DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 27 <-- 27 --> PDF |
OPLEMENJIVANJE ARIŠA III* Prof. đr MIRKO VIĐAKOVIC Jugoslavenski institut za četinjače, Jastrebarsko UVOD Početkom 1957. godine započeli smo s oplemenjivanjem ariša. Tada smo izvršili umjetno oprašivanje ariša i dobili više kombinacija unutarvrsnih i međuvrsnih hibrida. U radovima 13 i 14 prikazani su rezultati mjerenja tih biljaka, starih jednu odnosno tri godine. Osim toga u prvospomenutom članku opisana je i metoda rada na hibridizaciji . Sada donosimo rezultate o visinskom i debljinskom rastu tih istih biljaka, ali u starosti od sedam odnosno osam godina. Promjeri biljaka, mjereni su u prsnoj visini (1,30 m), te se zbog toga u nekim slučajima broj podataka za promjere i visine ne slaže budući da su neke od njih bile niže od 1,30 m. Promjeri koji su izmjereni 1959. i 1960. godine ne mogu se direktno komparirati s promjerima iz 1964. i 1965. godine jer su u prvom slučaju mjereni pri dnu stabljike, a u drugom u prsnoj visini biljaka. Nakon treće vegetacijske periode, tj. u proljeće 1961. godine biljke su presađene na pokusnu plohu »Goić« Jugoslavenskog instituta za četinjače. Presadnja je izvršena po blok sistemu. Budući da su kod pripreme jama za presađivanje nastale tehničke poteškoće, biljke su bile vrlo dugo utrapljene te su počele tjerati. Uslijed toga imali smo dosta gubitaka u prvoj i drugoj godini nakon presadnje. Osim toga su i preživjele biljke pretrpjele vrlo snažan »šok« pa je njihov prirast u prve tri godine nakon presadnje bio vrlo malen. Od kombinacije Sj uspjeli smo uzgojiti jednu biljku koja je nažalost uginula nakon presadnje. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA U tabeli 1 prikazane su kombinacije izvršenoga umjetnog oprašivanja. A) Visine biljaka U tabeli 2 i histrogramu prikazane su prosječne visine biljaka nakon prve, druge ,treće; sedme i osme vegetacijske periode. Iz tih podataka je vidljivo da je visinski prirast od četvrte do sedme godine bio vrlo malen, a uzrok tome smo već iznijeli. Promatrajući totalne visine biljaka pojedinih kombinacija križanja nakon sedme vegetacijske periode, vidimo da hibridi između evropskoga i japanskog ariša (Si i Sio) imaju najveće visine te da se u većini sluča * Materijalna sredstva za ova istraživanja osigurao je Savezni fond za naučni rad i Poslovno udruženje šumsko-privrednih organizacija SRH. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 28 <-- 28 --> PDF |
jeva signifikantno razlikuju od ostalih kombinacija (tab. 3). Nakon osme vegetacijske periode hibridi Si i Sio zadržali su prvo mjesto u visinskom prirašćivanju te se još u više slučajeva signifikantno razlikuju od ostalih kombinacija (tab. 4). VISINE BILDAKA Height of seedLir\g* i "lood tjears ESSSbgoi S j.ar, K^&Kl2j»t 2 year, V///A 4-7a° i 5 god Ö years Budući da je u literaturi (2, 4, 5, 8, 10 i dr.) poznato da hibrid između evropskoga i japanskog ariša ima pojavu heterozisa, može se to isto s dosta sigurnosti ustvrditi i za ove hibride, to više što su sada biljke stare osam gogodina. Koeficijent varijabilnosti je kod navedenih hibrida u većini slučajeva manji nego kod kombinacija S9 i Su koji predstavljaju familije čistoga evropskog ariša. Od ostalih kombinacija imamo malen broj biljaka pa zbog toga podaci o koeficijentima varijabilnosti nisu dovoljno pouzdani (tab. 2). Potomstvo čistoga evropskog ariša kombinacije S7, Ss i So dolazi po visinama odmah iza dvije familije L. eurolepisa dok je potomstvo evropskog ariša S11 mnogo slabije u tom pogledu. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Hibridi evropskoga i sibirskog ariša S2 i S5 imaju slab visinski prirast dok hibrid između sibirskog i japanskog ariša bolje prirašćuje u visinu. Tabela 1 Combination Z? «ä%H * Kombinacija 2en. 0 Muš. 2´V u** Opaska 2´?oö Matično stablo §3 gsä ß g Parent tree 53 g Parent tree ,L§3 O Jjlfl u fem. Ü 0 mase. n tiZa Si L. europaea X L. leptolepis 15 12 10 52 L. europaea X L. sibirica 12 13 53 L. europaea X L. europaea izvršena samooplodnja 12 12 Self fertilized 54 L. sibirica X L. leptolepis 13 10 55 L. sibirica X L. europaea 14 38 So L. sibirica X nepoznat slobodno oprašivanje 14 unknown Open pollination S7 L. europaea X L. europaea od dvaistabla pomiješan polen 15 11 + 12 Mixed pollen from two trees Ss L. europaea X nepoznat slobodno oprašivanje Bure unknown Open pollination Slovenjgradec Ss L. europaea X L. europaea 29 38 S10 L. europaea L. leptolepis 29 10 Su L. europaea X nepoznat slobodno oprašivanje 29 unknown Open pollination — L. europaea — kontrolne vrećice 29 sjeme nije proklijalo Control bags seed not germinated L. europaea 12 L. sibirica 14 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Tabela 2 Oznaka X križanja Symbol of Mjereno Measured cm C. V. crossing 27. IX 1958 272 8,61 2,285 0,1334 26,539 30. X 1959 255 61,21 10,426 0,6529 17,033 Si 7. X 1960 252 190,89 22,972 1,4471 12,034 15. X 1964 156 294.23 81,010 6,4860 27,533 25. X 1965 156 407,44 89,720 7,1830 22,020 27. IX 1958 9 8,44 30. X 1959 9 48,35 9,477 3,1591 19,601 & 7. X 1960 9 155,00 23,318 7,7726 15,044 15. X 1964 4 175,00 18.930 9.4650 10.817 25. X 1965 5 202,00 70,140 31,3680 34 723 27. IX 1958 2 11,95 30. X 1959 2 30,61 — — — S4 7. X 1960 2 176,00 — — — 15. X 1964 2 230,00 56,570 40,1200 24,596 25. X 1965 ´/, 310,00 141,420 100,3000 45,619 27. IX 1958 13 6,85 30. X 1959 11 43,99 4,930 1,4868 11 207 Ss 7. X 1960 11 137,54 14.741 4,4454 10.718 15. X 1964 9 170,00 17,320 5,7730 10,188 25. X 1965 9 234,44 43,330 14,4430 18,482 27. IX 1953 2 12,30 30. X 1959 2 30,37 — — — ST 7. X 1960 2 172.50 — — — 15. X 1964 i 250.00 — — — 25. X 1965 1 370,00 — — — 27. IX 1953 4 4,92 _ 30. X 1959 3 23,45 — — — Ss 7. 15. xX 1960 1964 3 2 77,00 250,00 — 56.570 — 40,1200 — 22,628 25. X 1965 2 330,00 28,280 20,0580 8,570 27. IX 1958 81 8,02 2,158 0,2397 26,908 30. X 1959 66 48,09 14,607 1,7980 30,374 s« 7. 15. X X 1960 1964 60 40 171,25 250.50 34,514 99,280 4,4557 16,4640 20,154 39.632 25. X 1965 40 318,50 118,180 18,6990 37,105 27. IX 1958 64 11,98 2,553 0,3191 21,310 30. X 1959 61 50,35 10,852 1,3894 21,553 Sio 7. X 1960 58 162,93 29,335 3,8522 18,005 15. X 1964 4;.i 285.22 64,230 9,4700 22.519 25. X 1965 46 386,52 74,270 10,9540 19,215 27. IX 1958 43 8,89 2,938 0,4226 32,936 30. X 1959 35 40,29 6,617 1,1185 16,423 Su 7. X 1960 35 132,85 26,604 4.4960 20.025 15. X 1964 22 190,91 66,390 14,1600 34,775 25. X 1965 24 255,00 97,000 19,8000 38,039 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 31 <-- 31 --> PDF |
CM CM II O OS o en N 3 to CO p «3 CO to" OS in CO °1 o O CM OS M" O OS o"o " o 2 CO T-<" O CMOS ^ O * n X 2-*, ß II o CO X A P p X+" X x- Q X Q +J X R X p CO * o CM CM CO .-< o CO cx CM CM X CM o X co O OS CS CO CS CO tO i-T l O o CM CM tri X X X CO Ö´ o CM I N lO CO o c CO r f i n CO o o CS --´"l «* CO II C I c II II ii II ii II II II II X XR ** X Q -*- X +* Q X 0 * J X 0 A P <-> X Q o O oLO T^ O II i n CM "-> x * co v in o oi n X X X m CD O o to o i n in do" CM o o in o CO X J * si " l o oin Ö o o CM ITS O C II II II I! 1 11 1! x X p X R X* 1 R X Q -f j X P x p o O CM o CM II o o o LO CM w i n rt O ITS O CO d o CM o o © CO OS "* o (3 II II II II [| II II 1 11 II 1 11 X X -»-» X 4-" X X w p R P fl Q t-H II o o o_ o" i n CM ,—l CO CM*´ 1 o o o in* r1 o o OCM I o o o o" CO 1 e II II II II 1 11 1 11 1 11 II 1 11 A X +J X 4-* X +* X >»-» DJ p R P fl o o -—1 o o OS II o o o" t-T~< CO CM 1 ~ IM X 2 TT i—1 o o in" l O © O CO o <* to e II il II II 1 11 II II X X + j X 4-» X* " w p P P o CM o5 o~ II CO CM C II A Xp ** X P *t< II a o 5 o in c~ ^H II ^ x ^ CO 5 OS CM 5 CO os" * q X co X A P a a C N a "a I o o l O CD i n o c s CS^ in CO CS a O o 3 W X CO X co co x cox |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 32 <-- 32 --> PDF |
t oco « CO B t-i o o CO 3> r+ e> c o o co O IO IO o o o o Ooo10" X ^ ca Ooo IO co co M « * co co ci CNCOOJ"iIO CO M Ö 0 "-´ ´ I »— X co X io~ 5 X P 10 X IO X Q M co Ci IO IO [ > cd ©~ 00o X o X co x p IIXQ CMCNw_ co" m V "^ II ** CO r— X Ö Orot o X rH^ co" X p w W W X Q -*-» to X o co G co co II X 0 co x5-S r~ ^ ci1 X 0 -fi -t< Tf" II +-» I O CO CD CO il *- X Q o oI O co´ r-< II X 0 o o o co CM II X 0 B X *-* o cn "-< CO II ^ CO CO tf co II -*-> X +* Q O CO O CO irt o cd cT II II X ^ Q O IO o os O rH o oCN II II X * * p X p co I O o Cf´ co II X p CO I O I O LO OJ II X p X X X X X +» co I O I O co" II *> CD CD co co It -*-J X p o oI O ^H I O II X p o o o o * II X p X p ooIOX P cn ,-H rji X P w P (N x 10 CN *0 ~ c- t-t X +» co co IO Tjl lO^C~ io~o" X p X0 * Xp ooo f X P w o 10 x SI <* c » 10 " to o CM X p w P ra m ofa rtw « Wo o o CN o( M X o o o o" co W X w " K f * *" CO cg W X w w «1 X ra o |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Razlike u visinama biljaka između hibridnih familija obrađene su pomoću t-testa. Budući da kod nekih familija imamo malen broj podataka, potrebno je uzeti u obzir i tu činjenicu kod realnog prosuđivanja značajnosti. B) Debljina biljaka Iz tabele 5 i histrograma vidimo da redoslijed u debljini biljaka nije ostao isti kao nakon treće vegetacijske periode. Između četvrte i sedme godine debljinsko prirašćivanje bilo je kod svih kombinacija potomstva maleno iz već iznesenih razloga Promatrajući sveukupne debljine biljaka pojedinih kombinacija potomstva nakon sedme vegetacijske periode, vidimo da hibridi između |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 34 <-- 34 --> PDF |
evropskoga i japanskog ariša (Si i Sio) imaju najveće debljine te da se u većini slučajeva signifikantno razlikuju od drugih kombinacija (tab. 6). Nakon osme vegetacijske periode hibridi Si i Sio imaju najveće debljine iako značajnost CCSLJIME BILJAKA diameter of p ants 7´y /i ~7god 1-7 years I ! 5 god Ö years <:´, 40 » to !5 ///´ y/ ´//´ I ^ i /// W/ VA ´///, 30 <5 I # 1 i I 1 li 1 1 ^ 1 P / 10 i i V/V s / 0 v. ´´A S-« razlika između njih i ostalih familija nije uvijek tako velika kao prethodne godine (tata. 7). Iza hibrida L. eurolepis dolaze kombinacije S7, Ss i S9 čistog evropskog ariša dok je evropski ariš Su mnogo slabiji u debljinskom prirašćivanju. Hibridi evropskoga i sibirskoga ariša S2 i Ss imaju slab debljinski prirast, a hibrid između sibirskoga 1 japanskog ariša bolje prirašćuje u debljinu. Koeficijent je varijabilnosti kod svih kombinacija križanja za debljine biljaka uglavnom veći nego za njihove visine (tab. 5). Ako usporedirnjj-Visinsko i debljinsko prirašćivanje nakon sedme odnosno osme vegetacijske petiode, proizlazi da kod većine kombinacija postoji veoma velika korelacija izMeđu te dvije karakteristike (tab. 8). ´:4 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Tabela 5 Oznaka X križanja Mj ereno n m m S s, C. V. Symbol of Measured crossing 30. X 1959 255 8,55 1,925 0,121 22,515 Si 7. X 1960 252 15,85 4,045 0,255 25,520 15. X 1964 155 25,43 11,150 0,724 43,837 25. X 1965 156 43,61 15,609 1,250 35,792 30. X 1959 9 8,44 1,694 0,565 20,071 Sr 7. X 1960 9 18,11 5,644 1,881 31,165 15. X 1964 4 9,00 4,690 2,340 52,111 25. X 1965 4 19,00 5,660 16,000 29,789 30. X 1959 > 8,12 —. — — Si 7. X 1960 2 15,00 — — — 15. X 1964 2 16,00 4,240 3,010 26.500 25. X 1965 > 28,00 9,900 7,021 35,357 30. X 1959 11 7,81 0,982 0,296 12,574 Ss 7. X 1960 11 17,36 2,730 0,823 15,726 15. X 1964 9 8,33 2.450 0,820 29,412 25. X 1965 9 17,89 4,590 1,530 25,657 30. X 1959 10,50 — — — ST 7. X 1960 2 16,00 — — — 15. X 1964 l 19,00 — — — 25. X 1965 1 35,00 — — — 30. X 1959 3 5,33 —. — — Ss 7. X 1960 3 13,90 — — — 15. X 1964 2 14,00 4,240 3,010 30.286 25. X 1965 2 30,00 4,240 3,007 14,133 30. X 1959 66 8,25 1,729 0,213 20,957 Ss 7. X 1960 60 17,28 4,096 0,528 23,704 15. X 1964 35 21,34 12,390 2,090 58,060 25. X 1965 37 34,57 18,830 3,013 53,023 30. X 1959 61 6,32 1,767 0,226 27,959 Sio 7. X 1960 58 14,36 4,445 0,585 31,024 15. X 1964 46 26,28 10,400 1,530 39,574 25. X 1965 46 39,61 14,460 2,136 36,506 30. X 1959 35 5,80 1,050 0,177 18.103 Su 7. X 1960 35 13,14 2,776 0,469 21,126 15. X 1964 19 12,10 7,480 2,820 61,818 25. X 1965 21 20,81 10,520 2,300 50,055 33 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 36 <-- 36 --> PDF |
cg x ^ CT. 03 rH CO o .-H O Ol OS K/l CO OJ M OJ .-H OS o »-» °-l. co L c- 2 1 a co CM * CO T-H t-" O ci´ rH Tf ci CO IO Ö o> L1 CM Cl] H X X -^ X X * X W 0 0 R p P p 0 x P CO CM OJ x co oo X in O CO ,-<.*. co CO IO CM IO T-4 D* s w co CN X X X X w P p p p p p 00 y r^ t-S CO CO X c-CO X OJ_ Ol CM" co" X ^T II I! X X X x Q o w p G p p to X w X OJ o rn a co o ^ ^ IO o X X X ** X Kl Ö p p p p 1 *-» X -*-> X X -*-> X Q Q Q p r— co X CO ,H 05 < t- L- r-H X Cl O CO >—< o X o ´"t —!*i iO r-( 1—1 co © o CM ,-H I! II x X *" X * t/l P P p io x ° om ^-* OJ O i-H CO ,-H O lO R p ,-H CO W Ö X a §2 a O o b w x co x en X to X w 35 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Kod testiranja značajnosti debljina biljaka treba kod svake familije imati u vidu broj raspoloživih podataka — kao što smo to iznijeli i za visine biljaka. Tabela 8 Oznaka r križanja 7 god. 8 god. Si 0,8142 0,9391 SJ 0,6854 0,3542 S4 0,5909 0,4941 Ss 0,4443 0,6318 Sa 0,4524 0,5729 Ss 0,8021 0,8191 Sio 0,9397 0,6840 Su 0,7508 0,4025 ZAKLJUČAK 1. Dvije familije hibrida između evropskoga i japanskog ariša Si i Sio imaju nakon sedme i osme vegetacijske periode najbolje visinsko i debljinsko prirašćivanje te pokazuju pojavu heterozisa. 2. S obzirom na visinsko i debljinsko prirašćivanej iza hibrida L. eurolepis Si i Siii dolaze tri familije čistoga evropskog ariša S7, Ss i S9. 3. Hibrid između sibirskoga i japanskog ariša S4 raste bolje u visinu i debljinu od hibrida između evropskoga i sibirskog ariša S2 i S5. 4. Koeficijent varijabilnosti kod svih kombinacija križanja uglavnom je veći za debljine biljaka nego za njihove visine. 5. Kod većine familija postoji veoma velika korelacija nakon sedme i osme vegetacijske periode između visine i debljine biljaka. LITERATURA 1. Bol Ion, S.: 1954 Winiki dotychczasowych observaciji nad vvzrostem mieszanca modrzewia Larix eurolepis (Larix leptolepis x Larix europaea) na terenie lasöw dosviadczalnych SGGW w Rogowie. Sylwan 98 (4). 2. D impf Ime ier, R.: 1959 Die Bastardierung in der Gattung Larix. Forstwiss. Forschungen, Beih. Z. Forstw. Centralblatt 12. 3. Edwards , M. V.: 1956 The hybrid Larch x Larix eurolepis Henry. Forestry, 29 (1). 4. Go the, H: 1953 Ein Kreuzungsversuch mit Larix europaea D. C, Herkunft Schlitz und Larix leptolepis Gord. Z. Forstgenetik 2 (6). 5. Go the, H.: 1956 Ein Kreuzungsversuch mit Larix europaea D. C., Herkunft Schlitz und Larix leptolepis Gord. Z. Forstgenetik 5 (4). 6. Kiellander, L. C: 1956 Report on the Development of the Internacional Provenance Test of Larch in Sveden. JUFRO, 12th Congress, Oxford. 7. Kiellander, L. C: 1958 Hybridlärk och lärkhybrider. Svenska Skogsvardsföreningens Tidskrift 4. 8. Langner , W.: 1951—52 Kreuzungsversuche mit Larix europaea D. C. und Larix leptolepis Gord. Z. Forstgenetik 1 (1, 2). 9. Langner , W.: 1961 Einige Versuchsergebnisse zum Inzuchtproblem bei der forstlichen Saatgutgewinnung. IUFRO, 13, Kongress, Wien. 10. La r sen, C. S.: 1937 The Employment of Species, Types and Individuals in Forestry. Royal Veterinary and Agriculture College, Copenhagen. 11. L a r s e n, C. S.: 1956 Genetics in Silviculture. Edinburgh — London. 12. Ma tthe ws, D. J., M i t c h el 1, F. A. and Howell, R.: I960 The Analysis of a Diallel Cross in Larch. Fifth World Forestry Congress, Seattle. 13. Vidaković , M.: 1959 Oplemenjivanje ariša. Šumarski list, 10—11. 14. Vidaković , M.: 1962 Novi prilog oplemenjivanja ariša. Šumarski list, 1—2. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 39 <-- 39 --> PDF |
BREEDING OF LARCH III Summary Early in 1957 we commenced with the breeding oE Larch. We carried out an artificial pollination of Larch and obtained several combinations of intra-and interspecific hybrids. In works 13 and 14 are given the results of measurement of the mentioned one and three-year-old plants. Now we present the result concerging the height and diameter growth of the same plants now 7 or 8 years of age. The conclusions are as follows: 1. Two families of hybrids between European and Japanese Larch, i.e. Si and Sio produce after the 7th and 8th growing periods the best height and diameter accretion showing also a phenomenon of heterosis. 2. With respect to the height and diameter growth rate after the hybrids L. eurolepis Si and Sio there follow three families of the pure Si, Ss and So European Larch. 3. The hybrid S4 between Siberian and Japanese Larch grows better in height and diameter than the hybrids S2 and Sr. between the European and Siberian Larch. 4. The coefficient of variability in all combinations of crossing is usually greater for the diameters of plants than for their heights. 5. In most families there exists a very close correlation after the 7th and 8th growing seasons between height and diameter of plants. |