DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 82 <-- 82 --> PDF |
drveća i šuma u oblasti razgoljenog Krša. Rad prof. Kaudersa bio je priznavan i cijenjen i izvan šumarske struke. Prof. K a u d e r s bio je od 1949. g. vanjski suradnik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti — u Odjelu za prirodne nauke. Od 1957. g. bio je urednik šumarske struke u »Bulletin scientifique« Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Intenzivno je surađivao s Leksikografskim zavodom u Zagrebu. Svojom obilatom suradnjom pružio je veliku pomoć pri izradi djela »Šumarska enciklopedija «, kao i ostalih naših enciklopedija. Društvena aktivnost prof. Kauders a bila je vrlo velika. Nije bilo akcije na unanrcdeniu našeg šumarstva ili šumarske struke u kojoj prof. Kauders nije aktivno surađivao. U svim šumarskim organizacijama bio je počasni član. U šumarskim redovima bio je mnogo cijenjenvoljen. Mladim generacijama stajao je svojim bogatim znanjem i iskustvom uvijek na pomoći. Prof. Kauder s ostao je markantna ličnost našeg šumarstva sve do posljednjih dana svoje visoke životne dobi. Svjetao lik prof, dr ing. Kaudersa služit će nam i dalje uzorom i primjerom. Prof. dr M. Anić PRVA ŠUMARSKA SPECIJALNA NAUČNA BIBLIOTEKA U HRVATSKOJ U petom i šestom deceniju XIX stoljeća očita je težnja da i mi stanemo uz bok naprednih evropskih naroda i da se napusti neracionalna eksploatacija šuma. Krajem 30-tih godina prošlog vijeka ilirski je pokret ušao u svoju odlučnu fazu i zahvatio je sve pore našeg javnog, kulturnog i političkog života. U to vrijeme osniva se i Hrvatskoslavonsko gospodarsko društvo 3. II 1841. godine. Gospodarsko društvo imalo je više sektora rada. 1846. god. osniva so inicijativom Dragutina Kosa, Ante Tomića i dr. samostalni odsjek za šumarstvo. To je imalo odraza na sastav knjižnog i časopisnog fonda stručne biblioteke Društva. Slijedećih deset godina razvija se najstrije šumarsko udruženje ,koje ugušuje apsolutizam. Tek 15 godina kasnije, tj. 1871. god., osniva se Hrvatsko-Slavonsko šumarsko društvo, koje izdaje radove svojih članova najprije u formi godišnjaka, a od 1877. god. u obliku mjesečnog časopisa »Šumarski list« (prvi stručni šumarski list na Balkanu, i jedini koji u tako dugom periodu izlazi neprekidno do danas). Šumarsko društvo je odmah posvetilo pažnju svojoj stručnoj knjižnici za koju su u dugom nizu godina njegovi požrtvovni članovi sakupljali knjige i časopise. Vremenom ova stručna knjižnica prerasta svoje skromne i stihijske početke, te se bogati vrijednim enciklopedijskim izdanjima, potpunim serijama vrijednih i za šumarsku struku važnih časopisa. Današnji sastav fonda biblioteke Šumarskog društva ne daje punu mogućnost za praćenje bogate novije literature iz šumarstva radi nedostatka financijskih mogućnosti za nabavke. Ali za historiju šumarstva taj biobliotečni fond je od neocjenjive vrijednosti. U Križevcima, kolijevci poljoprivrednošumarske nastave na slavenskom Jugu i Balkanu uopće, od osnutka Kr. gospodar sko-šumarskog učilišta 1860. god., sistematski se izgrađuje stručna biblioteka za potrebe nastave poljoprivrede i šumarstva. Visokostručni šumarski kadrovi uzdižu se od 1898. god. na novo osnovanoj Šumarskoj akademiji u sklopu Filozofskog fakulteta Zagrebačkog sveučilišta. Šumarska akademija bila je smještena u novosagrađenu (1898. god.) zgradu Šumarskog doma. Šumarska stručna knjižnica, koja je također smještena u novim društvenim prostorijama, dobiva sve više na značenju s obzirom na unapređenje struke i nastave. Godine 1919. osnovan je Gospodarskošumarski fakultet u Zagrebu. Posebne fakultetske biblioteke nema, nego postoje samo priručne biblioteke pojedinih zavoda sve do 1. I 1960. god., kad je osamostaljen Šumarski fakultet i odredbom njegovog Statuta osnovana šumarska knjižnica od cea 3300 svezaka bivše studentske knjižnice, i cea 3500 svezaka priručne biblioteke Zavoda za šumske pokuse. U priručnim bibliotekama-pojedinih zavoda nalazi se cea 12.000 svezaka za naučni i nastavni rad. Biblioteka Šumarskog društva, koja 1921. god. ulazi u sastav Jugoslavenskog šumarskog udruženja, broji te godine preko 1600 stručnih knjiga i preko 50 domaćih i stranih stručnih časopisa. U sklopu novog udruženja bili su Srpsko šumarsko udruženje (osnovano 1905. u Beogradu) i Kranjsko-Primorsko Gozdarsko Društvo (Ljubljana 1875. god.). Danas je biblioteka Društva u okviru Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske zadržala svoju tradicionalnu funkciju jedne od naših prvih specijalnih biblioteka. U svojem stogodišnjem postojanju imala je snažan utjecaj na odgoj stručnih kadrova i širenje naučnih dostignuća. Ing. Vladimir Rajković |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 83 <-- 83 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO SAVEZA INŽENJERA I TEH. ŠUM. I DRV. IND. HRVATSKE Organe de 1´ Union des Societes forestieres de Croatia — Journal of the Union of Forestry Societies of Croatia — Žurnal Soj uza inž. i teh. les. i lesprom. Horvatii — Zeitschrift des Verbandes der Forstvereine Kroatiens Glavni urednik Rćdacteur en chef — Editor in chief — Glavnyj redaktor — Hauptschriftleiter Prof. dr ZVONIMIR POTOČIĆ Tehnički urednik, lektor i korektor Ing. ĐURO KNEŽEVIĆ Izdavač: Savez ITŠIDI SR Hrvatske — Editeur: L´Union des Societes forestieres de Croatie — Publisher: Union of Forestry Societies of Croatia — Izdatelj: Sojuz ITLILP Horvatii — Herausgeber: Verband der Forstvereine Kroatiens — Zagreb, Mažuranića trg 11 Godište Godina Volume Year Tom ´ XC ZAGREB God 1966. Volume An nee Jahrgang Jahr |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 84 <-- 84 --> PDF |
SADRŽAJ (CONTENTS — SODERŽANIE — TABLE DES MATIERES — INHALT) ŠUMARSKOG LISTA 1966. g. ČLANCI — STAT´I — ARTICLES — AUFSÄTZE I. ŠUMARSKA GENETIKA — LESNAJA GENETIKA — GENETICS — GENETIK Matthew s J. D.: Uvodna riječ — Introductory — Mots d´introduction — Einleitende Worte 1 Sučevi ć M.: Pozdravni govor — Welcoming speech — Discours de bienve nue — Begrüssungsansprache 3 Đeki ć R.: Pozdravni govor — Greeting speech — Allocution — Ansprache . 5 Vidakovi ć M.: Selection of plus trees — Selekcija plus stabala — Selection des arbres plus — Plusbaumauslese 7 Andersso n E.: Selection of plus trees in Sweden — Selekcija plus stabala u Švedskoj — Selection des arbres plus en Suede — Plusbaumauslese in Schweden 21 De Vecch i Pellat i E.: Donnees preliminaires d´un essai de descendances individuelles des plantes meres de Pmus strobus — Prethodni podaci o pokusu s pojedinačnim potomcima majčinskih stabala od Pmus strobus — Preliminary data on a trial with individual progenies of mother trees of Pi- nus strobus — Volläufige Angaben über einen Versuch mit individuellen Nachkommenschaften von Mutterbäumen der Strobe 41 Mutibari ć J.: Varijacije dužine drvnih vlakanaca unutar populacije stabala bele vrbe — Fibre length variation in natural stands of White Willow (Salix alba L.) — Variation des longueurs de fibre dans les peuplements naturels du Säule blanc (Salix alba L.) — Faserlängenunterschiede in natürlichen Beständen der Silberweide (Salix alba L.) 49 Vidakovi ć M. i Žuf a L.: Preservation of the gene pool in natural stands for genetical research — Sačuvanje genofonda prirodnih šuma za genetska istraživanja — Conservation du fonds genetique dans les peuplements naturels pour les recherches genetiques — Bewahrung des Genbestands in natürlichen Beständen zwecks genetischer Forschungen 55 Ryookit i Toda : Preservation of gene pool in forest tree population — Sačuvanje genofonda u populacijama šumskog drveća — Conservation du fonds genetique dans les populations des arbres forestiers — Erhaltung des Erbgutes in den Waldbaumvölkerschaften 72 Bialobo k S.: Conservation of natural forest populations in Poland — Sačuvanje prirodnih šumskih populacija u Poljskoj — Conservation des populations naturelles forestieres en Pologne — Erhaltung der natürlichen Forstpopulationen in Polen 76 Ciertyc h M. M.: Adapting provenance trials towards the most efficient selection and preservation of desirable forest populations — Pokusi provenijencija i njihovo prilagođavanje najefikasnijoj selekciji i očuvanju željenih šumskih populacija — Essais de provenances et leur adaptation ä la selection la plus efficace et ä la conservation des populations forestieres desirables — Herkunfts-(Provenienz-)Versuche und ihre Anpassung an die wirksamste Auslese und Erhaltung von wünschenswerten Forstpopulationen 88 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Przybylsk i T.: Les races locales du Pin sylvestre (Pinus silvestris L.) en Pologne, leur valeur genetique et leur origine — Lokalne svojte običnog bora (Pinus silvestris L.) u Poljskoj, njihova genetska vrijednost i porijeklo — Local races of Scots Pine (Pinus silvestris L.) in Poland, their genetic value and origin — Die Lokalrassen der gemeinen Kiefer in Polen, ihr Erbgutwert und Herkunft 96 Vidakovi c M.: Occurrence and meaning of heterosis in hybrids within and between species — Pridolazak i važnost heterozisa kod unutarvrsnih i međuvrsnih hibrida — La presence et la signification de 1´ heterosis dans les hybrides intraspecifiques et interspecifiques — Vorkommen und Bedeutung der Heterosis bei inncrartlichen und zwischenartlichen Bastarden . 105 B i 1 a n V.: Natural hybridization between Loblolly and Shortleaf Pines in East Texas — Prirodna hibridizacija između Pinus taeda L. i Pinus echinata Mill, u istočnom Teksasu — Hybridation naturelle entre Pinus taeda L. et Pinus echinata Mill dans le Texas oriental — Natürliche Hybridisation zwischen Pinus taeda L. und Pinus echinata Mill, in Ost-Texas . . 123 S t e c k i Z.: Influence of parental affinity on the degree of heterosis in Poplar hybrids — Utjecaj roditeljskog srodstva na stupanj heterozisa kod hibrida topole — Influence de l´affinite parentale sur le degre de l´heterosis chez les Peuplieurs hybrides — E´nfluss der elterlichen Verwandschaft auf den Intensitätsgrad der Heterosis bei Pappelhybriden 126 Krstini ć A.: Interspecific hybrids between White Willow (Salix alba L.) and Crack Willow (Salix fragilis L.) — Međuvrsni hibridi između bijele vrbe (Salix alba L.) i krte vrbe (Salix fragilis L.) — Hybrides interspecifiques entre le Säule blanc (Salix alba L.) et le Säule fragile (Salix fragilis L.) — Innerartliche Hybriden zwischen der Silberweide (Salix alba L.) und Bruchweide (Salix fragilis L.) 133 Žuf a L. i Živano v N.: Pokazatelji značajnosti i specifičnosti odnosa: tip zemljišta — klon topole — Les indicateurs d´une correlation significative et specifique entre les clones des peupliers et les types de sols — Indicators cf a significant and specific correlation between Poplar clones and soil types — Anzeiger einer bedeutungsvollen und speeifischen Korrelation zwischen den Pappeiklonen und Bodentypen 137 Nico t a B. i Marie B.: Dostignuća šumarske genetike i selekcije u Jugoslaviji — Achievements of forest genetics and selection in Yugoslavia — Les realisations de la genetique et la selection forestieres en Yougoslavie — Verwirklichungen der Forstgenetik und — Selektion in Jugoslawien . 149 Vidakovi c M.: Genetika i uzgoj šuma — Genetics and silviculture — Genetique et sylviculture — Genetik und Waldbau 333 II. UZGAJANJE ŠUMA — LESOVODSTVO — SILVICULTURE — WALDBAU Šafa r J.: Osvrt na eksploataciju, degradaciju i uzgoj posavskih hrastika — A rewiew on the exploitation, degradation and treatment of Oak stands in the Sava River Valley — Un coup d´oeil retrospectif sur l´exploitation, sur la degradation et sur le traitement des chenaies dans le bassin de la Save — Ein Rückblick auf die Exploitation, Degradierung und Erziehung von Eichenbeständen in der Sava-Niederung 401 Špirane c M.: 20-godišnji razvoj taksodija u motovunskoj šumi — Twenty years of development of a Bald Cypress (Taxodium distichum Rich.) stand in the forest of Motovun — Vingt ans de developpement d´un pcuplement du cypres chauve (Taxodium distichum Rich.) — Zwanzig Jahre der Entwicklung eines Sumpfzypressenbestandes (Taxodium distichum Rieh.) in dem Wald von Motovun 433 Š imuno vi ć N.: Prirodni uvjeti za podizanje kulture vrba i topola u Svitavskoj Kaseti — Natural condition for establishing Willow and Pcplar |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 86 <-- 86 --> PDF |
plantations in the flood basin Svitavska Kaseta — Conditions naturelles pour l´installation des cultures des saules et des peupliers dans le basin d´inondation de Svitavska Kaseta — Die natürlichen Verhältnisse für den Anbautavska von BaumweidenKaseta und Papelkulturen in Hochwasserbecken Svi520 Vajd a Z.: Uzgoj otpornih smrekovih sastojina u Gorskom Kotaru — Raissing resistant Spruce stands in the Gorski Kotar region — Education des peuplements resistants de l´epicea dans la region de Gorski Kotar — Erziehung von widerstandsfähigen Fichtenbeständen im Gebiet von Gorski Kotar . 533 III. UREĐIVANJE ŠUMA — LESOUSTROJSTVO — FOREST MANAGEMENT — AMENAGEMENT DES FORESTS — FORSTEINRICHTUNG Toma c Z.: Ispitivanje i utvrđivanje vremena prolaženja — Examination and determination of the recruitment rate (time of passage) — L´etude et la determination du temps de passage — Untersuchungen über die Einwachszeit und ihre Ermittlung 281 IV. ZAŠTITA ŠUMA — OHRANA LESA — FOREST PROTECTION — PROTECTION DES FORETS — FORSTSCHUTZ Vajd a Z.: Primjena otrovnih kemijskih sredstava u zaštiti šuma i njihov utjecaj na prirodne biocenoze, ljude i životinje — Application of toxic chemicals in forest protection and their effect on the natural biocoenoses, men and animals — Application des produits chimiques toxiques dans la protection des forets et leur influence sur les biocenoses naturelles, sur 1´ homme et sur les animaux — Anwendung von chemischen Giftstoffen im Forstschutz und ihre Auswirkungen auf die natürlichen Biozönosen, Menschen und Tiere ´ 265 Prpi ć B.: Štete kao posljedica ovoja leda na krošnjama u g. j . »Josip Kozarac « šumarije Lipovljani — Damage caused by ice coating on tree crowns in the management unit »Josip Kozarac«, forest District of Lipovljani — Dommages causes par la couche de glace sur les couronnes dans l´unite d´amenagement de »Josip Kozarac« faisant partie de l´inspection de Lipovljani — Schäden infolge der Eiskruste an Baumkronen in der Wirtschaftseinheit »Josip Kozarac« der Försterei Lipovljani 347 Opaličk i K. i S.: Mogućnost povećanja insekticidnog djelovanja domaćeg bakterijskog biopreparata Baktukal — Possibility of increasing the insecticidal efficiency of the home-made bacterial biopreparation Baktukal — Comment augmenter l´efficacite insecticide de la biopreparation bacterienne Baktukal de fabrication indigene — Möglichkeiten zur Steigerung der insektiziden Wirksamkeit des einheimischen Biopräparats Baktukal . 497 Milatovi ć I. — Šari ć A.: Proširenost nekih vrsta rđa u šumskim rasadnicima — Spreading of certain species of rust fungi in nurseries — Propagation de certaines especes des rouilles en pepinieres — Verbreitung bestimmter Rostpilzarten in Forstbaumschulen 516 V. ENTOMOLOGIJA — ENTOMOLOGY — ENTOMOLOGIE Miklo š I.: Monima incerta Hufn., novi_ štetnik na topolama — Monima incerta Hufn., a new insect pest of Poplars — Monima incerta, un nouveau nuisible sur les peupliers — Monima incerta Hufn., ein neuer Schädling an den Papeln 411 Spai ć I.: Arišov moljac tuljčar (Coleophora laricella Hb) — Larch casebearer moth (Coleophora laricella Hb.) — Teigne du meleze (Coleophora laricella Hb.) — Lärchenminiermotte (Coleophora laricella Hb.) ... . 539 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 87 <-- 87 --> PDF |
vi. ŠUMARSKA EKONOMIKA — EKONOMIKA LESNOGO HOZJAJSTVA — FOREST ECONOMICS — ECONOMIE FORESTlERE — FORSTWIRTSCHAFTSLEHRE Vrane š V.: Utjecaj nekih uvjeta na smanjivanje kapaciteta pilenja ručnim motornim pilama — Effect of certain working conditions on the decrease of the efficiency of sawing with one-man power saws — Influence de certaines conditions de travail sur la diminution de la capacite de rendement de la scie mecanique ä un homme — Einfluss einiger Arbeitsbedingungen auf die Abnahme der Leistungsfähigkeit beim Sägen mit Einmannmotorsäge 294 Kralji ć B.: Povećanje produktivnosti u šumskoj privredi — s gledišta šumarske politike, sistema financiranja i mikroorganizacije u uvjetima socijalizma — Increasing productivity in the forest economy from the aspect of forest policy, financing system and microorganisation under conditions of socialism — Augmentation de la productivite dans l´economie forestiere, du Systeme de financement et de la microorganisation dans les conditions du socialisme — Steigerung der Produktivität in der Forstwirschaft vom Standpunkt der Forstpolitik, des Finanzierungs-systems und der Mikroorganisation in den Verhältnissen des Sozialismus 416 Vrane š V.: Naturalna uvjetna jedinica učinka pri praćenju produktivnosti rada na sječi i izradi drva u iskorišćivanju šuma — The natural conditional unit of performance when testing the productivity of work in felling and rough conversion of wood during logging — Une unite nautrelle conditionnelle du rendement servant ä l´etude de la productivite du travail ä l´abatage et au faeonnage du bois en exploitation des forets — Eine natürlich bedingte Leistungseinheit für die L´ntersuchung der Arbeitsproduktivität bei Fällung und Ausformung während des Holzeinschlags 529 VII. DENDROMETRIJA — DENDROMETRY — DENDROM´TRIE — HOLZMESSKUNDE Pranji ć A.: Interpolirane Surićeve jednoulazno tablice za jelu/smreku i bukvu — Šurić´s interpolated one-entry volume tables for Fir/Spruce and Beech — Les tarifs Šurić interpoles ä une entree pour sapin´epicea et hetre — Die interpolierten Šurić´s Massentarife für Tanne´Fichte und Buche . 185 Emrovi ć B.: Fotometoda za mjerenje visinskog prirasta — A photomethod for the measurement of height increment — Une methode photographique pour mesurer 1´accroissement en hauteur — Eine Photomethode zur Höhenzuwachsmessung 343 VIII. PEDOLOGIJA — POCVOVEDENIJE — SOIL SCIENCE — FEDOLOGIE — BODENKUNDE Komlenović N. — Marti nović J.: Utjecaj plodnosti tla na rast obične smreke u kulturi »Vrelo« kod Jastrebarskog — Effect of soil fertility on the growth of Norway Spruce in the culture »Vrelo« at Jastrebarsko — Influence de la fertilite du sol sur la croissance de l´epicea commun dans la culture de »Vrelo« pres de Jastrebarsko — Einfluss der Bodenfruchtbarkeit auf das Wachstum der gemeinen Fichte in der Kultur »Vrelo« bei Jastrebarsko 213 Martinović J. — Milković S.: Prilog šumsko-proizvodnom vrednovanju tala u ogulinskom području — A forest-productive assessment of soils in the region of Ogulin — Une contribution ä 1´evaluation des sols dans la region de l´Ogulin du point de vue de la production forestiere — Beitrag zu einer forstproduktiven Bonitierung der Böden im Gebiet von Ogulin 361 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 88 <-- 88 --> PDF |
IX. DENDROLOGIJA — DENDROLOGY — DENDRLOGIE Nadaždi n M. i Ćuri ć R.: Rasprostranjenje, ekologija i ekonomski značaj zanovijeti (tilovine) Petteria ramentacea u Hercegovini — Distribution, ecology and economic significance of Petteria ramentacea (Sieber) Presl. in Hercegovina — Repartition, ecologie et signification economique de la Petteria ramentacea (Sieber) Presl. en Herzegovine — Verbreitung, Ökologie und wirtschaftliche Bedeutung von Petteria ramentacea (Sieber) Presl. in Herzegowina 286 Šafa r J.: Problem fizioloških i eikonomskih karakteristika kasnog i ranog hrasta lužnjaka (Quercus pedunculata tardissima et praecox) — Problem of physiological, ecological and economic characteristics of late and early flushing Pedunculate Oak (Quercus pedunculata tardissima et praecox) — Le probleme des caracteristiques physiologiques, ecologiques et economiquos du chene pedoncule tardive et du chene pedoncule hätive (Quercus peduculata tardissima et praecox) — Problem der physiologischen, ökologischen und wirtschaftlichen Charakteristiken der Spät und Früheiche (Quercus pedunculata tardissima et praecox) 503 X. RAZNO — MISCELLANEOUS — VARIETES — VERSCHIEDENES Spai ć I.: Hruštevi u šumskim rasadnicima i kulturama 228 Mariči ć N.: 20 godina šumarstva Like 237 Bunjevčević Z.: Gospodarenje šumama Like nekad i danas ... . 240 Spai ć I.: Velika borova pipa 302 Hanz l D. i Vučeti ć V.: Unošenje četinjača u šume listača u NR Bugarkoj 310 Buča n G.: Naše stručno školstvo: Rad zajednice teh. škola i škol. centara drvarske i šum. struke Jugoslavije 322 Spai ć I.: Lisne uši šiškarice 375 Tomi ć R.: Informacija o tvornici sulfatne celuloze i papira Plaški . 382 Spai ć I.: Borove ose pilarice 439 Severinsk i V.: 200-godišnjica šumarije Krasno 448 Piškori ć O.: Pogled u šumarstvo Hrvatske pred 100 godina 4SI Würt h M.: II. Rcipubličko takmičenje sjekača SRH . . . . . . . 430 Hanz l D.: Ekskurzija šumara iz Bugarske u SI. Požegi 473 Golubović U. MeštrovićŠ.: Turistička renta kao funkcija šumskih sa stojina uz Jadransko more i magistralu — Tourist rental as a function of the forest stand situated along the Adriatic and its motor highway — La rente touristique en tant que fonction des peuplements forestiers le long de la Mer Adriatique et le long de l´autoroute cötiere — Die Touristenrente als Funktion der Waldbestände längs des Adriatischen Meeres und der Küsten- Autobahn 481 Spai ć I.: Arišev moljac tuljčar 539 Piškori ć O.: Dubrovački čempresi spljoštenih grana 546 Rajković : Prva šumarska naučna biblioteka u Hrvatskoj 560 XI. DRUŠTVENE VIJESTI Čo p B.: Inženjeri i tehničari u privrednoj refoimi 245 Zapisnik plenuma Saveza inž. i teh. šum. i drv. ind. Hrvatske održ. 22 4 1966. u Splitu 251 Zaključci sa Savjetovanja u Splitu 252 Hible r V.: Osnovano Društvo inž. i teh. u Senju 325 84. Redovna skupština Saveza inž. i teh. šum. i drv. ind. SRH 386 Zaključci gornjeg Savjetovanja u Gospiću 27. i 28/6-1966 471 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 89 <-- 89 --> PDF |
XII. DOMAĆA STRUČNA LITERATURA Kovačevi ć J.: Atlas fitocenologije travnjaka (Kovačević I.) 255 Frančiškovi ć S.: Razvoj šumskog gospodarstva u Zapađnohrvatskom visočju 326 Prilog povijesti teorija postanka tipično mediteranskog tla crljenice (Kovačević J.) 326 Ham m Đ.: Knjiga J. Krpana — Sušenje i parenje drva 474 Šafa r J.: Prikazuje 3 studije: Soljanika —Js´kustva u razmnožavanju četinara domaćih i stranih vrsta, mogućnosti i potreba njihovog unošenja u lišćarske šume Kosova i Metohije. Soljanik: Šumsko drveće i žbunje stranog porijekla na području Kos. i Metohije. Veljković V.: O nekim problemima zaštite šumskih kultura četinara od divljači Kosmeta ... . 474 XIII. STRANO ŠUMARSTVO I LITERATURA Ani ć M.: Savjetovanje profesora uzgajanja šuma perialpskih zemalja u Bavarskoj i Austriji septembra 1965. g 258 Ani ć M.: Hegi — Ilustrirana flora srednjoevropska 260 Miklavžič : Barner — Eksperimentalna ekologija uzgoja kulturnih biljaka . 260 Vidakovi ć M.: Keresztesi — Uzgoj bagrema u Madžarskoj 328 Beni ć R.: Knigge, Schultz — Temelji iskorišćavanja šuma 330 Kalini ć M.: Pokus gnojidbe u kulturi smrče i japanskog ariša u Kloster hedenu (Holstener—Jorgensen) 331 Kneževi ć Đ.: Šumarstvo Rumunjske 331 Kalini ć M.: Simptomi nedostatka kalija i magnezija u gnojidbenim pokusima kod plantaža smrče na Jutlandu (Holstener, Jorgensen) ... . 394 Potoči ć Z.: 65 godina istraživačkog rada madžarskog šumarstva . . . 476 Ani ć M.: Irvine — Šumsko drveće Gane 476 Kneževi ć D.: Šumarstvo u Austriji 551 XIV. NEKROLOZI Prof dr Nenadiću (piše Eić N.) ´. 397 Ing. Đuro Zmijanac (piše Andrašić D.) 479 Prof. dr ing. Đuro Nenadić (piše Anić M.) 554 Prof. dr ing. Alfomzu Kaudersu (piše Anić M.) 558 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 90 <-- 90 --> PDF |
KAZALO IMENA SURADNIKA 1966. G. A n d e r s s o n E: 21 Andrašić D.: 479 Anić M.: 258, 476, 554, 558 Benić R.: 330 Bialobok S.: 76 Bilan V.: 123 Bućan G.: 322 Bunjevčević Z.: 240 Ci er ty eh M.: 88 Ćurić R.: 286 Cop B.: 245 De Vecchi Pellati: 41 Đ eki ć R.: 5 Eić N.: 397 Emrović B.: 343 Francis ković S.: 326 Golubić U.: 481 Hamm Đ.: 474 Hanzl D.: 310, 473 Hibler V.: 325 Ka li ni ć M.: 331, 394 Knežević Đ.: 331, 551 Komlenović N.: 213 Kovačević J.: 255 Kraljić B.: 416 Krstinić A.: 133 Matthews J. D.: 1 Marić B.: 149 M a r i č i ć: 237 Mart in o vić J.: 213, 361 Meš t r o vić Š.: 481 Miklavžić: 260 Mikloš I.: 411 Mila to vić I.: 516 Milković S.: 361 Mutibarić J.: 49 Nadaždin M.: 286 Ničo ta: 149 Opalički K. i S.: 497 Piškorić O.: 461, 546 Potočić Z.: 460, 476 P r a n j i ć A.: 185 Prpić B.: 347 Przybylski T.: 96 Raj ković: 560 Ryookiti Tod a: 72 Severinski V.: 448 Spaić L: 228, 302, 375, 439, 539 Stecki Z.: 126 Sučević M.: 3 Šaf ar J.: 401, 474, 503, 550 Sarić A.: 516 Šimunović N.: 520 Š p i r a n e c M.: 433 Tomac Z.: 281 Tomić R.: 382 Vajda Z.: 265, 533 Vidaković M.: 7, 55, 105, 328, 33 V r a n e š V.: 294, 529 Vučetić V: 310 Würth M.: 466 Živa no vić N.: 137 Žufa L.: 55, 137 |