DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 82     <-- 82 -->        PDF

drveća i šuma u oblasti razgoljenog Krša.


Rad prof. Kaudersa bio je priznavan
i cijenjen i izvan šumarske struke.
Prof. K a u d e r s bio je od 1949. g. vanjski
suradnik Jugoslavenske akademije
znanosti i umjetnosti — u Odjelu za prirodne
nauke. Od 1957. g. bio je urednik
šumarske struke u »Bulletin scientifique«
Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Intenzivno je surađivao s Leksikografskim
zavodom u Zagrebu. Svojom
obilatom suradnjom pružio je veliku pomoć
pri izradi djela »Šumarska enciklopedija
«, kao i ostalih naših enciklopedija.


Društvena aktivnost prof. Kauders a


bila je vrlo velika. Nije bilo akcije na unanrcdeniu
našeg šumarstva ili šumarske
struke u kojoj prof. Kauders nije aktivno
surađivao. U svim šumarskim organizacijama
bio je počasni član. U šumarskim
redovima bio je mnogo cijenjenvoljen. Mladim generacijama stajao je
svojim bogatim znanjem i iskustvom uvijek
na pomoći.


Prof. Kauder s ostao je markantna
ličnost našeg šumarstva sve do posljednjih
dana svoje visoke životne dobi.


Svjetao lik prof, dr ing. Kaudersa
služit će nam i dalje uzorom i primjerom.
Prof. dr M. Anić


PRVA ŠUMARSKA SPECIJALNA NAUČNA BIBLIOTEKA U HRVATSKOJ


U petom i šestom deceniju XIX stoljeća
očita je težnja da i mi stanemo uz bok
naprednih evropskih naroda i da se napusti
neracionalna eksploatacija šuma. Krajem
30-tih godina prošlog vijeka ilirski je
pokret ušao u svoju odlučnu fazu i zahvatio
je sve pore našeg javnog, kulturnog i
političkog života. U to vrijeme osniva se i
Hrvatskoslavonsko gospodarsko društvo 3.
II 1841. godine. Gospodarsko društvo imalo
je više sektora rada. 1846. god. osniva
so inicijativom Dragutina Kosa, Ante Tomića
i dr. samostalni odsjek za šumarstvo.
To je imalo odraza na sastav knjižnog i
časopisnog fonda stručne biblioteke Društva.
Slijedećih deset godina razvija se
najstrije šumarsko udruženje ,koje ugušuje
apsolutizam. Tek 15 godina kasnije, tj.
1871. god., osniva se Hrvatsko-Slavonsko
šumarsko društvo, koje izdaje radove svojih
članova najprije u formi godišnjaka, a
od 1877. god. u obliku mjesečnog časopisa
»Šumarski list« (prvi stručni šumarski list
na Balkanu, i jedini koji u tako dugom
periodu izlazi neprekidno do danas). Šumarsko
društvo je odmah posvetilo pažnju
svojoj stručnoj knjižnici za koju su u dugom
nizu godina njegovi požrtvovni članovi
sakupljali knjige i časopise. Vremenom
ova stručna knjižnica prerasta svoje
skromne i stihijske početke, te se bogati
vrijednim enciklopedijskim izdanjima,
potpunim serijama vrijednih i za šumarsku
struku važnih časopisa.


Današnji sastav fonda biblioteke Šumarskog
društva ne daje punu mogućnost za
praćenje bogate novije literature iz šumarstva
radi nedostatka financijskih mogućnosti
za nabavke. Ali za historiju šumarstva
taj biobliotečni fond je od neocjenjive
vrijednosti.


U Križevcima, kolijevci poljoprivrednošumarske
nastave na slavenskom Jugu i
Balkanu uopće, od osnutka Kr. gospodar


sko-šumarskog učilišta 1860. god., sistematski
se izgrađuje stručna biblioteka za
potrebe nastave poljoprivrede i šumarstva.
Visokostručni šumarski kadrovi uzdižu
se od 1898. god. na novo osnovanoj
Šumarskoj akademiji u sklopu Filozofskog
fakulteta Zagrebačkog sveučilišta.


Šumarska akademija bila je smještena u
novosagrađenu (1898. god.) zgradu Šumarskog
doma. Šumarska stručna knjižnica,
koja je također smještena u novim društvenim
prostorijama, dobiva sve više na
značenju s obzirom na unapređenje struke
i nastave.


Godine 1919. osnovan je Gospodarskošumarski
fakultet u Zagrebu. Posebne fakultetske
biblioteke nema, nego postoje
samo priručne biblioteke pojedinih zavoda
sve do 1. I 1960. god., kad je osamostaljen
Šumarski fakultet i odredbom njegovog
Statuta osnovana šumarska knjižnica
od cea 3300 svezaka bivše studentske knjižnice,
i cea 3500 svezaka priručne biblioteke
Zavoda za šumske pokuse. U priručnim
bibliotekama-pojedinih zavoda nalazi
se cea 12.000 svezaka za naučni i nastavni
rad.


Biblioteka Šumarskog društva, koja
1921. god. ulazi u sastav Jugoslavenskog
šumarskog udruženja, broji te godine preko
1600 stručnih knjiga i preko 50 domaćih
i stranih stručnih časopisa. U sklopu
novog udruženja bili su Srpsko šumarsko
udruženje (osnovano 1905. u Beogradu) i
Kranjsko-Primorsko Gozdarsko Društvo
(Ljubljana 1875. god.).


Danas je biblioteka Društva u okviru
Saveza inženjera i tehničara šumarstva i
drvne industrije Hrvatske zadržala svoju
tradicionalnu funkciju jedne od naših prvih
specijalnih biblioteka. U svojem stogodišnjem
postojanju imala je snažan utjecaj
na odgoj stručnih kadrova i širenje
naučnih dostignuća. Ing. Vladimir Rajković




ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 83     <-- 83 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


GLASILO SAVEZA INŽENJERA I TEH. ŠUM. I DRV. IND. HRVATSKE


Organe de 1´ Union des Societes forestieres de Croatia — Journal of the Union of
Forestry Societies of Croatia — Žurnal Soj uza inž. i teh. les. i lesprom. Horvatii —
Zeitschrift des Verbandes der Forstvereine Kroatiens


Glavni urednik


Rćdacteur en chef — Editor in chief — Glavnyj redaktor — Hauptschriftleiter


Prof. dr ZVONIMIR POTOČIĆ


Tehnički urednik, lektor i korektor


Ing. ĐURO KNEŽEVIĆ


Izdavač: Savez ITŠIDI SR Hrvatske — Editeur: L´Union des Societes forestieres de
Croatie — Publisher: Union of Forestry Societies of Croatia — Izdatelj: Sojuz ITLILP
Horvatii — Herausgeber: Verband der Forstvereine Kroatiens — Zagreb, Mažuranića
trg 11


Godište Godina
Volume Year
Tom ´ XC ZAGREB God 1966.
Volume An nee
Jahrgang Jahr




ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 84     <-- 84 -->        PDF

SADRŽAJ
(CONTENTS — SODERŽANIE — TABLE DES MATIERES — INHALT)
ŠUMARSKOG LISTA 1966. g.


ČLANCI — STAT´I — ARTICLES — AUFSÄTZE


I. ŠUMARSKA GENETIKA — LESNAJA GENETIKA — GENETICS — GENETIK
Matthew s J. D.: Uvodna riječ — Introductory — Mots d´introduction —
Einleitende Worte 1
Sučevi ć M.: Pozdravni govor — Welcoming speech — Discours de bienve


nue — Begrüssungsansprache 3
Đeki ć R.: Pozdravni govor — Greeting speech — Allocution — Ansprache . 5
Vidakovi ć M.: Selection of plus trees — Selekcija plus stabala — Selection


des arbres plus — Plusbaumauslese 7


Andersso n E.: Selection of plus trees in Sweden — Selekcija plus stabala
u Švedskoj — Selection des arbres plus en Suede — Plusbaumauslese in
Schweden 21


De Vecch i Pellat i E.: Donnees preliminaires d´un essai de descendances
individuelles des plantes meres de Pmus strobus — Prethodni podaci o pokusu
s pojedinačnim potomcima majčinskih stabala od Pmus strobus —
Preliminary data on a trial with individual progenies of mother trees of Pi-
nus strobus — Volläufige Angaben über einen Versuch mit individuellen
Nachkommenschaften von Mutterbäumen der Strobe 41


Mutibari ć J.: Varijacije dužine drvnih vlakanaca unutar populacije stabala
bele vrbe — Fibre length variation in natural stands of White Willow
(Salix alba L.) — Variation des longueurs de fibre dans les peuplements
naturels du Säule blanc (Salix alba L.) — Faserlängenunterschiede in natürlichen
Beständen der Silberweide (Salix alba L.) 49


Vidakovi ć M. i Žuf a L.: Preservation of the gene pool in natural stands
for genetical research — Sačuvanje genofonda prirodnih šuma za genetska
istraživanja — Conservation du fonds genetique dans les peuplements naturels
pour les recherches genetiques — Bewahrung des Genbestands in
natürlichen Beständen zwecks genetischer Forschungen 55


Ryookit i Toda : Preservation of gene pool in forest tree population — Sačuvanje
genofonda u populacijama šumskog drveća — Conservation du
fonds genetique dans les populations des arbres forestiers — Erhaltung des
Erbgutes in den Waldbaumvölkerschaften 72


Bialobo k S.: Conservation of natural forest populations in Poland — Sačuvanje
prirodnih šumskih populacija u Poljskoj — Conservation des populations
naturelles forestieres en Pologne — Erhaltung der natürlichen
Forstpopulationen in Polen 76


Ciertyc h M. M.: Adapting provenance trials towards the most efficient selection
and preservation of desirable forest populations — Pokusi provenijencija
i njihovo prilagođavanje najefikasnijoj selekciji i očuvanju željenih
šumskih populacija — Essais de provenances et leur adaptation ä la
selection la plus efficace et ä la conservation des populations forestieres
desirables — Herkunfts-(Provenienz-)Versuche und ihre Anpassung an die
wirksamste Auslese und Erhaltung von wünschenswerten Forstpopulationen
88




ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 85     <-- 85 -->        PDF

Przybylsk i T.: Les races locales du Pin sylvestre (Pinus silvestris L.) en
Pologne, leur valeur genetique et leur origine — Lokalne svojte običnog
bora (Pinus silvestris L.) u Poljskoj, njihova genetska vrijednost i porijeklo


— Local races of Scots Pine (Pinus silvestris L.) in Poland, their genetic
value and origin — Die Lokalrassen der gemeinen Kiefer in Polen, ihr
Erbgutwert und Herkunft 96
Vidakovi c M.: Occurrence and meaning of heterosis in hybrids within and
between species — Pridolazak i važnost heterozisa kod unutarvrsnih i međuvrsnih
hibrida — La presence et la signification de 1´ heterosis dans les
hybrides intraspecifiques et interspecifiques — Vorkommen und Bedeutung
der Heterosis bei inncrartlichen und zwischenartlichen Bastarden . 105


B i 1 a n V.: Natural hybridization between Loblolly and Shortleaf Pines in
East Texas — Prirodna hibridizacija između Pinus taeda L. i Pinus echinata
Mill, u istočnom Teksasu — Hybridation naturelle entre Pinus taeda


L. et Pinus echinata Mill dans le Texas oriental — Natürliche Hybridisation
zwischen Pinus taeda L. und Pinus echinata Mill, in Ost-Texas . . 123
S t e c k i Z.: Influence of parental affinity on the degree of heterosis in Poplar
hybrids — Utjecaj roditeljskog srodstva na stupanj heterozisa kod hibrida
topole — Influence de l´affinite parentale sur le degre de l´heterosis chez
les Peuplieurs hybrides — E´nfluss der elterlichen Verwandschaft auf den
Intensitätsgrad der Heterosis bei Pappelhybriden 126


Krstini ć A.: Interspecific hybrids between White Willow (Salix alba L.)
and Crack Willow (Salix fragilis L.) — Međuvrsni hibridi između bijele
vrbe (Salix alba L.) i krte vrbe (Salix fragilis L.) — Hybrides interspecifiques
entre le Säule blanc (Salix alba L.) et le Säule fragile (Salix fragilis
L.) — Innerartliche Hybriden zwischen der Silberweide (Salix alba
L.) und Bruchweide (Salix fragilis L.) 133


Žuf a L. i Živano v N.: Pokazatelji značajnosti i specifičnosti odnosa: tip
zemljišta — klon topole — Les indicateurs d´une correlation significative
et specifique entre les clones des peupliers et les types de sols — Indicators
cf a significant and specific correlation between Poplar clones and soil types
— Anzeiger einer bedeutungsvollen und speeifischen Korrelation zwischen
den Pappeiklonen und Bodentypen 137


Nico t a B. i Marie B.: Dostignuća šumarske genetike i selekcije u Jugoslaviji
— Achievements of forest genetics and selection in Yugoslavia —
Les realisations de la genetique et la selection forestieres en Yougoslavie


— Verwirklichungen der Forstgenetik und — Selektion in Jugoslawien . 149
Vidakovi c
M.: Genetika i uzgoj šuma — Genetics and silviculture — Genetique
et sylviculture — Genetik und Waldbau 333


II. UZGAJANJE ŠUMA — LESOVODSTVO — SILVICULTURE — WALDBAU
Šafa r J.: Osvrt na eksploataciju, degradaciju i uzgoj posavskih hrastika —
A rewiew on the exploitation, degradation and treatment of Oak stands in
the Sava River Valley — Un coup d´oeil retrospectif sur l´exploitation, sur
la degradation et sur le traitement des chenaies dans le bassin de la Save


— Ein Rückblick auf die Exploitation, Degradierung und Erziehung von
Eichenbeständen in der Sava-Niederung 401
Špirane c M.: 20-godišnji razvoj taksodija u motovunskoj šumi — Twenty
years of development of a Bald Cypress (Taxodium distichum Rich.) stand
in the forest of Motovun — Vingt ans de developpement d´un pcuplement
du cypres chauve (Taxodium distichum Rich.) — Zwanzig Jahre der Entwicklung
eines Sumpfzypressenbestandes (Taxodium distichum Rieh.) in
dem Wald von Motovun 433


Š imuno vi ć
N.: Prirodni uvjeti za podizanje kulture vrba i topola u Svitavskoj
Kaseti — Natural condition for establishing Willow and Pcplar




ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 86     <-- 86 -->        PDF

plantations in the flood basin Svitavska Kaseta — Conditions naturelles
pour l´installation des cultures des saules et des peupliers dans le basin
d´inondation de Svitavska Kaseta — Die natürlichen Verhältnisse für den
Anbautavska
von BaumweidenKaseta
und Papelkulturen in Hochwasserbecken Svi520
Vajd a Z.: Uzgoj otpornih smrekovih sastojina u Gorskom Kotaru — Raissing
resistant Spruce stands in the Gorski Kotar region — Education des peuplements
resistants de l´epicea dans la region de Gorski Kotar — Erziehung
von widerstandsfähigen Fichtenbeständen im Gebiet von Gorski Kotar . 533


III.
UREĐIVANJE ŠUMA — LESOUSTROJSTVO — FOREST MANAGEMENT —
AMENAGEMENT DES FORESTS — FORSTEINRICHTUNG
Toma c Z.: Ispitivanje i utvrđivanje vremena prolaženja — Examination and
determination of the recruitment rate (time of passage) — L´etude et la determination
du temps de passage — Untersuchungen über die Einwachszeit
und ihre Ermittlung 281


IV. ZAŠTITA ŠUMA — OHRANA LESA — FOREST PROTECTION —
PROTECTION DES FORETS — FORSTSCHUTZ
Vajd a Z.: Primjena otrovnih kemijskih sredstava u zaštiti šuma i njihov
utjecaj na prirodne biocenoze, ljude i životinje — Application of toxic chemicals
in forest protection and their effect on the natural biocoenoses, men
and animals — Application des produits chimiques toxiques dans la protection
des forets et leur influence sur les biocenoses naturelles, sur 1´
homme et sur les animaux — Anwendung von chemischen Giftstoffen im
Forstschutz und ihre Auswirkungen auf die natürlichen Biozönosen, Menschen
und Tiere ´ 265


Prpi ć B.: Štete kao posljedica ovoja leda na krošnjama u g. j . »Josip Kozarac
« šumarije Lipovljani — Damage caused by ice coating on tree crowns
in the management unit »Josip Kozarac«, forest District of Lipovljani —
Dommages causes par la couche de glace sur les couronnes dans l´unite
d´amenagement de »Josip Kozarac« faisant partie de l´inspection de Lipovljani
— Schäden infolge der Eiskruste an Baumkronen in der Wirtschaftseinheit
»Josip Kozarac« der Försterei Lipovljani 347


Opaličk i K. i S.: Mogućnost povećanja insekticidnog djelovanja domaćeg
bakterijskog biopreparata Baktukal — Possibility of increasing the insecticidal
efficiency of the home-made bacterial biopreparation Baktukal —
Comment augmenter l´efficacite insecticide de la biopreparation bacterienne
Baktukal de fabrication indigene — Möglichkeiten zur Steigerung
der insektiziden Wirksamkeit des einheimischen Biopräparats Baktukal . 497


Milatovi ć I. — Šari ć A.: Proširenost nekih vrsta rđa u šumskim rasadnicima
— Spreading of certain species of rust fungi in nurseries — Propagation
de certaines especes des rouilles en pepinieres — Verbreitung bestimmter
Rostpilzarten in Forstbaumschulen 516


V. ENTOMOLOGIJA — ENTOMOLOGY — ENTOMOLOGIE
Miklo š I.: Monima incerta Hufn., novi_ štetnik na topolama — Monima incerta
Hufn., a new insect pest of Poplars — Monima incerta, un nouveau
nuisible sur les peupliers — Monima incerta Hufn., ein neuer Schädling
an den Papeln 411


Spai ć I.: Arišov moljac tuljčar (Coleophora laricella Hb) — Larch casebearer
moth (Coleophora laricella Hb.) — Teigne du meleze (Coleophora
laricella Hb.) — Lärchenminiermotte (Coleophora laricella Hb.) ... . 539




ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 87     <-- 87 -->        PDF

vi. ŠUMARSKA EKONOMIKA — EKONOMIKA LESNOGO HOZJAJSTVA —
FOREST ECONOMICS — ECONOMIE FORESTlERE —
FORSTWIRTSCHAFTSLEHRE


Vrane š V.: Utjecaj nekih uvjeta na smanjivanje kapaciteta pilenja ručnim
motornim pilama — Effect of certain working conditions on the decrease
of the efficiency of sawing with one-man power saws — Influence de certaines
conditions de travail sur la diminution de la capacite de rendement
de la scie mecanique ä un homme — Einfluss einiger Arbeitsbedingungen
auf die Abnahme der Leistungsfähigkeit beim Sägen mit Einmannmotorsäge 294


Kralji ć B.: Povećanje produktivnosti u šumskoj privredi — s gledišta šumarske
politike, sistema financiranja i mikroorganizacije u uvjetima socijalizma
— Increasing productivity in the forest economy from the aspect of
forest policy, financing system and microorganisation under conditions of
socialism — Augmentation de la productivite dans l´economie forestiere, du
Systeme de financement et de la microorganisation dans les conditions du
socialisme — Steigerung der Produktivität in der Forstwirschaft vom
Standpunkt der Forstpolitik, des Finanzierungs-systems und der Mikroorganisation
in den Verhältnissen des Sozialismus 416


Vrane š V.: Naturalna uvjetna jedinica učinka pri praćenju produktivnosti
rada na sječi i izradi drva u iskorišćivanju šuma — The natural conditional
unit of performance when testing the productivity of work in felling and
rough conversion of wood during logging — Une unite nautrelle conditionnelle
du rendement servant ä l´etude de la productivite du travail ä l´abatage
et au faeonnage du bois en exploitation des forets — Eine natürlich
bedingte Leistungseinheit für die L´ntersuchung der Arbeitsproduktivität
bei Fällung und Ausformung während des Holzeinschlags 529


VII. DENDROMETRIJA — DENDROMETRY — DENDROM´TRIE —
HOLZMESSKUNDE
Pranji ć A.: Interpolirane Surićeve jednoulazno tablice za jelu/smreku i
bukvu — Šurić´s interpolated one-entry volume tables for Fir/Spruce and
Beech — Les tarifs Šurić interpoles ä une entree pour sapin´epicea et hetre


— Die interpolierten Šurić´s Massentarife für Tanne´Fichte und Buche . 185
Emrovi ć B.: Fotometoda za mjerenje visinskog prirasta — A photomethod
for the measurement of height increment — Une methode photographique
pour mesurer 1´accroissement en hauteur — Eine Photomethode zur Höhenzuwachsmessung
343


VIII. PEDOLOGIJA — POCVOVEDENIJE — SOIL SCIENCE — FEDOLOGIE —
BODENKUNDE
Komlenović N. — Marti nović J.: Utjecaj plodnosti tla na rast obične
smreke u kulturi »Vrelo« kod Jastrebarskog — Effect of soil fertility on the
growth of Norway Spruce in the culture »Vrelo« at Jastrebarsko — Influence
de la fertilite du sol sur la croissance de l´epicea commun dans la
culture de »Vrelo« pres de Jastrebarsko — Einfluss der Bodenfruchtbarkeit
auf das Wachstum der gemeinen Fichte in der Kultur »Vrelo« bei Jastrebarsko
213


Martinović J. — Milković S.: Prilog šumsko-proizvodnom vrednovanju
tala u ogulinskom području — A forest-productive assessment of
soils in the region of Ogulin — Une contribution ä 1´evaluation des sols
dans la region de l´Ogulin du point de vue de la production forestiere —
Beitrag zu einer forstproduktiven Bonitierung der Böden im Gebiet von
Ogulin 361




ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 88     <-- 88 -->        PDF

IX. DENDROLOGIJA — DENDROLOGY — DENDRLOGIE
Nadaždi n M. i Ćuri ć R.: Rasprostranjenje, ekologija i ekonomski značaj
zanovijeti (tilovine) Petteria ramentacea u Hercegovini — Distribution,
ecology and economic significance of Petteria ramentacea (Sieber) Presl. in
Hercegovina — Repartition, ecologie et signification economique de la
Petteria ramentacea (Sieber) Presl. en Herzegovine — Verbreitung, Ökologie
und wirtschaftliche Bedeutung von Petteria ramentacea (Sieber) Presl.
in Herzegowina 286


Šafa r J.: Problem fizioloških i eikonomskih karakteristika kasnog i ranog
hrasta lužnjaka (Quercus pedunculata tardissima et praecox) — Problem of
physiological, ecological and economic characteristics of late and early flushing
Pedunculate Oak (Quercus pedunculata tardissima et praecox) —
Le probleme des caracteristiques physiologiques, ecologiques et economiquos
du chene pedoncule tardive et du chene pedoncule hätive (Quercus
peduculata tardissima et praecox) — Problem der physiologischen, ökologischen
und wirtschaftlichen Charakteristiken der Spät und Früheiche
(Quercus pedunculata tardissima et praecox) 503


X. RAZNO — MISCELLANEOUS — VARIETES — VERSCHIEDENES
Spai ć I.: Hruštevi u šumskim rasadnicima i kulturama 228
Mariči ć N.: 20 godina šumarstva Like 237
Bunjevčević Z.: Gospodarenje šumama Like nekad i danas ... . 240
Spai ć I.: Velika borova pipa 302
Hanz l D. i Vučeti ć V.: Unošenje četinjača u šume listača u NR Bugarkoj 310
Buča n G.: Naše stručno školstvo: Rad zajednice teh. škola i škol. centara


drvarske i šum. struke Jugoslavije 322
Spai ć I.: Lisne uši šiškarice 375
Tomi ć R.: Informacija o tvornici sulfatne celuloze i papira Plaški . 382
Spai ć I.: Borove ose pilarice 439
Severinsk i V.: 200-godišnjica šumarije Krasno 448
Piškori ć O.: Pogled u šumarstvo Hrvatske pred 100 godina 4SI
Würt h M.: II. Rcipubličko takmičenje sjekača SRH . . . . . . . 430
Hanz l D.: Ekskurzija šumara iz Bugarske u SI. Požegi 473
Golubović U. MeštrovićŠ.: Turistička renta kao funkcija šumskih sa


stojina uz Jadransko more i magistralu — Tourist rental as a function of
the forest stand situated along the Adriatic and its motor highway — La
rente touristique en tant que fonction des peuplements forestiers le long de
la Mer Adriatique et le long de l´autoroute cötiere — Die Touristenrente als
Funktion der Waldbestände längs des Adriatischen Meeres und der Küsten-
Autobahn 481


Spai ć I.: Arišev moljac tuljčar 539
Piškori ć O.: Dubrovački čempresi spljoštenih grana 546
Rajković : Prva šumarska naučna biblioteka u Hrvatskoj 560


XI. DRUŠTVENE VIJESTI
Čo p B.: Inženjeri i tehničari u privrednoj refoimi 245
Zapisnik plenuma Saveza inž. i teh. šum. i drv. ind. Hrvatske održ. 22 4 1966.


u Splitu 251
Zaključci sa Savjetovanja u Splitu 252
Hible r V.: Osnovano Društvo inž. i teh. u Senju 325


84. Redovna skupština Saveza inž. i teh. šum. i drv. ind. SRH 386
Zaključci gornjeg Savjetovanja u Gospiću 27. i 28/6-1966 471


ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 89     <-- 89 -->        PDF

XII. DOMAĆA STRUČNA LITERATURA


Kovačevi ć J.: Atlas fitocenologije travnjaka (Kovačević I.) 255


Frančiškovi ć S.: Razvoj šumskog gospodarstva u Zapađnohrvatskom visočju
326


Prilog povijesti teorija postanka tipično mediteranskog tla crljenice (Kovačević
J.) 326


Ham m Đ.: Knjiga J. Krpana — Sušenje i parenje drva 474


Šafa r J.: Prikazuje 3 studije: Soljanika —Js´kustva u razmnožavanju četinara
domaćih i stranih vrsta, mogućnosti i potreba njihovog unošenja u
lišćarske šume Kosova i Metohije. Soljanik: Šumsko drveće i žbunje stranog
porijekla na području Kos. i Metohije. Veljković V.: O nekim problemima
zaštite šumskih kultura četinara od divljači Kosmeta ... . 474


XIII. STRANO ŠUMARSTVO I LITERATURA


Ani ć M.: Savjetovanje profesora uzgajanja šuma perialpskih zemalja u Bavarskoj
i Austriji septembra 1965. g 258
Ani ć M.: Hegi — Ilustrirana flora srednjoevropska 260
Miklavžič : Barner — Eksperimentalna ekologija uzgoja kulturnih biljaka . 260
Vidakovi ć M.: Keresztesi — Uzgoj bagrema u Madžarskoj 328
Beni ć R.: Knigge, Schultz — Temelji iskorišćavanja šuma 330
Kalini ć M.: Pokus gnojidbe u kulturi smrče i japanskog ariša u Kloster hedenu
(Holstener—Jorgensen) 331
Kneževi ć Đ.: Šumarstvo Rumunjske 331
Kalini ć M.: Simptomi nedostatka kalija i magnezija u gnojidbenim pokusima
kod plantaža smrče na Jutlandu (Holstener, Jorgensen) ... . 394
Potoči ć Z.: 65 godina istraživačkog rada madžarskog šumarstva . . . 476
Ani ć M.: Irvine — Šumsko drveće Gane 476
Kneževi ć D.: Šumarstvo u Austriji 551


XIV. NEKROLOZI


Prof dr Nenadiću (piše Eić N.) ´. 397
Ing. Đuro Zmijanac (piše Andrašić D.) 479
Prof. dr ing. Đuro Nenadić (piše Anić M.) 554
Prof. dr ing. Alfomzu Kaudersu (piše Anić M.) 558




ŠUMARSKI LIST 11-12/1966 str. 90     <-- 90 -->        PDF

KAZALO IMENA SURADNIKA 1966. G.


A n d e r s s o n E: 21
Andrašić D.: 479
Anić M.: 258, 476, 554, 558
Benić R.: 330
Bialobok S.: 76
Bilan V.: 123
Bućan G.: 322
Bunjevčević Z.: 240
Ci er ty eh M.: 88
Ćurić R.: 286
Cop B.: 245
De Vecchi Pellati: 41
Đ eki ć R.: 5
Eić N.: 397
Emrović B.: 343
Francis ković S.: 326
Golubić U.: 481
Hamm Đ.: 474
Hanzl D.: 310, 473
Hibler V.: 325
Ka li ni ć M.: 331, 394
Knežević Đ.: 331, 551
Komlenović N.: 213
Kovačević J.: 255
Kraljić B.: 416
Krstinić A.: 133
Matthews J. D.: 1
Marić B.: 149
M a r i č i ć: 237
Mart in o vić J.: 213, 361
Meš t r o vić Š.: 481
Miklavžić: 260


Mikloš I.: 411
Mila to vić I.: 516
Milković S.: 361
Mutibarić J.: 49
Nadaždin M.: 286
Ničo ta: 149
Opalički K. i S.: 497
Piškorić O.: 461, 546
Potočić Z.: 460, 476
P r a n j i ć A.: 185
Prpić B.: 347
Przybylski T.: 96
Raj ković: 560
Ryookiti Tod a: 72
Severinski V.: 448
Spaić L: 228, 302, 375, 439, 539
Stecki Z.: 126
Sučević M.: 3
Šaf ar J.: 401, 474, 503, 550
Sarić A.: 516
Šimunović N.: 520
Š p i r a n e c M.: 433
Tomac Z.: 281
Tomić R.: 382
Vajda Z.: 265, 533
Vidaković M.: 7, 55, 105, 328, 33
V r a n e š V.: 294, 529
Vučetić V: 310
Würth M.: 466
Živa no vić N.: 137
Žufa L.: 55, 137