškoj situaciji, u kojoj se sve te i takve sastojine nalaze. Treba prići novim putovima u rješenju tih problema. Ti putovi moraju biti potpuno nezavisni o svim postojećim šumsko uređajnim šemama i moraju osigurati, u svakom slučaju, puni uspjeh pothvata. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 11 <-- 11 --> PDF |
3. PRIJEDLOG RJEŠENJA 3.1. Pristup problemu (osnovne napomene) U planinskim je predjelima osobito važna solidna podjela šumskih masiva u posebne dijelove. Neophodno je potrebno, da gospodarske jedinice, kao i njihovi dijelovi (odjeli, odsjeci) budu jedinstveni ekološki kompleksi i da se dijelovi gospodarskih jedinica jednakih ekoloških uvjeta svrstaju u specijalne serije ili grupe odjela i odsjeka. To je veoma važno s obzirom na činjenicu da se radi o šumskim masivima, koji se često prostiru u nekoliko visinskih zona. Nadalje, nije sve isto tretirati bukove sastojine na blagim obroncima gora i one na strmim grebenima visova. Nije sve isto tretirati jelove sastojine u vrtačama sa svježim dubokim humusnim tlom i one na eksponiranim jugozapadnim obroncima na suhim plitkim i toplim tlima. Nije sve isto tretirati smreku u vrtači i na kiselim tlima i onu na obroncima i bazičnim tlima. Nije sve isto tretirati vrstu »koja se nalazi na svom staništu« od one »koja se nalazi na tuđem staništu«. Ovdje moraju egzaktna fitocenološka i tipološka ispitivanja odigrati značajnu ulogu, a rezultati tipoloških ispitivanja moraju se poštivati prilikom razrade privrednih i šumsko uzgojnih osnova. Sa druge strane uslovi priraštavanja, kao osnovni kriterij za duljine ophodnjice, kazuju nam da intenzitet svih šumsko uzgojnih zahvata ne može biti posvuda jednak i šematski postavljen, nego se mora utvrđivati od stojbine do stojbine, na temelju egzaktnih studija i analiza koliko o stojbini toliko i o sastojini, o njenom stanju i razvojnim tendencijama. Tek, nakon poznavanja svih nabrojanih elemenata, uzevši u obzir i ekonomsku problematiku privrednog područja, postavljamo ciljeve gospodarenja, kao najpovoljnija rješenja ekonomsko-biološkog kompleksa. 3.1.1. Intenzifikacija gospodarenja Bez obzira, za koji smo se sistem gospodarenja opredijelili, održavanje šume u stanju visoke produktivnosti traži, prije svega, određene radove na uzdržavanju i poboljšavanju fonda. To su radovi, koji se moraju provoditi često i neprekidno: vještačko pošumljavanje, čišćenje i proređivanje sastojina, oslobađanje sastojina pod sklopom, unošenje četinara u šume lišćara itd. Naravno, moramo istovremeno biti načisto, da će u većini slučajeva doći do takvih mjera i zahvata u sastojini, koji će zahtijevati povećane sječe, ako ne želimo kasnije iskorištavati sušce i izvale, kao i stabla u propadanju, ali isto tako, a to je veoma važno, moramo nastojati da ne stvorimo golet, pustoš i kamenjare sa po gdjekojim stablom. Dakle, neophodno se nameće pošumiti sve progale, vještačkim načinom i to svugdje tamo, gdje priroda nije osigurala dovoljno vrijednog podmlatka. A sve ovo traži: — jasan i konkretan plan uzgojnih radova; — dobru i dovoljnu gustu mrežu cesta i putova; — dovoljno mehanizacije i radne snage; — osiguranje smještaja i prihvata radne snage; — osiguranje dopunske sezonske radne snage (za vrijeme mrtve sezone u poljoprivredi); — osiguranje sa dobrim tehničkim rukovodećim kadrom koji će moći savladati sve postavljene biološko-tehničke probleme. A za sve to treba sredstava! |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 12 <-- 12 --> PDF |
3.1.2. Osnovne koncepcije o značaju i primjeni šumsko-privrednih elaborata Prije .svega, treba shvatiti pravi smisao i značaj uređajnog elaborata. Treba biti načisto sa činjenicom da šumsko uređajni elaborat nije »svetinja« i »zakon « za provedbu, već dokumenat brižljivog studijskog rada, koga treba često i u razno dobra provjeravati u praksi. Potrebno je, dakle, da upravitelji i ostali izvršioci šumsko-privrednih osnova, zadrže kritičan stav u pogledu svih postavki šumsko privrednih osnova, preporučenih radova i metoda, šumsko uzgojnih zahvata, visina etata itd. i da, u radu na terenu, preispitaju valjanost teoretskih postavki šumsko uređajnih elaborata. Bilo bi korisno, i mudro ,da se u polovici perioda važnosti svake gospodarske osnove, nakon detaljnog pregleda cijele gospodarske jedinice, sačini kritički, kratki, osvrt na uspjeh gospodarenja. U tom osvrtu mogle bi se iznijeti kritičke napomene o pravilnosti gospodarskog razdjeljenja, o veličini etata, o pravcima sječa itd., kako bi se do konca perioda mogle provesti potrebne korekcije osnova. (Formalno se to može provesti u vidu aneksa na gospodarsku osnovu). Sa druge strane, potrebno je, i osobito važno, da svaka doznaka bude najsavršenija realizacija šumsko uzgojne i šumsko gospodarske misli. 3.2. Metode uređivanja šuma u planinskim predjelima 3.2.1. Općenito U pogledu utvrđivanja »metoda« budućeg uređivanja planinskih šuma možemo se sresti, a najčešće se : srećemo, sa ova dva osnovna slučaja. 3.2.1.1. Slučaj uvedenog i uređenog prebornog gospodarenja bilo stablimičnog ili grupimičnog, koje se može i dalje nastaviti i uspješno provoditi, pod uslovom da se intenzifikacijom šumsko uzgojnih zahvata (kratke ophodnjice, njega sastojine, proređivanje itd.) osigura: stabilnost sastojine, povećanje vrijednosti fonda i učvrsti stalnost prihodovanja. Ovaj je slučaj u praksi Like veoma rijedak. 3.2.1.2. Slučaj, koji je nažalost u praksi kod nas mnogo češći, jest problem gospodarenja i uređenja sastojina, koje su na velikim površinama zastarčene, prestarjele, slabog zdravstvenog stanja, niske vrijednosti itd., koje traže hitne i efikasne intervencije. To su sastojine koje treba obnoviti i popraviti na cijeloj površini u roku od najdulje 40 godina, a to znači u relativno kratkom roku. Obnova takvih sastojina predstavlja veoma delikatan i opasan hirurški zahvat, međutim, nikakvi razlozi ne bi smjeli usporiti izvršenje ovog, gospodarski imperativnog, zadatka. U praksi ne srećemo se samo sa ova dva karakteristična oblika postavljenih problema, već postoji cijela skala svih mogućih prelaznih oblika lokalnog karaktera, koje treba dobro proučiti i vješto razriješiti. U rješavanju postavljenih problema treba prvenstveno obratiti pažnju na slijedeće: — osigurati obnovu svih starih sastojina prije nego postanu potpuno bezvrijedne i ne propadnu; — osigurati, za budućnost što je moguće ravnomjernije pritjecanje prihoda (potrajnost gospodarenja); — poboljšati strukturu sastojina s obzirom na dobne (odnosno debljinske) razrede. Postavlja se sada pitanje, kojim zahvatima pridati prioritet? |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Po našem mišljenju, najveću pažnju zaslužuje, u prvom redu, problem pomlađivanja stare propadajuće sastojine. - Ispravan zahvat u ovom slučaju ovisi o slijedećim momentima: — o zdravstvenom i energetskom stanju te prestarjele sastojine; — o vremenu, u kome ta prestarjela sastojina može, u punoj vitalnosti, preživjeti tj. u roku preživljenja; — o veličini površine, koju prekrivaju te prestarjele sastojine; — o rasporedu svih tih prestarjelih površina s obzirom na cjelinu gospo darske jedinice. 3.2.2. Rok preživljenja Ovaj novi pojam, kojega pokušavamo uvesti u našu praksu, mora biti razjašnjen i dovoljno precizno definiran, kako ne bi dolazilo do eventualnih nesporazuma ili nejasnoća. Pod pojmom »rok preživljenja«, razumijevamo vremenski rok u kojem sastojina, koja je iz prijašnje skoro preborne strukture prešla u regularnu, o može još da se održi u dobrom zdravstvenom stanju i u punoj sposobnosti naplođivanja. Naravski da »rok preživljenja« predstavlja jednu relativnu, subjektivnu, veličinu i potrebno je veliko znanje, umijeće i iskustvo, da se taj »rok preživljenja « pravilno ocijeni. Kod ocjene »roka preživljenja« treba izbjegavati svaku krajnost, a optimistički oprez ovdje je potpuno na svom mjestu. Bilo bi, naime, loše kad bi sastojine u punom naponu vitalnosti, radi jakih stabala proglasili prestarjelim i naprečac ih osudili na sječu. U tu svrhu preporuča se, numeričko statističkim putem, objektivnim pokazateljima, utvrditi pravo stanje u sastojim. Ti su objektivni pokazatelji: pripadnost stabala slojevima, vitalnost, razvojna tendencija, šumsko uzgojna vrijednost stabala, tehnička vrijednost debla i duljina krošnje. Međutim, za praktične svrhe, najvažnije je utvrditi: pripadnost u slojevima, vitalnost, a naročito, razvojnu tendenciju. 3.2.3. Razvrstavanje sastojina s obzirom na ´metode gospodarenja Postoji u prirodi toliko bogatstvo oblika ,u strukturama konkretnih sastojina, da je skoro nemoguće sve sastojine, ili sve gospodarske jedinice, tačno i precizno prema strukturnom sastavu sastojine razvrstati i definirati. Međutim, za potrebe prakse bit će dovoljno, u prvi čas razvrstati ih prema slijedećoj praktičnoj sistematizaciji koju preporučamo. 3.2.3.1. TIP-1 Uravnotežena preborna šuma Uravnoteženu prebornu šumu karakteriziraju slijedeći elementi: Svi odjeli moraju imati prebornu uravnoteženu struktru ,a to znači da u svakom odjelu frekvencijska krivulja broja stabala s obzirom na debljinske stepene i razrede prsnih promjera mora biti normalna ili gotovo normalna. Drugim riječima, svaki odjel preborne šume mora biti umanjena slika cjelokupne gospodarske jedinice. Sastav svakog odjela, s obzirom na frekvencijsku krivulju broja stabala, kao i sastav sastojine, mora ostati identičan kroz sva vremena. Tamo, gdje su cvi uvjeti osigurani, može se uspješno nastaviti sa prebornim gospodarenjem. 3.2.3.2.T7P-2 Zapuštena, loše gospodarena šuma To je šuma, u kojoj pojedini odjeli (odsjeci) u svojoj cjelini predstavljaju pojedine razvojne faze regularne ili skoro regularne šume sa slijedećim aspektima: 11 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 14 <-- 14 --> PDF |
3.2.3.2.1. Grupa za pomlađivanje — odjeli (odsjeci) u kojima su sastojine prestarjelc regularne ili skoro regularne (sa binomskom strukturom frekvencijske krivulje) broja stabala s obzirom na stepene i razrede prsnih promjera). Ti odjeli moraju biti u dobi da »rok preživljenja« cijele sastojine iznosi manje od 60 godina. 3.2.3.2.2. Grupa za prebiranje — odjeli (odsjeci) u kojima je struktura preboma, kao u prethodnom tipu (broj 1). 3.2.3.2.3. Grupa za melioraciju — odjeli (odsjeci) koji prekrivaju mlade jednodobne, regularne ili skoro regularne, j-astojine. TIP 3.2.3.3. Potpuno zapuštena šuma ili prašuma u fazi evolucije Ovaj tip odgovara, po svojoj strukturi tipu broj 2, ali mu je osnovna karakteristika, da prestarjela stabla, sa rokom preživljenja ispod 60 godina ne zauzimaju pojedine kompletne odjele i odsjeke, već su rasute po cijeloj gospodarskoj jedinici i tvore grupe unutar mladih (pomlađenih) ili »prebornih« sastojina, što je naročito karakteristično za prašume u evoluciji. U pojedinim slučajevima (Tip 1, 2, 3) preporučamo slijedeće načine uređivanja (gospodarenja). 3.3. Metoda intenzivnog prebiranja (Preborno gospodarenje) (Gospodarenje u šumi »tip-1«) Preborno gospodarenje intenzivnog tipa zahtijeva sječne zahvate u sastojini, koji će biti slabi po masi, a jaki (česti) po vremenu. Drugim riječima, u prebornoj šumi treba sjeći malo i često, kako bi na taj način osigurali dobro pomlađenje u sastojini i dobru zaštitu mladim biljkama. Međutim, za uspješno trajno preborno gospodarenje moraju se osigurati slijedeći, neophodno nužni, preduvjeti: — poboljšati i izgraditi dovoljno gustu mrežu komunikacija, radi uspješne eksploatacije drvne mase i omogućavanja intenzivne njege u sastojinama, — povećati, do maksimuma, uzgojne intervencije na oslobađanju pomlatka, čišćenju i prebornim proredama. Po potrebi obavezno je vještačko pošumljavanje sadnicama i sjemenom svugdje tamo, gdje prirodno pošumljavanje iz bilo kojih uzroka nije u cijelosti uspjelo (kompletiranje). — poboljšati i do detalja izučiti sistem doznačivanja stabala u prebornoj šumi. Te doznake ne smiju imati karakter proreda u visokim regularnim šumama, sa druge strane, doznaka mora preći iz sistema stablimičnog prebiranja na sistem grupimičnog i skupinskog prebiranja, jer se takvim doznakama osigurava kvalitet budućih sastojina. Ukoliko u nekim odjelima (odsjecima) ima sastojina koje su u lakšem obimu neuravnotežene strukture, bit će potrebno zalaziti sječom u te odjele, ne jedamput, za vrijeme trajanja jedne ophodnjice, već dva puta i to: prvi put u prvoj polovici ophodnjice. a drugi put u drugoj polovici ophodnjice. 3.4. Metoda gospodarenja po grupama (grupimično) (Gospodarenje u šumama »tipa-2«) U slučajevima, kada treba obnoviti sastojinu sa relativno kratkim rokom preživljenja (60 god.), koja je u pojedinim odjelima zastarjela i postala regularna ili skoro regularna postupit ćemo ovako: |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 15 <-- 15 --> PDF |
U najkompleksnijem slučaju, gdje postoje svi aspekti šume »tipa-2«, grüpirat ćemo sve odjele — odsjeke u tri grupe: (možemo nazvati i serija). — grupa za obnovu (grupa za regeneraciju), — grupa za prebiranje (preborna grupa), — grupa za melioraciju (meliorativna grupa), 3.4.1. Grupa za obnovu (Serija odjela/odsjeka za obnovu). Ova će se grupa formirati od svih onih odjela (odsjeka), koji su najstariji i najugroženiji, koji se moraju obnoviti (regenerirati). Zahtjev, da se ova grupa mora apsolutno obnoviti u cijelosti, prije svoje potpune propasti, opravdan je i evidentan, ako ne želimo kasnije sabirati samo suhare, vjetrolome i oštećena stabla. Obračun sječne mogućnosti (etata) po površini i masi, za ovu grupu, vrši se na slijedeći način: Prvi korak Nakon što smo u cijeloj gospodarskoj jedinici pronašli i utvrdili koji su odjeli postali regularni i prestarjeli, utvrdit ćemo njihovu ukupnu površinu, koju označujemo sa znakom P„, kao i odmjeriti (ocijeniti) koliko im još ostaje godina da prežive (rok preživljenja, znak Rri). Drugi korak Nakon izvedbe prvog koraka, utvrđujemo takozvano vrijeme trajanja postupka (vrijeme aplikacije) tj. vrijeme koje nam kaže, koliko treba da se čitava površina, te grupe, obnovi i pomladi. To vrijeme trajanja postupka, nazovimo »Tu« (rok aplikacije). Na temelju tih brojčanih pokazatelja utvrđujemo prioritetni led tretiianja (sječe) po odjelima. Naravno, najprije dolaze na red one sastojine, koje su najugroženije najstarije (najslabijeg zdravstvenog stanja), jednom riječju one koje se najhitnije moraju obnoviti). Njihova ukupna površina iznosi, prema formuli (1), kako slijedi: ra (1) p0 = P„ . pri čemu je: Rp p,, = površina skupa odjela, koji se najhitnije moraju obnoviti. r;l = vrijeme trajanja postupka oko pomlađivanja (rok aplikacije). Rp = vrijeme trajanja preživljenja sastojine (rok preživljenja). P0 = ukupna površina svih prestarjelih odjela (odsjeka). Na taj smo način utvrdili prvu transu površina, koje moramo obnoviti u određenom vremenskom periodu. Ostatak površina za drugu i eventualno treću transu utvrđuje se na isti način i po istoj formuli. Utvrđivanje etata (po masi) Etat po masi u ovom slučaju utvrđuje se po formuli: Mp Mp.t (2) . . . . e = h , pri čemu je: ra 2 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 16 <-- 16 --> PDF |
e = etat za prvu transu Mp = cjelokupni drvni fond na površini p ra = vrijeme trajanja postupka oko pomlađivanja t = prosječna stopa prirasta drvne mase »M« Ostaje nam, da utvrdimo, na temelju bioloških analiza i opažanja, veličine »Rp« i »ra;<. Veličina »Rp«. Da se osigura potrajnost prihodovanja i poboljša razmjer dcbljinskih stepena nastoji se vrijeme trajanja preživljenja utvrditi što dulje, ali ipak u granicama još snažne fruktifikacije stabala (što ovisi o zdravstvenom stanju, vrsti drveta i ekološkim prilikama). Veličina »ra«. Vrijeme trajanja postupka (vrijeme aplikacije) za obnovu sastojine ne smije biti ni prekratko (10 godina) ni predugo (30 godina). Smatramo da bi vrijeme trajanja aplikacije cd cea 20 godina za jelu, smreku, a 15 godina za bukvu bilo dovoljno razumno. Napominjemo da ova veličina (rok aplikacije) nema nikakve veze sa već utvrđenom ephodnjicom. Napomena: Iako nema nikakvih utvrđenih pravila, ipak se preporuča da površina »p<- u prvoj transi ne pređe veličinu od 25% cjelokupne površine gospodarske jedinice pri roku aplikacije od 15 godina, a 30% cjelokupne površine gospodarske jedinice, pri roku aplikacije od 20 godina. Možemo, dakle napisati: — p„ u ha < 0,25 P u ha za ra = 15 godina (za bukvu) — Po u ha < 0,30 P u ha za ra = 20 godina (za jelu/smreku) 3.4.2. »Grupa odjela za prebiranje« U ovu grupu ostavljamo sve one odjele (odjeke) koji imaju prebornu strukturu u normalnom ili skoro normalnom obliku. Ta se grupa gospodari i nadalje prebiranjem dok god se preborna struktura može održati. Ako su ophodnjice kratke, a drvne mase u granicama normale, možemo računati na puni uspjeh prebornog gospodarenja. Ako pak iz bilo kojih razloga ne održimo ophodnjicu u razumnim granicama, ako se ona u pojedinim odjelima (odsjecima) ili iz objektivnih ili subjektivnih razloga ne održi (produži), dolazi do narušašavanja preborne ravnoteže i, s tim u vezi, do neujednačene sastojine, koja može neopazice da prijeđe u nepravilni raznodobni oblik. U grupi za prebiranje utvrđujemo etat na temelju poznatih formula. Međutim, kao aproksimaciju, možemo računati sa intenzitetima sječa od 20 dc 25% drvnog fonda po ophodnjici, što naravno ovisi o stepenu normalnosti fonda, o masi i strukturi. 3.4.3. Grupa odjela za melioraciju: U mnogim šumama Like, a naročito u bukovim šumama, mlade sastojine pojavljuju se često u formi jednodobne regularne šume u stanju: — guštika — tankog letvenjaka — jakog letvenjaka — kolosjeka. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 17 <-- 17 --> PDF |
U ovoj grupi, odjela, treba odmah pristupiti zahvatima njege u smislu čišćenja i selektivnih proreda, pri čemu je vrlo važno utvrditi obujam tih zahvata po površini. Ovdje mogu nastupiti dva slučaja: — ili skrećemo sastojinu na gospodarenje u preborni oblik, — ili ostajemo pri regularnom gospodarenju. Napomena Čsto nije moguće u nekoj konkretnoj gospodarskoj jedinici pronaći sve tri, prije nabrojane, grupe odjela (odsjeka). U tom slučaju nećemo postupiti šematski i nasilno pokušavati formirati grupe, već ćemo, u krajnjem slučaju, ako je cijela gospodarska jedinica prestala da bude preborna i prešla u oblik visoke regularne šume gospodariti u toj gospodarskoj jedinici metodom oplodnih sječa na malim površinama, ili što je još bolje, metodom skupinskog postupnog gospodarenja (fcmelšlag). 3.5. Metoda »mozaik« gospodarenja Može se dogoditi, a nažalost kod nas čest je slučaj, da sastojine koje su prestarjele : »izbjegle« prebornoj strukturi, ili nikad nisu ni imale pravu prebornu strukturu, ne zauzimaju čitava odjele ili odsjeke, nego zauzimaju nepravilno i grupimično cjelokupnu površinu gospodarske jedinice u vidu raznovrsnih elemenata mozaika. U tom slučaju metoda »triju grupa« ne može nam mnogo pomoći i mi pribjegavamo drugoj metodi, koju Francuzi nazivaju »methode de la futaie par parquets«, koju ćemo mi, radi nekih karakteristika nazvati »mozaik gospodarenje «. Primjena ove metode gospodarenja prilikom uređivanja gospodarskih jedinica, jest slijedeća: Prvi korak Stvaramo »grupe za regeneraciju« u koje uklapamo: — sve odjele (odsjeke), koji su prestarjeli ili zastarčeni, — i sve grupe stabala ostarjele, pa makar bile i u dijelovima odjela ili odsjeka, a okružene mladim i srednjedobnim grupama. Napow,ena: Prilikom »traženja« takvih »zastarčenih« grupa ne treba ići u krajnost i dodjeljivati pojedina zastarčena stabla »grupi«. Neka minimalna površina takvih osamljenih grupa ne bude manji od 0,5 do 1,0 ha. Drugi korak Utvrđujemo vrijeme trajanja cjelokupnog postupka oko uređivanja (10— 20 godina). Treći kerak Kada smo utvrdili definiciju grupa (ono što spada u grupe) i utvrdili vrijeme trajanja cjelokupnog postupka oko obnove, prilazimo obračunavanju površina za tretiranje i etata po slijedećim formulama: Ako vrijeme preživljenja označimo sa »Rp«. Ako je ukupna površina svih prestarjelih odjela, odsjeka i pojedinih grupa označena sa »Pi«. Ako je vrijeme trajanja postupka oko uređivanja rok aplikacije označen sa »ra«. Potrebno je, i dovoljno, da se kroz vrijeme postupka »ra« obnovi površina »p0« prema formuli: |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Ta (3) . . . . Po = Pi . RP Na navedenoj, izračunatoj, površini (prema formuli) siječe se periodički, u odnosu od volumena inventarisane drvne zalihe etat po formuli: Mp M„ . p (4) e = + ra 2 Pri čemu je: e = etat za prvu transu, Mp = cjelokupni inventarisani drvni fond na površini P0, ra = vrijeme trajanja postupka (rok aplikacije), p = prosječna stopa prirasta inventarisane drvne mase Mp. Može se dogoditi, u najkopleksnijem slučaju, da su »elementi mozaika« toliko međusobno isprepleteni, da je nemoguće svako računanje po formuli. U tom slučaju tretiramo cjelokupnu gospodarsku jedinicu po metodi ekstenzivnog prebiranja pri čemu formiramo: — grupa mozaika za obnovu, — grupa mozaika za prebiranje, — grupa mozaika za melioraciju i u svakoj grupi postupimo po metodi koju smo prije objasnili. Napomena: Postoje fundamentalne razlike, u metodama uređenja šuma između metode ekstenzivnog prebiranja po grupama i metode mozaik gospodarenja. Prema prvoj metodi (ekstenzivno prebiranje po grupama) utvrđuje se vrijeme kompletne obnove grupa za obnovu (regeneraciju) kroz tzv. vrijeme trajanja obnove. Prema drugoj metodi ne utvrđuje se vrijeme trajanja kompletne obnove za sve površine koje se tretiraju (zastarčene sastojine), već se ograničavamo samo na onaj dio površina, za koje je moguće izvršenje postavljenog zadatka. Radi ilustracije preporučenih metoda dajemo u prilogu primjer rješavanja postavljenih zadataka u gospodarskoj jedinici Zapadna Mazinska planina. Prim jer´: Za primjer izabrali smo za objekt G. jedinicu »Zapadna Mazinska planina« jer je naročito karakterističan po bogatstvu sastojinskih oblika, a istovremeno može služiti kao reprezentant za veliki dio ličkih šuma. Gospodarska jedinica »Zapadna Mazinska planina« nalazi se na jugoistoku Like i prostire se, kao nastavak, masiva Ličke Plješivice. Prostire- se na površini od 2.486,16 ha, na prosječnoj nadmorskoj visini od cea 1000 m. Najniža kota 837 m, a najviša 1412 m. Temeljna podloga su vapnenci, formacija Jura i Trias. Tlo je veoma raznolikog sastava. U glavnom rendzine raznih dubina. U pojedinačnim dubljim džepovima stvorila su se dublja smeđa šumska tla. U fitocenološkom pogledu, ova gospodarska jedinica, spada u područje Fagetum croaticum Horv. sa karakterističnim subasocijacijama, što ovisi o konkretnim terenskim prilikama. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 19 <-- 19 --> PDF |
STRUKTURA DRVNOG FONDA SERIJE ODJELA ZA REGENERACIJU D rvni fond u nr1 Odnosi V3/V2 Srednje jake i drvo (V2) Jako drvo (V3) Površin; odjela odsjeka u ha M r-> OJ r—i /) Ö TI > co > >a a CCS a M rt > > a! > PQ m 1-3 oo la 524 4 140 943 5.083 4.403 8.753 13.156 1,06 9,28 2,59 3a 58,9 3.769 942 4.711 8.243 8.243 16.486 2,18 8,75 3,50 4 75,1 5.029 2.402 7.431 11.709 10.133 21.842 2,34 4,20 2,95 5a 70,0 3.983 2.725 6.708 8.525 10.692 19.217 2,14 3,94 2,87 6a 56,9 855 1.015 1.870 1.196 18.225 19.421 1,40 17,91 10,32 7a 31,5 95 472 567 283 8.814 9.097 2,98 29,1 16,05 8 121,0 3.872 3.630 7.502 5.325 32.060 37.385 1,41 8,93 4,95 62,1 1.056 2.236 3.292 993 16.089 17.082 0,94 7,19 5,20 , 9a Ukupno : 527,9 22.799 14.365 37.164 40.677 113.009 153.686 1,77 7,88 4,15 PREGLED STRUKTURE DRVNE MASE SASTOJINA PO SERIJAMA ODJELA (na jedinicu površine 1 ha) Serija odjela za prebiranje Serija odjela za regeneraciju Serija odjela za njegu i melioraciju fiCO to CB - .3 -đ _ Deblj razre cm. ß «s L S3 O S > !> C0 "o-S m «i R s > > — m °^ r* nj PS > u co N m 3 N m a KN to m 3 10—20 161 14,8 186 13.2 627 68,97 21—30 71 29,0 59 18,6 60 29,40 31—40 42 41,7 46 35,2 24 28,56 41—50 30 55,6 45 64,4 16 35,53 51—60 13 39,3 31 72,3 7 25,52 61—70 4 17,8 16 55,0 4 21,32 71— / Ukupno : 2 323 12,3 210,7 1,70 8 391 37,9 296,6 4,15 — 733 — 209,11 1,42 Kako se ova G. J. nalazi uz staru prometnu arteriju Gračac—Donji Lapac, to su njeni rubni dijelovi uz sela Bruvno i Mazin u toku stoljeća devastirani pretjeranim sječama i neurednim pašarenjem i danas predstavljaju samo objekat za konverziju. Sastojine u unutrašnjosti gospodarske jedinice bile su u prošlosti zatvorene i nepristupačne, i u njima je vršeno neuredno stablimično prebiranje, uz oštećivanje skoro svih jelovih stabala tzv. špananjem. Skoro da nema jelovog stabla koje na sebi ne nosi velike ozljede. Njega sastojina nije provođena. Glavne su vrste: bukva i jela. Na temelju analiza pojedinih odjela (odsjeka) u smislu prije definiranih grupa ili serija odjela, možemo konstatovati, da se gospodarska jedinica »Zapadna Mazmska Planina« sastoji od ovih osnovnih serija odjela, 1 to: — Serija odjela (odsjeka) u kojima se može preborno gospodariti. Površina 812,05 ha sa drvnom masom od 179.276 m3 jele i bukve. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— Serija odjela (odsjeka), koje treba čim prije regenerirati u ukupnoj površini od 527,90 ha i drvnom masom od 177.283 m3 jele i bukve. — Serija pomlađenih odjela (odsjeka) sa zaostalim »sjemenjacima« u ukupnoj površini od 433,09 ha i sa drvnom masom od cea 66.881 m3 bukve sa nešto jele. — Serija odjela (odsjeka) za konverziju, ikoja se sastoji od svih mogućih prelaznih tipova šikara, šikarastih niskih šuma itd. Ova serija ima površinu od 633,96 ha i drvnu masu od cea 33.908 m3 bukve i ostalih tvrdih lišćara. Neke šumsko uređajne elemente za navedene serije prikazujemo tabelarno i grafički. Iz navedenih tablica i grafikona vidljivo je, da je za nas od naročitog interesa »grupa za regeneraciju«. Analizom stanja u sastojinama konstatovano je da u seriju odjela-odsjeka za regeneraciju spadaju odjeli-odsjeci br: la, 3a, 4, 5a, 6a, 7a, 8 i 9a. Priložena tablica pruža nam podatke o sastavu tih odjela. Ako uzmemo za sječivu zrelost promjer zrelosti od recimo 60 cm (što ovisi od mnogo faktora, koje ovdje nećemo uzeti u razmatranje) onda, prema Melardu, možemo definirati tri deb- Ijinska razreda i to: — prvi ili najtanji debljinski razred obuhvaća stabla, čiji su prsni promjeri manji od (d/3) cm. Pri čemu je dimenzija zrelosti označena sa »d«. — drugi debljinski razred obuhvaća stabla, čiji se prsni promjeri kreću od d/3 do 2 d/3. — treći debljinski razred obuhvaća stabla čiji su prsni promjeri veći od (2 d/3). Ako je odnos drvnih masa trećeg i drugog debljinskog razreda V3/V2 veći od 1,66 onda je to indikator da se ta sastojina ili grupa sastojina ne može sa uspjehom preborno gospodariti jer preveliko učešće jakih stabala »Vs« ukazuje na relativno starenje sastojine i potrebu za hitnim regenerativnim zahvatima. Da se regenerativni zahvati uspješno provedu, potrebno je utvrditi veličinu površine koja će se tretirati (za vrijeme trajanja postupka) kao i količinu drvne mase koja će se pri tom posjeći (etat). Ako smo utvrdili da je: Rok preživljenja, Rp = 60 godina. Vrijeme trajanja postupka, ra = 20 godina, dobivamo upotrebom formule . . . 1 . . . površinu »za tretiranje« u prvih 20 godina. Formula glasi: ra Po = Po Rp Uvrstimo li vrijednost iz priloženih tablica dobivamo slijedeću veličinu: 20 god. 527,9 p„ = 527,9 ha. . = = 175,8 60 god. 3 ili okruglo 176 ha |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Na toj površini, kroz dvadeset godina, sjeći ćemo godišnje drvnu masu prema formuli (2) koja glasi: M„ Mp.t E = pri čemu je: Mp = drvna masa srednje jakog (V>) i jakog (Vs) drveta na površini od cea 176 ha, pri tome je potrebno da utvrdimo koji odjeli (odsjeci) dolaze najprije na red za sječu. Najprije dolaze na red za sječu najugroženiji. To su odjeli (odsjeci) br. 5a, 6a i 7a sa ukupnom površinom 158,4 ha. Navedeni odjeli su otvoreni: (kroz njih prolazi šumska cesta). Struktura drvnog fonda u tim odjelima je slijedeća: —— Jela Bukva Svega Odnos V3:V> Tanko drvo Vi Srednje jako V2 Jako drvo V3 607 4.212 37.732 1.200 4.933 10.004 1.807 9.145 47.736 42.551 16.137 53.688 5,2 Vs odnos iznosi: Va 37.732 za jelu = 8,96 4.212 10.004 za bukvu = 2,03 4.933 što ukazuje na činjenicu, da je krajnje vrijeme obnoviti (sječama) pomenute odjele a naročito jelovinu, koja je potpuno zastarčila. Posjeći ćemo, prema formuli (2), kako slijedi: V3 Vs V2 E = 1 . t H . t ra 2 2 pri čemu postavljamo: V) = 47.736 t = 0,01 f = 0,02 V» = 9.145 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 22 <-- 22 --> PDF |
47.736 m3 47.736 m3 1 E = + . 0,01 + — X 9.145 m3 . 0,02 20 2 3 = 2.386,8 m3 + 23.868 m3 X 0,01 + 3.048 m3 X 0,02 = 2.386,8 m3 + 238,7 m:! + 61,0 m´! = 2.686,5 ili okruglo 2.687 m1 ili 16,93 odnosno 17,0 m3 LITERATURA 1. Šulenti ć Ferdo : »Problematika gospodarenja šumama na području Gorskog kotara i Like«. Zagreb, »Šumarski list« — 1964. 2. D. Kie p a c: »Uređivanje šuma« — Zagreb 1963. 3. Manuel pratique d´ amenagement«. — Nancy — 1964. 4. Gospodarska osnova za Gospodarsku jedinicu Zapadna Mazinska planina (u rukopisu) — Gospić. 5. »Seminar o gajenju šuma putem Femelšlaga«. Beograd — 1958. 6. J. Šafar : »Uzgajanje šuma«. Zagreb — 1963. 7. H. Leibungut : »Über Zweck und Methodik der Struktur und Zuwachsanalyse von Urwäldern«. Zürich. — 1959. QUELQUES SUGGESTIONS POUR LE TRAITEMENT ET L´AMENAGEMENT DES FORETS DANS LES REGIONS MONTAGNEUSES DE LA PROVINCE DE LIKA Resume Sur la base des etudes de longue duree coucernant la structure des peuplements de la region de Lika et s´ent inspire de certaines idees de la science francaise sur l´amenagement des forets des collines et des montagnes l´A. donne quelques suggestions pour l´amelioration de la structure du fonds forestier pour assurer un rendement soutenu de l´exploitation et la mise en action des forces latentes pour une production intensive et la regeneration. Sur la base d´une analyse des conditions actuelles dans les peuplements, l´A. explique les causes de la genese de l´etat actuel, il analyse les tendances evolutives dans les peuplements et etablit les buts de l´exploitation, sur la base de quoi il precise les mesures concretes qu´on doit entreprendre pour arriver dans l´avenir pro- chain aux buts desires. |