DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 23 <-- 23 --> PDF |
VRBINA MUHA SIŠKARICA (Helicomyia saliciperda Duf.) I NJENA ŠTETNOST U PLANTAŽAMA VRBA Dr IVAN MIKLOŠ U plantažnoj proizvodnji drveta vrba postaje uz topole sve važnija vrsta. Možemo očekivati da će se kod nas u dogledno vrijeme i površine pod plantažama vrbe znatnije povećati. To će sigurno imati za posljedicu, slično kao i kod topola, jaču pojavu bolesti i štetnih insekata u plantažama. Vrba kao vrsta drveta ima također veliki broj prirodnih neprijatelja u biljnom i životinjskom svijetu ,a naročito među insektima. Značaj insekata u prirodnim vrbicima ipak je daleko manji nego u umjetno podignutim nasadima, osobito u formi jednodobnih monokultura. Za to već do sada imamo dobar primjer u plantažama košaračkih vrba, gdje šarena johina pipa (Cryptorrhynchus lapati L.) čini tako velike štete, da mjestimično gotovo potpuno onemogućava ovakav način uzgajanja vrbe. Svrha je ovog članka da se na temelju jednog konkretnog slučaja prikaže štetnost vrbine muhe šiškarice (Helicomyia saliciperda Duf.) za plantaže vrba, opiše ukratko njena morfologija i biologija te upozori uzgajivače vrba na opasnost koja prijeti sadašnjim i budućim plantažama vrba od ovog štetnika. U proljeće 1966. godine primijećen je jaki napad vrbine muhe šiškarice na oko 2,5 ha plantaže bijele vrbe (Salix alba L.) nedaleko sela Donja Dubrava u Međumurju. U to vrijeme biljke su bile stare 3 godine ,imale su prosječni prsni promjer od 6 cm, a njihova visina kretala se od 8 do 10 m. Ukupna površina plantaža iznosila je 12 ha. Svrha uzgajanja bila je dobivanje drveta za proizvodnju celuloze. Veoma jako bilo je napadnuto oko 2.000 stabalaca, od kojih je oko 300 njih zadobilo takva oštećenja da su morala biti eliminirana iz plantaže.* Helicomyia saliciperda Duf. spada u familiju muha šiškarica ili galica (Cecidomyidae). Za fitofagne vrste ove familije karakteristično je da stvaraju šiške ili gale na raznim biljnim dijelovima, koje su specifične za pojedine vrste, tako da se determinacija vrste u mnogim slučajevima može izvršiti i po samim šiškama. Na šumskom drveću živi oko 80 vrsta, a većina njih pravi šiške na vrbama. Vrbina muha šiškarica (si. 1,1) dugačka je 2—3 mm, crne je boje, sa smeđim ili crvenkastim zatkom. Krila su joj mliječnobijela i pokrivena sitnim bijelim dlačicama. Ženka ima leglicu koja je crvene boje i malo strši iz zatka. Ličinka vrbine muhe šiškarice (si. 1, 2, 3 i 4) je valjkasta oblika i narančastocrvene boje, a potpuno odrasla dugačka je oko 3 mm. Nema glave ni nogu. * Za podatke zahvaljujem Mr. ing. Anti Krstiniću, stručnom suradniku Zavoda za šumarsku genetiku i dendrologiju Šumarskog fakulteta u Zagrebu. |