DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 18     <-- 18 -->        PDF

Ta


(3) . . . . Po = Pi
.
RP


Na navedenoj, izračunatoj, površini (prema formuli) siječe se periodički, u
odnosu od volumena inventarisane drvne zalihe etat po formuli:


Mp M„ . p


(4)
e = +
ra 2
Pri čemu je:


e = etat za prvu transu,


Mp = cjelokupni inventarisani drvni fond na površini P0,


ra = vrijeme trajanja
postupka (rok aplikacije),


p
= prosječna stopa prirasta inventarisane drvne mase Mp.


Može se dogoditi, u najkopleksnijem slučaju, da su »elementi mozaika«
toliko međusobno isprepleteni, da je nemoguće svako računanje po formuli.
U tom slučaju tretiramo cjelokupnu gospodarsku jedinicu po metodi ekstenzivnog
prebiranja pri čemu formiramo:



grupa mozaika za obnovu,

grupa mozaika za prebiranje,

grupa mozaika za melioraciju i u svakoj grupi postupimo po metodi
koju smo prije objasnili.
Napomena:


Postoje fundamentalne razlike, u metodama uređenja šuma između metode
ekstenzivnog prebiranja po grupama i metode mozaik gospodarenja. Prema
prvoj metodi (ekstenzivno prebiranje po grupama) utvrđuje se vrijeme
kompletne obnove grupa za obnovu (regeneraciju) kroz tzv. vrijeme trajanja
obnove.


Prema drugoj metodi ne utvrđuje se vrijeme trajanja kompletne obnove
za sve površine koje se tretiraju (zastarčene sastojine), već se ograničavamo
samo na onaj dio površina, za koje je moguće izvršenje postavljenog zadatka.


Radi ilustracije preporučenih metoda dajemo u prilogu primjer rješavanja
postavljenih zadataka u gospodarskoj jedinici Zapadna Mazinska planina.


Prim jer´:


Za primjer izabrali smo za objekt G. jedinicu »Zapadna Mazinska planina«
jer je naročito karakterističan po bogatstvu sastojinskih oblika, a istovremeno
može služiti kao reprezentant za veliki dio ličkih šuma. Gospodarska jedinica
»Zapadna Mazinska planina« nalazi se na jugoistoku Like i prostire se,
kao nastavak, masiva Ličke Plješivice.


Prostire- se na površini od 2.486,16 ha, na prosječnoj nadmorskoj visini od
cea 1000 m. Najniža kota 837 m, a najviša 1412 m. Temeljna podloga su vapnenci,
formacija Jura i Trias. Tlo je veoma raznolikog sastava. U glavnom
rendzine raznih dubina. U pojedinačnim dubljim džepovima stvorila su se
dublja smeđa šumska tla. U fitocenološkom pogledu, ova gospodarska jedinica,
spada u područje Fagetum croaticum Horv. sa karakterističnim subasocijacijama,
što ovisi o konkretnim terenskim prilikama.