DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1967 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Po našem mišljenju, najveću pažnju zaslužuje, u prvom redu, problem pomlađivanja
stare propadajuće sastojine. -


Ispravan zahvat u ovom slučaju ovisi o slijedećim momentima:


— o zdravstvenom i energetskom stanju te prestarjele sastojine;


— o vremenu, u kome ta prestarjela sastojina može, u punoj vitalnosti,


preživjeti tj. u roku preživljenja;


— o veličini površine, koju prekrivaju te prestarjele sastojine;


— o rasporedu svih tih prestarjelih površina s obzirom na cjelinu gospo


darske jedinice.


3.2.2. Rok preživljenja
Ovaj novi pojam, kojega pokušavamo uvesti u našu praksu, mora biti razjašnjen
i dovoljno precizno definiran, kako ne bi dolazilo do eventualnih nesporazuma
ili nejasnoća.


Pod pojmom »rok preživljenja«, razumijevamo vremenski rok u kojem sastojina,
koja je iz prijašnje skoro preborne strukture prešla u regularnu, o
može još da se održi u dobrom zdravstvenom stanju i u punoj sposobnosti naplođivanja.


Naravski da »rok preživljenja« predstavlja jednu relativnu, subjektivnu,
veličinu i potrebno je veliko znanje, umijeće i iskustvo, da se taj »rok preživljenja
« pravilno ocijeni.


Kod ocjene »roka preživljenja« treba izbjegavati svaku krajnost, a optimistički
oprez ovdje je potpuno na svom mjestu. Bilo bi, naime, loše kad bi sastojine
u punom naponu vitalnosti, radi jakih stabala proglasili prestarjelim
i naprečac ih osudili na sječu. U tu svrhu preporuča se, numeričko statističkim
putem, objektivnim pokazateljima, utvrditi pravo stanje u sastojim.


Ti su objektivni pokazatelji: pripadnost stabala slojevima, vitalnost, razvojna
tendencija, šumsko uzgojna vrijednost stabala, tehnička vrijednost debla
i duljina krošnje. Međutim, za praktične svrhe, najvažnije je utvrditi:
pripadnost u slojevima, vitalnost, a naročito, razvojnu tendenciju.


3.2.3. Razvrstavanje sastojina s obzirom na ´metode gospodarenja
Postoji u prirodi toliko bogatstvo oblika ,u strukturama konkretnih sastojina,
da je skoro nemoguće sve sastojine, ili sve gospodarske jedinice, tačno
i precizno prema strukturnom sastavu sastojine razvrstati i definirati.


Međutim, za potrebe prakse bit će dovoljno, u prvi čas razvrstati ih prema
slijedećoj praktičnoj sistematizaciji koju preporučamo.


3.2.3.1. TIP-1 Uravnotežena preborna šuma
Uravnoteženu prebornu šumu karakteriziraju slijedeći elementi:
Svi odjeli moraju imati prebornu uravnoteženu struktru ,a to znači da u
svakom odjelu frekvencijska krivulja broja stabala s obzirom na debljinske
stepene i razrede prsnih promjera mora biti normalna ili gotovo normalna.
Drugim riječima, svaki odjel preborne šume mora biti umanjena slika cjelokupne
gospodarske jedinice. Sastav svakog odjela, s obzirom na frekvencijsku
krivulju broja stabala, kao i sastav sastojine, mora ostati identičan kroz sva
vremena.


Tamo, gdje su cvi uvjeti osigurani, može se uspješno nastaviti sa prebornim
gospodarenjem.


3.2.3.2.T7P-2 Zapuštena, loše gospodarena šuma


To je šuma, u kojoj pojedini odjeli (odsjeci) u svojoj cjelini predstavljaju


pojedine razvojne faze regularne ili skoro regularne šume sa slijedećim aspektima:


11